Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 2: Fakamamahi pe Ikuʻanga Pau?


Vahe 2

Fakamamahi pe Ikuʻanga Pau?

Ko e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e loto-mamahí, mamahí, mo e maté, kuo pau ke tuku ʻetau falalá ki he ʻOtuá.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI he kei siʻi ʻa Sipenisā W. Kimipoló, naʻá ne aʻusia ʻa e mamahi ʻo e mole atu ʻo kinautolu naʻe ʻofa aí. ʻI hono taʻu valú, naʻe mālōlō hono kiʻi tuofefine ko Melé hili pē ha taimi nounou mei hono fāʻeleʻí. ʻI he ʻosi ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe ongoʻi pē ʻe he ongomātuʻa ʻa Sipenisaá ʻe vave pē mo ha mālōlō ʻena kiʻi taʻahine taʻu nima ko Fané he ne lau uike ʻene puké. Naʻe toki fakamatala ki mui ʻa Sipenisā ki he ʻaho naʻe mālōlō ai ʻa Fané: “ ʻI he hoko hoku taʻu hivá, naʻe siʻi mālōlō ai ʻa Fane ʻoku fuofua pē ʻe heʻeku faʻeé. Naʻe fafangu kātoa kimautolu fānaú he pō ko iá ke mau ʻi ai. ʻOku ou manatu ai ki he meʻa naʻe hoko ʻi homau lotofalé. … ,ʻa e siʻi tangi ʻeku faʻē ʻofeiná mo fuofua pē ʻene kiʻi taʻahine taʻu nima kuo tauʻakí, ka mau haʻohaʻo takai pē.”1

Ko e meʻa naʻe toe faingataʻa ange kia Sipenisaá ko e ongoongo naʻá ne maʻu he pongipongi ʻe taha hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ke nau foki mai ki ʻapi mei he akó mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Naʻa nau lele mai ki ʻapi pea fakafetaulaki atu ʻenau pīsopé ʻo ne fakatahatahaʻi mai kinautolu ʻo fakahā ange kuo maʻu ha tala kuo siʻi mālōlō ʻenau faʻeé he ʻaho ki muʻa aí. Ko e manatu ʻeni ʻa Palesiteni Kimipolo ki mui mai ki he meʻá ni: “Naʻe fakaʻohovale ʻaupito kiate au. Naʻá ku lele mei fale ki he tafaʻaki ki muí ʻo tangi toko taha ai. Naʻe ʻikai toe sio pe fanongo mai ha taha, ko ia ne u tangi lahi ʻaupito. Ko e taimi kotoa pē ne u lea ʻaki ai ʻa e foʻi lea ko e ʻMami,ʻ kuo toe kamata foʻou ʻeku tangí ʻo aʻu pē ki he ʻikai ke kei ʻi ai haku loʻimata. Kuo mālōlō ʻa Mami! ʻOku ʻikai ke moʻoni ia! He ʻikai ke toe lava ʻo hokohoko atu ʻemau moʻuí. … Naʻe hangē ka mafahi hoku mafú he ne u kei taʻu hongofulu mā taha pē foki.”2

Hili ha taʻu ʻe nimangofulu mei ai, kuo lolotonga mamaʻo ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo mei ʻapi ko haʻane fakaakeake mei ha tafa lahi ne fai kiate ia, ʻokú ne kei hoko pē ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ʻikai ke ne mamohe kae foki ʻene manatú ki he ʻaho naʻe mālōlō ai ʻene faʻeé: “Ne u ongoʻi ʻe au te u toe tangi. … ʻi heʻeku manatu ki he ngaahi meʻa fakamamahi ko ia ne u fouá.”3

Naʻe maʻu maʻu pē ʻe Sipenisā W. Kimipolo ʻa e fakafiemālie ʻo e lotú pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai mo e ngaahi meʻa fakamamahi peheé. Naʻa mo ʻene kei siʻí naʻá ne ʻiloʻi pē ʻa e feituʻu te ne maʻu mei ai ʻa e nongá. Naʻe tohi ʻe ha kaumeʻa ʻo e fāmilí ʻo kau ki he ngaahi lotu ʻa Sipenisā ʻi heʻene kei siʻí—“ ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻa hono lotó ʻi he mālōlō ʻa ʻene faʻeé ka ne kei loto-toʻa pē ʻi heʻene fāinga mo ʻene mamahí mo fekumi ki ha fakafiemālie mei he feituʻu pē ko ia ʻe taha ʻe maʻu mei aí.”“4

