Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 13: Ko e Talangofuá ʻOku Tupu mei he Tui ki he ʻOtuá


Vahe 13

Ko e Talangofuá ʻOku Tupu mei he Tui ki he ʻOtuá

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau tui ki he ʻEikí ke tau tauhi loto fiemālie ʻa e ngaahi fekaú pea maʻu ai ha ngaahi tāpuaki taʻe faʻalaua.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI Māʻasi ʻo e 1972, ko e taimi ʻeni naʻe hoko ai ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe hoko kiate ia ha ngaahi palopalema lahi fekauʻaki mo hono mafú. Ko e taha ʻo ʻene kau toketā he taimi ko ʻení ko Lāsolo M. Nalesoni ʻa ē ne hoko ki mui ange ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻEletā Nalesoní:

“ ʻI he holo hifo ke vaivai e mafu ʻo Palesiteni Kimipoló peá ne ongoʻi kuo ofi ke ne maté, naʻe fakataha leva mo ʻene kau taki naʻe ʻi ʻolunga aí, ʻa ia ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne fakaafeʻi au ki ai mo ʻene toketā mafú, ʻa Toketā ʻĒnesi L.Uilikinisoni, ke ma fai ha fakamatala fakafaitoʻo kapau ʻe fie maʻu.

“Naʻe kamata fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo ka naʻe ʻikai mei tau ʻene mānavá, “Kuó u mei mate. ʻOku ou ongoʻi pē ʻeku holo māmālié. Ko ʻene tuʻu he taimi ní ʻoku ou tui ko ha māhina pē ʻe ua ʻoku toe ke u moʻui aí. ʻOku ou loto ke fakamatalaʻi atu ʻe heʻeku toketaá ʻene ngaahi fakakaukaú.’

“Naʻe toe fakapapauʻi ange pē ʻe Toketā Uilikinisoni ʻa e ngaahi meʻa naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Kimipoló, peá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē ʻoku ʻikai mahino pe te ne toe sai pea he ʻikai ke fuʻu fuoloa kuo mālōlō.

“Hili ko iá naʻe fehuʻi mai leva ʻe Palesiteni Kimipolo kiate au, ko ʻene toketā mafú, ‘Ko e hā e meʻa ʻe hokó kapau ʻe tafa au?’

“Naʻá ku talaange, kapau ʻe fai ha tafa, ʻe ʻi ai e ongo meʻa ʻe ua ʻe fie maʻu. ʻUluakí, ʻe fie maʻu ke fetongi e konga ʻo e foʻi kālava lahí. Ko hono uá, ʻoku totonu ke fai ha tafa ʻo fetongi e foʻi kālava lahí he kuo mapuni.

“Naʻe fai mai leva ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fehuʻi faingataʻa? ‘Ko e hā hono fakatuʻutāmaki ʻo ha faʻahinga tafa peheni?’ ”

“Ne u tali ange, “Oku ʻikai ke u ʻilo. ʻOku fuʻu fakatuʻutāmaki ʻaupito ʻa e ongo tafa ko ʻení ki ha taha ʻoku taʻu fitungofulu mā fitu. Ka ke fai e ongo tafá lōua ʻi ha taha ʻoku holo māmālie hono mafú, ʻe fuʻu fakatuʻutāmaki ʻaupito pea ʻoku ʻikai poupouʻi hono fai ʻo e tafá. …’

“ ʻI he tali ongosia atu ʻa Palesiteni Kimipolo, ‘Kuó u motuʻa au pea kuó u mei mate,’ naʻe taʻofi atu ʻe Palesiteni Lī. Ne tuʻu ki ʻolunga, taaʻi e funga tesí peá ne pehē ange ʻi he mālohi ʻo hono uiuiʻi fakapalōfitá, “E Sipenisā, kuo uiuiʻi koe! He ʻikai te ke mate. Te ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ke fakahokó ke tokangaʻi ai koe mo kei hokohoko atu hoʻo moʻuí.’