Lolotonga e ngāue ʻa Palesiteni Kimipoló, naʻá ne faʻa fai ha ngaahi lea fakafiemālie kiate kinautolu ne nau tēngihia e mole atu ʻa kinautolu naʻa nau ʻofa aí. Naʻá ne fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá ʻo ne fakapapauʻi ange ki he Kāingalotú ʻoku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻo e moʻuí. ʻI ha lea naʻá ne fai ʻi ha meʻafakaʻeiki ʻe taha, naʻá ne pehē aí:

“ ʻOku fakangatangata pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mamata ki aí. Ko ha ngaahi maile siʻi pē ʻe lava ke tau mamata ki ai ʻaki hotau matá. Ko ha ngaahi taʻu siʻi pē ʻe lava ke tau fanongo ʻaki ai hotau telingá. He ʻoku hangē ʻoku tuku kitautolu ʻi loto ʻi ha lokí, ka ko e taimi ʻoku tau mate aí, ʻoku laka atu leva e meʻa ʻoku tau mamata aí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakangatangata ki he moʻui fakamatelié . …

“ ʻOku holoki e ngaahi holisí, ngata ʻa e taimí pea fakaʻau ke nenefu mo puli atu ʻa e mamaʻo ʻo e feituʻu ʻoku tau mamata ki aí ʻi heʻetau hū atu ki he taʻengatá. … ʻoku tau hū he taimi pē ko iá ki ha maama ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku tau maʻu ʻi he māmaní.”5

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI he anga fakapotopoto ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ai ke Ne taʻofi maʻu pē ʻa e hoko ʻa e meʻa fakamamahí.

ʻOku hā ʻeni ʻi ha ʻuluʻifakamatala ʻo ha nusipepa fakaʻaho: “Tō e Vakapuna Mate ai e Toko 43. ʻIkai ha Moʻui ʻe Hao he Fakatuʻutāmaki he Moʻungá,” pea ʻe fehuʻi fakataha ʻe ha ngaahi leʻo ʻe lauafe: “Ko e hā ne tuku ai ʻe he ʻEikí ke hoko e meʻa fakamamahí ni?”

Naʻe fepaki ha ongo meʻalele tupu mei he ʻikai ke tuʻu e meʻalele ʻe tahá ʻi he maama hala kulokulá, pea naʻe mālōlō ai ha toko ono. Ko e hā nai naʻe ʻikai taʻofi ai ʻe he ʻOtuá ʻene hoko ʻa e meʻá ni?

Ko e hā hono ʻuhinga naʻe mate ai ʻa e faʻē kei talavou ko ʻení kae tuku ʻene fānau ʻe toko valú taʻe ʻi ai ha faʻeé? Ko e hā naʻe ʻikai fakamoʻui ai ia ʻe he ʻEikí?

Naʻe melemo ha kiʻi tamasiʻi; naʻe moloki e kiʻi tamasiʻi ʻe taha ʻe ha meʻalele. Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe mate fakafokifā ai ha tangata ko e pā kālava he lolotonga ʻene kaka hake ʻi ha sitepu. Naʻe maʻu atu hono sinó ʻoku tokoto pē he falikí. Naʻe tangi mamahi hono uaifí, “Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ʻoku fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ko ʻení kiate aú? Meʻa ní naʻe ʻikai te Ne fakakaukauʻi ʻe ia ʻeku kiʻi fānau ʻe toko tolu ʻa ia ʻoku nau kei fie maʻu ha tamaí?”

Naʻe mate ha talavou ʻe taha he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú pea naʻe fakaangaʻi ʻe he kakaí ʻeni mo nau fehuʻi: “Ko e hā naʻe ʻikai maluʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e talavoú ni he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú?”

Fakaʻamu ange ʻe au naʻe ʻi ai ha mafai ke u lava ʻo tali e ngaahi fehuʻí ni, ka he ʻikai te u lava. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻe ʻi ai pē taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu pea tau fiemālie ki ai. Ka ʻi he taimi ní, kuo pau ke tau fekumi ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻi he lelei taha te tau ala lavá, ke mahino kiate kitautolu.

Ko e ʻEikí nai naʻá Ne fakahinohino e vakapuná ki he moʻungá ke mole ai e moʻui ʻa kinautolu naʻe ʻi aí, pe ko e maumau pe fehālaaki ʻa e mīsiní pe ko e tangatá?

Naʻe hanga nai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo fakatupu e fepaki ʻa e ongo kaá ʻo mate ai e kakai ʻe toko onó, pe ko e fehālaaki ia ʻa e tokotaha fakaʻuli naʻe taʻe tokanga ki he ngaahi lao ke maluʻi ai e moʻuí?

Naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo toʻo e moʻui ʻa e faʻē kei talavou ko ʻení, pe fakaʻaiʻai e kiʻi tamasiʻí ke lele ʻo tō he fakatafeʻanga vaí, pe taki e kiʻi tamasiʻi e tahá ki he meʻa naʻe lele mai ai e kaá?

Naʻe fakatupu nai ʻe he ʻEikí ʻa e pā kālava ʻa e tangatá? Naʻe taimi hala nai e mate ʻa e faifekaú? Tali ʻe koe kapau te ke lava. He ʻikai te u lava ʻe au he neongo ʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e kaunga lahi ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú Ne fakatupu ke hokó mo e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú Ne fakangofua pē ke hokó. Ko e hā pē e tali ki he fehuʻí ni, ka ʻoku ʻi ai ha tali ʻe taha ʻoku ou ongoʻi fakapapau.

Naʻe mei lava nai ke taʻofi ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻa fakamamahi ko ʻení? Ko e talí ko e ʻIo. ʻOku pule aoniu ʻa e ʻEikí, ʻo Ne maʻu ʻa e mafai kātoa ke puleʻi ʻetau moʻuí, fakahaofi kitautolu mei he mamahí, taʻofi e ngaahi fakatuʻutāmaki kotoa pē ke ʻoua naʻa hoko, fakaʻuli ʻi he vakapuna mo e kā kotoa pē, fafangaʻi kitautolu, maluʻi kitautolu, fakahaofi kitautolu meí he ngāué, faingataʻaʻiá, puké, pea aʻu pē ki he maté, kapau te Ne finangalo ki ai. Ka he ʻikai te Ne fai ʻeni.

ʻOku totonu ke mahino ʻeni kiate kitautolu koeʻuhí he ʻe lava pē ke tau ʻiloʻi ʻa hono taʻe fakapotopotó ʻo kapau te tau maluʻi ʻetau fānaú mei heʻenau ngaahi feinga kotoa pē, mei he ngaahi ʻamanaki ʻoku ʻikai ke hokó, ngaahi ʻahiʻahí, ngaahi loto-mamahí, pea mo e mamahí.

Ko e tefitoʻi fono ʻo e ongoongoleleí ko e tauʻatāina ke fili mo e fakalakalaka taʻengata. Kapau ʻe fakamālohiʻi kitautolu ke tau tokanga pe anga māʻoniʻoni, ʻe fakataʻeʻaongaʻi ai e tefitoʻi fono ko ʻení pea ʻe ʻikai leva ke fai ha tupulaki.6

ʻI haʻatau maʻu ha ʻilo ʻoku taʻengatá, ʻe mahino leva kiate kitautolu ʻoku mahuʻinga ʻa e faingataʻá ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá.

Kapau te tau pehē ko e kakato ʻo e moʻuí ʻa e moʻui fakamatelié, tā ʻe fakamamahi leva e hoko mai ʻa e mamahí, loto-mamahí, ʻa e taʻe lavameʻá, mo e nounou ʻa e moʻuí. Ka ʻo kapau te tau pehē ko e moʻuí ko ha meʻa ʻoku taʻengata pea ʻoku ope atu ia ʻo kamata mei he moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻi he kuohilí ʻo aʻu ki he taʻengatá ʻi he hili ʻa e maté ʻi he kahaʻú, ta te tau lava leva ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau tuʻunga totonú.

ʻIkai koā ko e potó ia ʻa ʻEne tuku mai ʻa e ngaahi faingataʻá ke tau lava ʻo ikunaʻi kinautolu, pehē ki ha ngaahi fatongia ke tau lavameʻa ai, ʻa e ngāué ke fakafefekaʻi hotau ngaahi uouá, mo e ngaahi fakamamahí ke siviʻi ai hotau ngaahi lotó? ʻIkai koā ʻoku tau fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahí ke siviʻi ai hotau iví, ʻa e mahamahakí ke tau ako ai ʻa e faʻa kātakí, ʻa e maté ke tau hoko ai ko ha niʻihi ʻoku taʻe faʻamate mo nāunauʻia?

Kapau naʻe fakamoʻui ʻa e kakai mahaki kotoa pē ʻoku tau lotuá, kapau naʻe maluʻi ʻa e kakai māʻoniʻoni kotoa pē kae fakaʻauha ʻa e kakai angakoví, ʻe taʻe ʻaonga e polokalama kotoa ʻa e Tamaí pea ngata mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ko e tauʻatāina ke filí. He ʻikai leva ha tangata ia te ne moʻui ʻaki e tuí.

Kapau naʻe foaki ʻa e fiefiá mo e melinó pea mo ha ngaahi fakapale ki he tokotaha faileleí ʻi he taimi pē ko iá, he ʻikai ke ʻi ai ha kovi ia—ʻe fai lelei ʻa e kakai kotoa pē kae ʻikai koeʻuhí he ko e meʻa totonú ia ke fai lelei. He ʻikai leva hano siviʻi ʻo e ivi ʻoku tau maʻú, ʻikai ke fakalakalaka e ʻulungāangá, ʻikai tupulaki ʻa e ngaahi mālohi ʻoku tau maʻú, ʻikai ke ʻi ai ha tauʻatāina ke fili, ka ʻe puleʻi ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa pē.