“Naʻe tali ange leva ʻe Palesiteni Kimipolo, ‘Tā ʻe fakahoko pē ā hoku tafá.’

“Naʻe fakahoko e tafa faingataʻá ni kiate ia, pea naʻe ʻikai fai ʻeni koeʻuhí he naʻe pehē ʻe hono ongo faleʻi fakafaitoʻó he ʻikai ha meʻa ʻe hoko, ka koeʻuhí ko ʻene talangofua ki he faleʻi ʻa e ʻEikí, naʻe fakafou mai ʻi he kau taki ʻo e Siasí—ʻo tatau ai pē kapau ʻe fakatuʻutāmaki kiate ia.

ʻOku ʻiloa hono olá. Naʻe monūʻia ke moʻui hili e tafá ʻo toe fakafoki lelei ai ʻene moʻuí.”1

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kimipolo e Kāingalotú ʻi heʻene tā sīpingá mo ʻene akonakí ʻoku tau monūʻia ʻi heʻetau fakahā ʻetau tui ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau talangofua ki Hono finangaló.

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he tui moʻoní ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ko e fakahaaʻi ʻo e tuí ko haʻate tali loto fiemālie ha meʻa taʻe ʻi ai ha fakamoʻoni tonu, kae laka atu ki muʻa ʻo fakahoko ʻa e ngāué. “[Ko e] tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate foki ia” [Sēmisi 2:26] pea ko e tui ʻoku maté ʻoku ʻikai ke lava ʻe ia ʻo ʻai ha taha ke laka ki muʻa ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e moʻuí pe ngāue vilitaki. Ko e tui ʻoku moʻoní ʻokú ne teke ʻe ia ʻa e tokotahá ki muʻa ke ngāue lavameʻa mo fakalakalaka ʻo hangē tofu pē ʻokú ne ʻiloʻi ʻa hono kakató. Kuo pau ke ō fakataha ʻa e ngāué mo e tuí.2

ʻE lava ʻe ha taha ke fiefia ʻi he ngaahi ola ʻo e maná he maama fakamatelié ni taʻe te ne ʻilo kakato ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kau mai ki aí. ʻE lava pē ke liliu ʻa e fakapoʻulí ke maama ʻaki pē haʻane ueʻi ha meʻa kamosi peá ne lava leva ʻo laukonga ʻi he pō kāupōʻuli tahá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ne lava ʻo fakatupu ha ʻuhila pe maʻu ha poto ke ne lava ai ʻo fakauaea ʻuhilaʻi ha ʻapi. Ka kuo pau pē ke ne maʻu ha tui feʻunga ke ne fakatau mai ha ngaahi foʻi ʻuhila mo tui feʻunga ke ne kamosi ʻa e ʻuhilá. Te ne toki lava leva ke maʻu ha maama. … Te ne lava pē ke fakamoʻui ʻa e letioó ʻo fanongo ki ha fasi mālie mei ha feituʻu mamaʻo taʻe te ne lava ke faʻu ha letiō pe mahino kakato kiate ia ʻa e anga ʻa ʻene ngāué, ka he ʻikai ke ne maʻu ʻa e tāpuakí kae ʻoua leva kuó ne fakahoko ʻa e letioó ki he ʻuhilá pea fakatonutonu ʻa e huí ke tuʻu totonu. ʻI he founga tatau, ʻe lava heni ʻe ha taha ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki fakalaumālié mo hono ngaahi fakaʻofoʻofá, ʻaki haʻane fokotuʻu ha fetuʻutaki pea fakatonutonu ʻa e huí ke tuʻu totonu. Ko e kií ʻa e tui ko ē ʻoku maʻu ʻi he lotú mo e ngāué.3

ʻOku tau lotu ke fakamāmaʻi kitautolu, pea tau ngāue ʻaki hotau iví kotoa mo e ngaahi tohí mo ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e anga māʻoniʻoní ke tau maʻu ha ngaahi fakahā. ʻOku tau kole ke maʻu ʻa e fakamaau totonú, pea tau fakaʻaongaʻi hotau mālohí ke tau ngāue fakapotopoto mo fakalakalaka ʻi he potó. ʻOku tau lotu ke tau lavameʻa ʻi heʻetau ngaahi ngāué, pea tau ako lahi mo feinga mālohi ʻaki hotau iví kotoa ke tokoni ki hono tali mai ʻo ʻetau ngaahi lotú. ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ke tau moʻui leleí, kuo pau ke tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi lao ʻo e moʻui leleí mo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hotau mālohí ke tauhi hotau ngaahi sinó ke moʻui lelei mo longomoʻui. ʻOku tau lotu ke maluʻi kitautolu pea tau toki fakahoko leva e meʻa ke tau hao ai mei he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí.4

Kuo pau ke ʻi ai ha tui ki he ʻOtuá, ʻa ē te ne fakatupu ke fakamaʻa ʻe he tangatá ʻa ʻene mouí; pea fakangaloʻi ʻenau ngaahi fie maʻú ʻi he ngāue ʻofa maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo ikunaʻi ʻa e ngaahi vaivai kehekehe ʻo e kakanó; ʻa e tui ko ē te ne ʻomai ʻa e fakatomala kakató, pea ka hokohoko atu ai pē, te ne ʻomi ʻa kinautolu ki he papitaisó, lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé.5

ʻOku ʻi heni ʻa e poto fisifisimuʻa ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ē ʻoku ʻilo pē ʻe he mata fakalaumālié. ʻI he lao ʻo e ongoongoleleí ko ē ʻoku ne tāpuakiʻi e moʻui ʻa e kakaí, ko e tokotaha kotoa pē—ʻa e maʻumeʻa pe masiva, ako pe taʻe ako, ʻoku ʻuluaki fakalotolahiʻi kinautolu ke nau maʻu ha mahino ʻi he tuí pea toki hoko atu ʻo ngāue ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e tui ko iá ʻi ha tuʻunga moʻui māʻolunga mo fakaʻeiʻeiki ange.6

Ko e talangofua ʻoku makatuʻunga ʻi he tuí, ʻoku ʻikai ko e talangofua kui ia.

ʻOku tau fakahoko ʻa e talangofua ʻi he ʻatamai lelei mo ʻaongá ʻi he taimi ko ia ʻoku tau talangofua ai ko hotau loto pē ʻotautolú, ʻi he loto fakatōkilalo, pea ʻi he loto fiefia ki he ngaahi fekau ʻa hotau ʻEikí.7

Tau talangofua! Tau fakafanongo mo tokanga! Ko ha toki fiemaʻu faingataʻa ia! ʻOku tau faʻa fanongo ki ha lea ʻo pehē: “He ʻikai talamai ʻe ha taha kiate au ʻa e vala ke u tuí, ʻa e meʻa ke u kai pe inú. He ʻikai talamai ʻe ha taha kiate au ʻa e ngaahi meʻa ke u fai ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻa e founga hono fakamoleki ʻeku paʻanga ne u ngāueʻí, pe taʻotaʻofi ʻeku tauʻatāina fakatāutaha ki he ngaahi meʻa te u faí! ʻOku ou faʻiteliha pē au he meʻa te u faí! He ʻikai ke u talangofua kui au!”