Kapau naʻe tali ʻa e ngaahi lotu kotoa pē ʻoku tau faí ʻi he taimi pē ko iá ʻo hangē ko ʻetau ngaahi holi siokitá pea mo e fakangatangata ʻo e mahino ʻoku tau maʻú, ʻe siʻisiʻi pea he ʻikai pē ke ʻi ai ha mamahi, ha loto-mamahi, ʻamanaki taʻe hoko, pe aʻu pē ki he maté, pea kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni, he ʻikai ke ʻi ai ha fiefia, lavameʻa, toetuʻu, pe moʻui taʻengata pe hoko ko ha ʻotua.

“He oku totonu ke ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa kotoa pē…ʻa e fai leleí…angahalá… māʻoniʻoní… mamahí… leleí…koví…” (2 Nīfai 2:11).

Ko hotau natula fakaetangata ia hono tekeʻi mei heʻetau moʻuí ʻa e mamahiʻia ʻo e sinó mo e faingataʻaʻia ʻa e fakakaukaú ka tau fakapapauʻi ʻoku tau nonga pē mo fiemālie ʻo hokohoko pehē atu ai pē. Ka ʻo kapau te tau taʻofi ke ʻoua ʻe hoko mai ʻa e mamahí mo e faingataʻá, ko haʻatau taʻofi ia hotau ngaahi kaumeʻa lelei taha mo ʻaonga taha kiate kitautolú. ʻOku lava ke ngaohi ʻe he ngaahi meʻa fakamamahí ʻa e kakaí ke nau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni ʻi heʻenau ako mei ai ʻa e faʻa kātakí, kātaki fuoloá, mo e mapuleʻi kitá. …

ʻOku ou manako he veesi ko ʻeni ʻo e “ ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻungá”—-

[ʻI heʻeku ui koe ke folaua e ngaahi tahi lolotó,

He ʻikai huʻa mai e ngaahi vaitafe ʻo e mamahí peá ke melemo,

He te u ʻi ai mo koe, ke fai tāpuekina koe ʻi ho ngaahi faingataʻá,

Pea fakamāʻoniʻoniʻi koe ʻi ho mamahi lahi tahá.]

[Vakai, Ngaahi Himi, fika 37]

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai ha mamahi ia ʻe aʻusia ʻe ha tangata pe fefine ʻi he māmaní ʻe taʻe maʻu mei ai ha lelei … kapau ʻe ʻi ai ʻa e faʻa kātakí.”

Ko e tahá, kapau te tau tukulolo ki hotau vaivaí, ʻo lāunga, mo fakaanga, ʻe lava ʻe he ngaahi meʻá ni mo honau fuʻu mālohí ʻo laiki kitautolu.

“ ʻOku ʻikai ke taʻe ʻaonga ʻa e mamahi ʻoku hoko mai kiate kitautolú, pea mo e faingataʻa ʻoku tau aʻusiá. ʻOku tokoni ia ki hotau akoʻí, ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei hangē ko e faʻa kātakí, tuí, loto-mālohí, pea mo e loto-fakatōkilaló. Ko e ngaahi meʻa kātoa ʻoku nau fakamamahiʻi kitautolú mo e ngaahi meʻa kātoa ʻoku tau kātakiʻí, kae fakatautefito pē kapau te tau kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻoku nau langa hake ʻa hotau ʻulungāangá, fakamaʻa hotau ngaahi lotó, fakatupulaki ʻa ʻetau moʻuí, ngaohi kitautolu ke tau angavaivai mo toe manavaʻofa ange, mo tau taau ange ai ke ui kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá. … pea ko e ʻilo ko ia naʻa tau omi ke maʻu ʻi he māmaní ʻoku fakafou ia ʻi he mamahí mo e faingataʻaʻiá, ngāué mo e ʻahiʻahí, ʻa ia te ne ngaohi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai pea mo ʻetau Faʻē ʻi hēvaní. … ” (Orson F. Whitney)

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau loto ʻita ʻi heʻenau vakai atu ki he ngaahi meʻa fakamamahi mo e mamahiʻia taʻe fakangatangata mo e faingataʻaʻia fakaesino ʻoku tofanga ai ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa aí. ʻOku tukuakiʻi ʻe he niʻihi ʻa e ʻEikí ʻo pehē ʻoku ʻikai te Ne ʻofa, ʻikai te Ne tokanga, pea taʻe totonu ʻEne fakamāú. ʻOku hala ʻatā hatau mafai ke fakamaau!…

ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ka kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene fakapotopotó ʻo tuku mai ha ngaahi fakangatangata pau kiate kitautolu taki taha. ʻE lava ke u fakatupulaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻeku hanga ʻo fakahaohaoaʻi ʻeku moʻuí, ka ʻoku ou fakamālō ʻi he ʻikai ke u lava ʻo fakamoʻui ʻa e kakai kotoa pē ʻoku puké ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ne u mei fakamoʻui ʻe au ha kakai naʻe totonu pē ia ke nau mate. Ne u mei fakafiemālieʻi ha kakai naʻe totonu pē ia ke nau faingataʻaʻia. ʻOku ou manavasiʻi telia naʻá ku veuveuki e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá.

Kapau naʻe taʻe fakangatangata hoku mālohí, kae fakangatangata ʻa ʻeku sió mo ʻeku mahinó, mahalo pē ne u mei lava ke fakahaofi ʻa ʻApinetai mei hono tutu ʻi he afí, pea mahalo ne u mei fai ai kiate ia ha maumau lahi naʻe ʻikai toe mei lava ke fakaleleiʻi. Naʻá ne mate fakamaʻata peá ne ʻalu atu ʻo maʻu ʻa e pale ʻo e tokotaha maʻatá—ʻa ia ko e hākeakiʻí.

Ne u mei maluʻi ʻa Paula mei hono ngaahi mamahí ʻo kapau naʻe taʻe fakangatangata hoku mālohí. Ne u mei fakamoʻui moʻoni pē ʻa hono “tolounua ʻi he kakanó.” [2 Kolinitō 12:7.] Pea kapau ne u fai ʻeni, ne u mei taʻofi ai e polokalama ʻa e ʻEikí. Ne tuʻo tolu ʻene lotu ʻo kole ki he ʻEikí ke toʻo ʻa e “tolounuá” meiate ia, ka naʻe ʻikai tali ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotú ʻo hangē ko ʻene fiemaʻú [vakai, 2 Kolinitō 12:7–10]. Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi taimi naʻe mei hē ai ʻa Paula kapau naʻá ne leʻoafea, moʻui lelei, talavou, peá ne ʻataʻatā mei he ngaahi meʻa naʻá ne ngaohi ia ke loto māʻulaló. …

ʻOku ou manavasiʻi he kapau naʻá ku ʻi he fale fakapōpula ʻi Kātesí ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, ne u ʻai ʻe au ke hala e ngaahi foʻi mahafu naʻa nau fakalaveaʻi e sino ʻo e Palōfitá mo e Pēteliaké. Ne u mei fakahaofi kinaua mei heʻena faingataʻaʻia mo ʻena mamahí, kae mole ai meiate kinaua ʻena mate fakamaʻatá mo hono palé. ʻOku ou fiefia ne ʻikai ke u ʻi ai ke fai ʻa e fili ko iá.

He kapau ne u maʻu ʻa e fuʻu mālohi taʻe fakangatangata ko iá, pehē ne u ongoʻi ke maluʻi ʻa Kalaisi mei Heʻene mamahi ʻi Ketisemaní, mei he ngaahi taukaé, ʻa e pale talatalá, ʻa e ngaahi luma naʻe fai ʻi he fakamāuʻangá, ʻa e ngaahi lavea naʻe ʻai ki Hono sinó. Ne u mei faitoʻo Hono ngaahi laveá mo fakamoʻui Ia, ʻoange kiate Ia ha vai mokomoko kae ʻikai ko e vaimahi. Ne u mei fakahaofi Ia mei he mamahí mo e maté, pea mole ai ʻo ʻikai ke hoko ʻEne feilaulau fakalelei maʻá e māmaní.

ʻOku ʻikai te u fie fakahoko ʻa e fatongia ko hano toe fakafoki mai ʻa e moʻui ʻanautolu ʻoku ou ʻofa aí. Naʻe ʻosi fakahā pē ʻe Kalaisi ʻa e faikehekehe ʻo Hono loto ʻOʻoná pea mo e finangalo ʻo e Tamaí ʻi he taimi naʻá Ne lotu ai ke toʻo meiate ia ʻa e ipu ʻo e mamahí; ka naʻá Ne toe pehē pē, “Kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” [Luke 22:42.]7

ʻOku lava ʻe he maté ke fakaava ʻa e matapā ki ha ngaahi faingamālie nāunauʻia.