Talangofua kui! Meʻa siʻi moʻoni ko ʻenau mahinó! …

ʻOku ʻikai ko e talangofua kui ʻa e taimi ʻoku talangofua ai ʻa e tangatá ki he tokotaha naʻá Ne fakatupu iá. Meʻa kehekehe moʻoni ko e ilifia ʻa ha taha ki hono tuʻi ʻoku pule fefeká mei he talangofua ʻa ha taha ʻi he anga fakaʻeiʻeiki ki hono ʻOtuá. Ko e toko taha pule fefeká ʻokú ne fakataumuʻa ke maʻu mai, siokita, pea ʻi ai e ngaahi meʻa ia ʻoku fakataumuʻa fakafufū ki ai. ʻOku māʻoniʻoni ʻa e fekau kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻi ai mo e taumuʻa ʻaonga ʻo ʻene fakahinohino kotoa pē, pea ʻoku fakahoko kotoa ʻeni ke maʻu ai ʻa e lelei ʻanautolu ʻokú ne puleʻí. Mahalo ko e ʻuluakí ko e talangofua kui, ka ko hono hokó ko e talangofua ia ʻi he tui. …

Ko ha talangofua kui nai ʻa e taimi ʻoku talangofua ai ha taha ki he fakaʻilonga ʻoku tohiʻi ai ʻa e “ ʻUhila Fakatuʻutāmaki—Mamaʻo Mei Aí” pe ko e talangofua ia ʻi he tui ki he meʻa ʻoku talamai ʻe he kau mataotao ʻoku nau ʻilo hono fakatuʻutāmakí?

Ko ha talangofua kui nai ʻa e taimi ʻoku fakamaʻu ai ʻe he tokotaha ʻi he vakapuná ʻa hono letá ʻi he taimi ʻoku fakahā mai ai ke fakamaʻú pe ko e falala ia ki he taukei pea mo e poto ʻonautolu ʻoku lahi ange ʻenau ʻiló ki he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe hokó?

Ko ha talangofua kui nai ʻa e taimi ʻoku puna fiefia ai e kiʻi tamasiʻí mei he funga tēpilé ki he nima mālohi ʻo ʻene tamai ʻoku malimali atú, pe ko e falala haohaoa ʻeni ki ha mātuʻa ʻofa ʻokú ne ongoʻi fakapapau te ne lava ʻo hapo ia pea ko ʻene ʻofa ʻi he kiʻi tamasiʻí ʻoku taʻe hano tatau? …

Ko ha talangofua kui nai ʻa e taimi ʻoku tau tali ai mo muimui ki he fakahinohinó mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai ʻofá… ʻa ē naʻá ne fakatupu ʻa māmani maʻatautolu, ʻofa ʻiate kitautolu, mo Ne ʻosi fokotuʻutuʻu ha palani ʻaonga maʻatautolu, ʻo ʻikai haʻane toe taumuʻa kehe, ka ko e meʻa ʻokú ne fiefia taha aí mo hono nāunaú ke fakahoko ʻa e “moʻui taʻe mate mo e moʻui taʻengata” ʻa e kotoa ʻo ʻene fānaú [Mōsese 1:39] lolotonga iá ʻoku fakangatangata e ngaahi meʻa ʻoku lava ke tau mamata ki aí, siʻi mo ʻetau ʻiló, ʻi ai haʻatau ngaahi holi siokita, ʻi ai mo ha ngaahi ʻuhinga fufū ʻo ʻetau fai ha faʻahinga meʻa, pea ʻi ai mo haʻatau ngaahi holi fakakakano?8

ʻOku ʻikai ko ha talangofua kui ke muimui ʻi ha Tamai kuó ne fakamoʻoniʻi ʻa hono tuʻunga Tamaí neongo ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻokú Ne fakahā maí.9

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi sīpinga ʻo e talangofua ʻoku tupu mei he tuí.

Naʻe hoko ʻa ʻetau ongo mātuʻa angatonu mo poto ko ʻĀtama mo ʻIví ko e sīpinga ia ʻo e talangofua ʻoku tupu mei he tui ʻa ha kiʻi tamasiʻi siʻí:

“… Pea naʻe talangofua ʻa ʻĀtama ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

“Pea hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi, naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama ʻo pehē: Ko e hā ʻokú ke ʻatu ai ʻa e ngaahi feilaulaú ki he ʻEikí? Pea naʻe pehē ange kiate ia ʻe ʻĀtama: ʻOku ʻikai te u ʻilo, ka naʻe fekau pē ʻe he ʻEikí kiate au.

“Pea lea leva ʻa e ʻāngeló ʻo pehē: Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe fakatupú, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofá mo e moʻoní.” (Mōsese 5:5–7.)

Ko ha talangofua kui ia? ʻIkai. Kuó na ʻiloʻi ʻa Sihova, fanongo ki hono leʻó, ʻaʻeva mo ia ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, pea ʻiloʻi ʻa ʻene angaleleí, fakamaau totonú, mo e mahino naʻá ne maʻú. Ko ia ne na tāmateʻi ai ʻa e ngaahi lami taʻe hano melé ʻi ha “ngaahi ʻaho lahi” pea fai ʻaki ʻa e feilaulau taʻe te na ʻiloʻi hono ʻuhingá, ka ʻi he falala kakato naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa māʻoniʻoni ʻi he fono ko ʻení pea kapau te na talangofua ki ai ʻe toki fakahā mai ʻa mui ʻa hono ʻuhingá.10

Naʻe lea ʻa Paula ki he kakai Hepeluú ʻo pehē:

“Ko e tui ʻa Noá, kuo hili hono valokiʻi ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi meʻa teʻeki hā maí, naʻe manavahē ai ia, peá ne faʻu ʻa e vaka ke fakamoʻui ai hono falé.” (Hepelū 11:7.)

Naʻe teʻeki hā mai ha fakaʻilonga ʻe ʻuha mo tāfea. Naʻe lumaʻi ia ʻe hono kakaí ʻo lau ko e vale. Naʻe ʻikai fie fanongo ha taha ki heʻene malangá. Naʻe lau ʻoku taʻe ʻuhinga ʻene ngaahi fakatokangá. Naʻe teʻeki hoko ha meʻa pehē ki muʻa; ne teʻeki ai ʻilo ʻe ha taha ia ʻe lava ʻe ha lōmaki ʻo ʻufiʻufi kotoa ʻa māmani. Meʻa ngalivale moʻoni ke faʻu ha vaka ʻi ha funga fonua mōmoa, lolotonga ʻoku ulo lelei ʻa e laʻaá pea hokohoko atu pē mo e moʻuí ʻi he founga angamahení! Ka naʻe ʻosi e taimí. Naʻe ʻosi mo e vaká. Naʻe hoko mai ʻa e lōmakí. Naʻe melemo ʻa e kakai talangataʻa mo angatuʻú. Naʻe muimui mai pē ʻa e mana ʻo e ʻaʻaké ʻi he tui ko ia naʻe maʻu ʻi hono faʻú.

Naʻe toe pehē ʻe Paula:

“Ko e tuí naʻe maʻu ai ʻe Sela ʻa e mālohi ke tuʻituʻia ai iá, pea fanauʻi ʻe ia ʻa e tama ka kuo lahi ʻene motuʻá, he naʻá ne pehē, ʻoku moʻoni ia ʻa ia kuo fakaʻiló.” (Hepelū 11:11.) …

Hangē naʻe ongo faikehe kia Sela hono talaange ʻe lava ke maʻu ha fānau ʻe ha ongo meʻa kuó na taʻu teaú pea ʻikai ai ke ne tui ʻi hono fuofua fakahā angé. Ka naʻe tui e ongo mātua ko ʻení, pea ko e maná naʻe fāʻeleʻi mai ai ʻa e foha ko ʻení ʻo ne hoko ko ha tamai ʻa ha ngaahi puleʻanga lahi.