ʻOku kei hoko atu pē e moʻui ʻa e tokotaha ʻoku maté, pea kei hokohoko atu pē mo ʻene tauʻatāina ke filí, pea neongo ʻene fakamamahi ʻa e maté kiate kitautolú, ka ʻe lava pē ke hoko ia ko ha tāpuaki ʻoku toitoi mai mei mui. …

Kapau te tau pehē ko e mate vave ʻa ha tahá ko ha meʻa pango pe meʻa fakamamahi ia, ʻikai koā ko haʻatau pehē ia ʻoku lelei ange ʻa e moʻui fuoloa ʻi he māmaní ʻi ha ʻalu vave atu ki he maama ʻo e ngaahi laumālié pea hokohoko atu ai ʻo maʻu e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí? Kapau ko e moʻui ʻi he māmaní ʻoku ʻi ha tuʻunga haohaoa, tā ko e maté ko ha fuʻu meʻa fakamamahi, ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻoku ʻikai ha mamahi ʻi he maté, kae ngata pē ʻi he faiangahalá. … “ ʻoku monūʻia ʻa e kakai pekia ʻoku pekia ʻi he ʻEikí. … ” (Vakai, T&F 63:49.)

ʻOku siʻi ʻaupito ʻetau ʻiló. Fakangatangata mo ʻetau fakakaukaú. ʻOku tau hanga ʻe kitautolu ʻo fakamāuʻi e ngaahi founga ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau ki he kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻoku tau lava ʻo mamata ki aí.

Naʻá ku lea ʻi ha meʻafakaʻeiki ʻo ha talavou naʻe ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí naʻe mate he lolotonga e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní. Ne lauafe e kau talavou ne nau mate teʻeki hoko honau taimí tupu mei he tau ko iá, pea naʻá ku lea ʻo pehē ne u tui naʻe uiuiʻi ʻa e talavou angatonu ko ʻení ki he maama ʻo e ngaahi laumālié ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie naʻe teʻeki ai ke nau maʻu iá. Mahalo ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻeni ia fekauʻaki mo kinautolu kotoa pē ʻoku nau maté, ka ne u ongoʻi naʻe moʻoni ia fekauʻaki mo e talavoú ni.

Naʻe mamata ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he meʻa tofu pē ko ʻení ʻi heʻene mamata meʻa-hā-mai ki he “Huhuʻi ʻo e Kakai Pekiá” . … Ko e meʻa ʻeni naʻá ne tohí:

“… naʻe mahino kiate au naʻe ʻikai ke hāʻele tonu ʻa e ʻEikí ʻo akoʻi ʻa e kau angahalá pea mo e kau talangataʻa ʻa ia naʻa nau fakasītuʻaʻi ʻa e moʻoní… kae vakai, naʻá Ne ui pea fokotuʻu Haʻane kau ngāue mei he kau angatonú. … pea tuʻutuʻuni ke nau ʻalu atu ʻo ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí. …

“… [ko e] taimi naʻe ʻi he maama ai ʻo e ngaahi laumālié ʻa hotau Huhuʻí, ʻo Ne fakahinohinoʻi pea mo teuteuʻi ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau… angatonu naʻa nau fakamoʻoni kiate Ia ʻi he kakanó…koeʻuhí ke nau ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e huhuʻí ki he kakai pekia kotoa pē, kiate kinautolu ʻa ia naʻe ʻikai te Ne hāʻele tonu ki ai tuʻunga ʻi heʻenau angatuʻú mo ʻenau faiangahalá. …

“Naʻá ku mamata ai ko e kau faifekau angatonu ko ia ʻo e kuonga ko ʻení, ʻi heʻenau mavahe atu mei he moʻui ʻauʻauhá, ʻoku hoko atu ai pē ʻa ʻenau ngāué, ʻi hono malanga ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e huhuʻí.” (Vakai, T&F 138:29–30, 36–37, 57.]

Ko ia, tā ko e maté ko hono fakaava ia ʻo e matapā ki ha ngaahi faingamālie, ʻo kau ai ʻa e faingamālie ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisí.8

Kuo pau ke tau falala ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí.

Neongo ko e moʻoni ʻoku fakaava hake ʻe mate ha ngaahi matapā foʻou, ka ʻoku ʻikai ke tau fekumi ki ai. ʻOku akonekina kitautolu ke tau lotua ʻa kinautolu ʻoku puké pea fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú ke fakamoʻui ʻa kinautolu.

“Pea ʻe ui ke haʻu ʻa e kaumātuʻa ʻo e siasí, ʻa e toko ua pe toko lahi ange, pea te nau lotua mo hilifakinima kiate kinautolu ʻi hoku hingoá; pea kapau te nau mate, te nau mate kiate au, pea kapau te nau moʻui, te nau moʻui kiate au.

“Ke ke nofo feohi ʻi he feʻofoʻofani, ko ia ke ke tangi koeʻuhí ko e mole ʻa kinautolu kuo maté, kae lahi ange koeʻuhí ko kinautolu ʻoku ʻikai ai haʻanau ʻamanaki lelei ki ha toetuʻu nāunauʻiá.

“Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko kinautolu ʻe mate ʻiate aú, ʻe ʻikai te nau ongoʻi ʻa e maté, koeʻuhí he ʻe melie pē ia kiate kinautolu;

“Pea ko kinautolu ʻe ʻikai mate ʻiate aú, ʻe hoko ʻa e malaʻia kiate kinautolu, koeʻuhí he ʻe kona ʻenau maté.

“Pea ko e tahá, ʻe hoko ʻo pehē, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e tui kiate au ke fakamoʻui iá, pea kuo ʻikai ke tuʻutuʻuni ke ne maté, ʻe fakamoʻui ia.” (T&F 42:44–48.)

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku puké ʻo kapau ʻe fakahoko ʻa e ouaú, ʻo kapau ʻoku feʻunga ʻa e tuí, pea ʻo kapau “kuo ʻikai ke tuʻutuʻuni ke ne mate” ʻa e tokotaha ʻoku puké. Ka ʻoku ʻi ai e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻe tolu, pea kuo pau ke fakahoko kātoa kinautolu.ʻOku ʻi ai ʻa e toko lahi ʻoku ʻikai te nau fakahoko ʻe kinautolu ʻa e ngaahi ouaú, pea toko lahi mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fie tui pe ko e ʻikai pē ke nau maʻu ha tui feʻunga. Ka ʻoku toe mahuʻinga foki mo e tefitoʻi meʻa ʻe tahá: Kapau kuo ʻikai ke tuʻutuʻuni ke nau mate.

Kuo pau ke mate ʻa e tokotaha kotoa pē. Ko e maté ko e konga mahuʻinga ia ʻo e moʻuí. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai pē ha taimi ia ʻe pehē kuo tau mateuteu ai ki he liliu ko ʻení. Te tau feinga foki ke ʻoua naʻa mole ʻetau moʻuí he ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e taimi ʻoku totonu ke hoko mai aí. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau manavahē ki he maté. ʻOku tau lotua ʻa kinautolu ʻoku puké, ʻoku tau faingāue kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku tau kōlenga ki he ʻEikí ke Ne fai fakamoʻui mo fakasiʻisiʻi ʻa e mamahí mo fakahaofi e moʻuí pea toloi atu e taimi maté, pea ko e meʻa totonu pē ia, kae ʻoua naʻa tau fai ia koeʻuhí ko haʻatau manavahē ʻi he ʻalu ki he moʻui hoko maí…

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai pē ʻa e taimi ke tau mate ai, ʻo hangē ko e lau ʻa e Tangata Malangá 3:2, ka ʻoku ou tui foki ʻoku mate ʻa e kakai toko lahi ki muʻa ʻoku teʻeki hokosia e “taimi ke nau mate aí” koeʻuhí ko haʻanau taʻe tokanga, nau ngaohi koviʻi honau sinó, feinga ke fai ʻo ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai fie maʻu ke fakahoko, pe ko ʻenau fai ha ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki, hoko ha fakatuʻutāmaki kiate kinautolu, mo haʻanau puke. …

ʻOku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau moʻuí, tataki mo fai tāpuekina kitautolu, ka ʻokú Ne foaki mai ʻetau tauʻatāina ke filí. ʻE lava ke tau moʻui ʻo fakatatau ki Heʻene palani maʻatautolú pe ko haʻatau fai fakavalevale ʻo nounou pe fakangata ai ʻetau moʻuí.

ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻi hoku ʻatamaí kuo ʻosi palani pē ʻe he ʻEikí ʻa hotau ikuʻangá. ʻE ʻi ai e taimi ʻe toki mahino kakato ai kiate kitautolu, pea ʻi heʻetau vakai mai ki mui mei he tuʻunga lelei te tau ʻi ai ʻi he kahaʻú, te tau ongoʻi fiemālie ʻi he ngaahi meʻa lahi ne hoko ʻi he moʻui ní ka ʻoku fuʻu faingataʻa ia ke mahino kiate kitautolú.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakakaukau ai pehē ange mai ke tau ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku hanga mei muʻá, ka ʻoku hanga ʻe he fakakaukau leleí ʻo toe fakafoki mai pē kitautolu ke tau tali ʻa e meʻa ʻoku hoko fakaʻaho ʻi he moʻuí pea tau fakalāngilangiʻi ai mo fakahīkihikiʻi e ʻaho ko iá. …