Naʻe fakahā ʻe ʻĒpalahame ha tui lahi ʻi he taimi naʻe ʻahiʻahiʻiʻi ai ia ʻi he ʻahiʻahi naʻe ʻikai faʻa malava ʻe he tangatá ke talí. Ko ʻeni kuo pau ke ne failaulauʻi ʻa hono “foha ʻo e talaʻofá” ʻa ē naʻe kei siʻí, ʻi he faiʻanga feilaulaú. Ko e fekau ia ʻa e ʻOtuá, ka naʻe hangē naʻe fepaki mo e meʻa naʻe talaʻofa ʻakí! ʻE lava fēfē ke hoko hono foha ko ʻAisaké ko ha tamai ʻo ha kakai taʻe faʻalaua kapau ʻe ngata ʻene moʻui ʻi he māmaní? Ko e hā kuo ui ai ia, ʻa ʻĒpalahame, ke ne fakahoko ʻa e ngāue fakamamahi ko ʻení? Naʻe ʻikai faʻa malava ke fakahoko ʻeni! Ka naʻá ne tui pē ki he ʻOtuá. Naʻe ʻave ia mo hono foha kei siʻi ko ʻení ʻe heʻene tui taʻe veiveiuá, kuó ne loto mamahi, ki he fonua ko Mōliá. …

“Naʻe ʻikai lotolotoua ia ʻo taʻe tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá; ka naʻe mālohi ia ʻi he tuí, ʻo ne fakaongoongolelei ʻa e ʻOtuá;

“ ʻO ne mātuʻaki ʻilo loto, ko e meʻa kuó ne talaʻofa aí, ʻe mafai foki ʻe ia ke fakamoʻoni.” (Loma 4:20–21.)

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Tamai ko ʻĒpalahamé mo e Faʻē ko Selá—naʻá na ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻa e talaʻofá. Ko e hā e foungá—naʻe ʻikai ke na ʻiloʻi pea naʻe ʻikai te na ʻeke. ʻE moʻui ʻa ʻAisake ke hoko ko e tamai ʻo ha hako ʻe tokolahi. Naʻá na ʻiloʻi ʻe hoko ʻeni kiate ia neongo ʻe fie maʻu ke ne mate. Naʻá na ʻiloʻi ʻe kei lava pē ke fokotuʻu ia mei he maté ke fakahoko e talaʻofá, pea naʻe muʻomuʻa heni ʻa e tuí ʻi he maná.11

Manatuʻi naʻe ʻikai ke lava ʻa ʻĒpalahame, Mōsese, ʻIlaisiā, mo e niʻihi kehé pē ʻo mamata lelei ki he ngataʻangá mei he kamataʻangá. Naʻa nau … ʻaʻeva ʻi he tui taʻe mamatá. Manatuʻi foki naʻe ʻikai fakaava ha ngaahi matapā; naʻe ʻikai taʻekonā ʻa Lēpani; pea naʻe ʻikai fakapapauʻi mai ha ʻamanaki lelei ia ʻi he taimi ko ʻeni naʻe ngāue ʻaki ai ʻe Nīfai ʻa ʻene tuí heʻene ʻalu ke ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻikai ha teunga velangataʻa pe ha ngaahi meʻa maluʻi kehe ʻi he afi vela kakahá ke maluʻi e kau Hepelū ʻe toko tolú mei he maté; pea naʻe ʻikai ha leta pe ukamea maluʻi ki he ngutu ʻo e fanga laioné ʻi he taimi naʻe tāpuniʻi malu ai ʻa Taniela ʻi he ʻaná. …

… Manatuʻi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi kolo lalahi, ʻikai ha ngaahi faama pe ngoueʻanga, ʻikai ha ngaahi ʻapi mo ha ngaahi fale tauhiʻanga koloa, ʻikai ha toafa kuo matala ʻi ʻIutā ʻi he taimi naʻe fononga atu ai ʻa e kau paionia ne fakatangaʻí ʻi he ngaahi konga fonua tokaleleí. Pea manatuʻi naʻe ʻikai ha kau talafekau fakalangi ʻi Palemaila, ʻi Sesikuehana pe ʻi Komola ʻi he taimi naʻe ʻalu atu ai ʻa Siosefa ki he vao ʻakaú, tūʻulutui ʻi he veʻe vaitafé, pea kaka hake ʻi he moʻunga toputapú koeʻuhí ko e fiemaʻu ʻe hono laumālié ke ʻiló.12

ʻOku muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he maná.

ʻOku tau tō ʻa e tengaʻi ʻakaú ʻi he tui, pea ʻikai fuoloa kuo tau mamata ki he mana ʻo ʻene hulí. ʻOku faʻa maʻuhala ʻa e tangatá ʻo nau fulihi ʻa e founga ngāué. ʻOku nau tomuʻa sio kinautolu ki he ututaʻú ʻoku teʻeki fai ʻa e tōtaʻú, ki he palé ki muʻa pea toki fakahoko e ngāué, ki he maná ki muʻa ʻi he tuí. … ʻOku fie maʻu ʻe hotau tokolahi ke tau sino mālohi kae ʻikai ke tauhi ki he ngaahi lao ʻo e moʻui leleí, ke tau tuʻumālie mei langi kae ʻikai totongi vahehongofulu. ʻOku fie maʻu ke tau fetuʻutaki vāofi mo ʻetau Tamaí kae taʻe ʻaukai mo lotu; ʻoku tau fie maʻu ke ʻuha ʻi he taimi totonu pea ʻi ai ha melino ʻi he fonuá kae ʻikai fie tauhi ʻa e Sāpaté mo e ngaahi fekau kehe ʻa e ʻEikí. ʻOku tau loto ke pakiʻi e matalaʻi losé ki muʻa ʻoku teʻeki tō ia ke aka; ʻoku tau fie maʻu ke utu e fua ʻo e ngoué ki muʻa ʻoku teʻeki tō mo tauhi.

Kapau pē ā ʻe mahino kiate kitautolu ʻo hangē ko hono tohi ʻe Molonaí:

“He kapau ʻoku ʻikai ha tui ʻi he fānau ʻa e tangatá, ʻoku ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ke fai ha meʻa mana ʻiate kinautolu. …

“Pea kuo teʻeki ai foki ke fai ʻe ha taha ha meʻa mana kae hili pē ʻenau tuí; ko ia, naʻa nau tomuʻa tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” (ʻEta 12:12, 18.)13

Kapau te tau malava ke ʻaʻeva he taimí ni ʻi he tuí, kapau ʻe lava ke tau tui ki he ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá, kapau ʻe lava ke tau talangofua pea tatali ʻi he faʻa kātaki, ʻe fakahoko kātoa ʻe he ʻEikí ʻa ʻene talaʻofa maʻongoʻongá kiate kitautolu:

“… ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.” (1 Kolinitō 2:9.)14

Ko e tui lahi ʻoku fie maʻu ke totongi e vahehongofulú ʻi he taimi ʻoku siʻisiʻi ai e paʻangá kae kei lahi pe e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú. Ko e tui lahi ʻoku fie maʻu ke fakahoko e ʻaukaí mo e ngaahi lotu fakafāmilí pea mo tauhi e Lea ʻo e Potó. ʻOku fie maʻu ʻa e tuí kae fai ʻa e faiakao fakaʻapí, ngāue fakafaifekau [ʻa e mēmipá] mo e ngaahi ngāue tokoni kehé, ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke fakahoko ha feilaulaú. Kuo pau ke ʻi ai ha tui kae lava ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ka ke mou ʻilo ʻeni—ko e ngaahi meʻa kātoa ko ʻení ko hono toó ia, pea ko e ututaʻú leva ʻa e fāmili faivelenga mo mateakí, malu fakalaumālié, nongá pea mo e moʻui taʻengatá. …