Naʻa tau ʻosi ʻiloʻi pē he teʻeki ke fāʻeleʻi kitautolú te tau omi ki māmani ʻo maʻu ha sino mo aʻusia ha ngaahi meʻa kehekehe pea te tau maʻu ʻa e fiefiá mo e loto-mamahí, ʻa e nongá mo e mamahí, ʻa e fiemālié mo e faingataʻaʻiá, moʻui leleí mo e mahamahakí, lavameʻá mo e ʻamanaki tō noá, pea naʻa tau ʻiloʻi foki ko ʻene ʻosi pē ha vahaʻa taimi mei ai pea te tau mate leva. Naʻa tau tali loto fiefia ʻa e ngaahi meʻa kātoa ko ʻeni ʻe hoko maí, ʻo tau fakatou tali fiefia ʻa e ngaahi meʻa ʻe leleí mo ia ʻe ʻikai leleí. Naʻa tau tali fiefia ʻa e faingamālie ke tau omi ai ki māmani neongo ko ha kiʻi ʻaho pē ʻe taha pe ha taʻu ʻe taha. Mahalo naʻe ʻikai ke tau fuʻu tokanga kitautolu pe te tau mate ʻi ha faʻahinga mahaki, pe fakatuʻutāmaki, pe mate motuʻa. Naʻa tau loto fiemālie ke tali ha meʻa pē ʻe hoko mai ʻi he moʻuí pea te tau lava ke fokotuʻutuʻu pea mapuleʻi ia, pe tali ʻeni taʻe ʻi ai ha lāunga pe ha ngaahi kole taʻe ʻuhinga.

Kuo pau ke tau falala ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu mamahí, ʻo ʻiloʻi he ʻikai taʻe fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá neongo e fakangatangata ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke tau mamata ki aí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ha faingamālie lahi maʻatautolu ke tau tupulaki ai ʻi he ʻiló mo e potó, tuí mo e ngāué, ʻi heʻetau teuteu ko ia ke toe foki atu ʻo ʻinasi ʻi he nāunau ʻo e ʻOtuá.9

Ngaahi Fokotuʻutuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako mo teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Ko e hā ʻoku ʻikai maluʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí mei hono kotoa ʻo e ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá? (Vakai, peesi 16–17.)

  • Ako ʻa e peesi 18–19 pea kumi e meʻa ʻe mole meiate kitautolu kapau naʻe ʻikai tuku ʻe he ʻEikí ke tau aʻusia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e hā e meʻa te tau fai ʻi he hoko mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá kiate kitautolú? Kuo fakamālohia fēfē koe ʻe he ʻEikí ʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá?

  • Lau ʻa e palakalafi ʻi he peesi 20 ʻoku peheni hono kamatá, “ ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku. … ” Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke tau sio ki he faingataʻaʻia ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí? Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke tau fakaʻehiʻehi ai mei haʻatau loto ʻita mo loto siʻi ʻi he ngaahi taimi pehení?

  • Toe vakai ki he peesi 20–25 ʻo kumi ai e ngaahi akonaki fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e fē nai ha taimi ne ke mamata ai ki he mālohi fai fakamoʻui pe fakafiemālie ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau fakahoko ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke fakamoʻui ha taha ʻoku tau ʻofa ai pe fakatoloi atu hono taimi maté?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he mate ʻa ha tamasiʻi siʻi?

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē, “Kuo pau ke tau falala ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu mamahí” (peesi 25). Ko e taimi ko ē ʻoku falala ai ha taha ki he ʻOtuá, ko e hā nai e meʻa te ne fai ʻi he taimi ʻo e faingataʻá?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: Saame 116:15; 2 Nīfai 2:11–16; 9:6; ʻAlamā 7:10–12; T&F 121:1–9; 122:1–9

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Edward L. Kimball mo Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball (1977), 43.

  2. ʻI he Spencer W. Kimball, 46.

  3. ʻI he Spencer W. Kimball, 46.

  4. Joseph Robinson, ʻi he Spencer W. Kimball, 46.

  5. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 40–41.

  6. Faith Precedes the Miracle (1972), 95–96.

  7. Faith Precedes the Miracle, 97–100.

  8. Faith Precedes the Miracle, 100, 101, 102.

  9. Faith Precedes the Miracle, 102–3, 105–6.

ʻĪmisi
Kimball siblings

Ko Sipenisā W. Kimipolo mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻi ha taʻu ʻe ua ki muʻa pea mālōlō hono tuofefine ko Fané. Tuʻu, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Kelea, Lute, Kōtoni, mo Tilipeti. Tangutú, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Hēleni, ʻĀlisi, Fane, mo Sipenisā.

ʻĪmisi
Abinadi

“Kapau naʻe taʻe fakangatangata hoku mālohí, kae fakangatangata ʻe ʻeku sió mo ʻeku mahinó, mahalo pē ne u mei lava ke fakahaofi ʻa ʻApinetai.”