… Naʻe tatau pē hono taʻofi ʻe he tui taʻe veiveiuá ʻa e ngutu ʻo e fanga laioné, ʻa hono ʻai ke ʻoua naʻa hoko ha vela ʻi he afi vela kakahá, fakamōmoa e ʻaluʻanga ʻi he ngaahi vaitafé mo e tahí, maluʻi mei he tāfeá mo e taʻe tō ha ʻuhá, pea mo hono fakahoko mai ʻo e ngaahi fakahā fakalangi ʻi he kau palōfitá, mo e lava ko ia ke hanga ʻe he tuí ʻo fakamoʻui ʻa e mahakí ʻi heʻetau moʻuí, vete ange kitautolu mei he pōpula ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fakatuʻutāmakí, ʻomi ha mālohi ke tau fakatomala mo liliu ʻetau moʻuí, pea mo ʻoatu kitautolu ke tau ʻiloʻi fakapapau ʻa hono faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau tui mālohí ke tau tauhi loto fiemālie ki he ngaahi fekaú pea te tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki ʻoku taʻe faʻalaua, fakataha mo ha melino, haohaoa, pea mo e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.15

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi ʻa e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Vakai ki he tefito ʻo e vahe ko ʻení. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e talangofuá ko ha ngāue ʻo e tuí?

  • Lau ʻa e fili naʻe fai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi Māʻasi ʻo e 1972 (peesi 169–170). ʻOkú ke pehē ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fili faingataʻá?

  • Ko e hā e ngaahi faikehekehe ʻokú ke sio ki ai ʻi hoʻo lau hono fakafehoanaki ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e “talangofua kuí” mo e “talangofua ʻi he tuí”? (Vakai, peesi 173–174.) Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi kau ki he Tamai Hēvaní ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke tau talangofua ai kiate Ia “ ʻi hotau loto pē ʻotautolu, ʻi he loto fakatōkilalo, pea ʻi he loto fiefia”? Ko e hā ha lea te ke fai ki ha taha ʻokú ne talaatu ʻoku muimui kui e kāingalotu ʻo e Siasí ki honau kau takí?

  • Toe fakamanatu e ngaahi talanoa mei he folofolá ʻi he peesi 174–176.) Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻa e kakai ʻi he ngaahi talanoa ko ʻení? Ko e hā ha meʻa ʻokú ke tatau ai mo kinautolu? Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke ke ako meiate kinautolu?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki ha muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he maná? (Vakai ki he peesi 177–178 ke maʻu mei ai ha ngaahi fakatātā ki ai.) Te tau akoʻi fēfē ki hotau ngaahi fāmilí ʻoku muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he maná?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: Sosiua 22:5; Sēmisi 2:14–26; Eta 12:4–21; Molonai 7:33; T&F 130:20–21

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Spencer W. Kimball: Man of Faith,” Ensign, Tīsema 1985, 40.

  2. “The Fourth Article of Faith,” Instructor, ʻEpeleli 1955, 109.

  3. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 62.

  4. The Teachings of Spencer W. Kimball, 122.

  5. “Beloved Youth, Study and Learn,” ʻi he Life’s Directions (1962), 188–89.

  6. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Lonitoni ʻIngilani ʻi he 1976, 36.

  7. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1954, 55.

  8. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1954, 51, 52, 53.

  9. The Teachings of Spencer W. Kimball, 59.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1954, 54.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1952, 48, 49.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1952, 51.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1952, 47.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1952, 22.

  15. Faith Precedes the Miracle (1972), 11, 12.

ʻĪmisi
Abraham and Isaac

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻĒpalahame ha “tui lahi ʻaupito” ʻi he tali naʻá ne fai ki he “sivi naʻe fakahoko kiate iá.”

ʻĪmisi
tuning radio

Naʻe fakatatau ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e tuí ki hono kumi ʻo ha siteisini ʻi ha letiō.