Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 9: Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻo e Niʻihi Kehé ʻAki Hotau Lotó Kotoa


Vahe 9

Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻo e Niʻihi Kehé ʻAki Hotau Lotó Kotoa

ʻOku fai ʻe he ʻEikí ha fekau kiate kitautolu ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí ke fakamolemoleʻi ai ʻa ʻetau ngaahi angahalá pea tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e melinó mo e fiefiá.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI he akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo kau ki he feinga ke maʻu ha fakamolemolé, naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ia ʻo hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá ne kole ki he kakai kotoa pē ke nau feinga ke fakatupulaki ʻa e laumālie ʻo e fakamolemolé, ko ia naʻá ne fakamatala ai ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó:

“Naʻá ku lolotonga faingataʻaʻia ʻi ha palopalema fakakolo ʻi ha kiʻi uooti siʻisiʻi… naʻe ʻi ai ha ongo tangata ʻiloa, ko ha ongo taki ʻi he kakaí, naʻá na tofanga ʻi ha kē fuoloa pea ʻikai ke na fetukulolo ʻaki. Naʻe tupu ʻeni mei haʻana taʻe femahinoʻaki ʻo na toe vāmamaʻo ange tupu mei he tāufehiʻá. Ne fakaʻau ʻo na toe vāmamaʻo ange ʻi he hili ʻatu ha ngaahi ʻaho, uike, mo ha ngaahi māhina. Naʻe kau mai foki mo ha kāinga ʻo e ongo faʻahí taki taha ki he keé pea naʻe meimei ke kau kotoa atu ki ai mo e kakai ʻo e uōtí. Naʻe mafola e ngaahi talanoá pea fakahaaʻi mo ha ngaahi loto pea hoko e laú ko ha ngaahi ʻelelo afi, pea fakamavaeua ai ʻa e kiʻi koló ni ʻe ha fuʻu vanu loloto. Naʻe fekauʻi au ke u ʻalu ʻo fakaleleiʻi ʻa e meʻá ni… .Naʻá ku aʻu atu ki he kiʻi kolo loto hohaʻá ni ʻi he taimi 6 efiafi, ʻo e pō Sāpaté, pea kamata leva ʻeku fakataha mo e ongo meʻa naʻe keé.

“He toki meʻa faingataʻa moʻoni ʻemau fetakaí! ʻA ʻeku tautapa, naʻinaʻi, kole mo fakalotoʻi kinauá. Naʻe hangē pē he ʻikai ha toe meʻa ia te ne lava ʻo ueʻi kinauá. Ne na taki taha tuʻu pē heʻene totonu mo na taki taha vilitaki pē he ʻikai ha meʻa te ne liliu kinaua.

“Ne hili ha ngaahi houa pea fuoloa mo e ʻosi ʻa e hongofulu mā ua poʻulí, pea ne hangē kiate au kuo pulonga ʻa e feituʻú ni ʻi he mole ʻo e ʻamanakí; naʻe kei ʻi ai pē ha loto ʻita mo ha loto kovi. Ne ʻikai pē ha tukulolo ia ʻa e loto taʻefieauná. Naʻe hoko leva ʻa e meʻá ni. Naʻá ku toe fakaava noa pē ʻeku Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá peá u folahi tonu hake pē ki ai. Ne u ʻosi toutou lau pē ia ki muʻa he ngaahi taʻu kuo hilí, ka naʻe ʻikai pē ke ʻi ai haʻane ʻuhinga fēfē kiate au. Ka ʻi he pōní, ne hoko ia ko e tali naʻe fie maʻú. Ne hangē ia ko ha tautapa mo ha kole pea mo ha teuaki ne haʻu fakahangatonu pē mei he ʻEikí. Naʻá ku lau ʻa e [vahe 64] mei he veesi fitú ʻo fai atu, ka naʻe ʻikai pē ha tukulolo ʻa e ongo tangatá ni, tuku kehe ʻa e taimi ne u aʻu hifo ai ki he veesi hono hivá. Naʻá ku vakai atu ʻoku hangē ʻokú na kiʻi ngaʻutá, ʻohovale, pea mo fifilí. Naʻe moʻoni nai ʻeni? Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu—kiate kitautolu hono kotoa—‘Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki.’

“Ko ha fatongia ʻeni. Ne na ʻosi fanongo ai ki muʻa. Ne na toutou lea ʻaki ia ʻi heʻena lea ʻaki ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí. Ka ko e taimi ní: ‘… he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí …’

“Mahalo naʻá na pehē ʻi hona lotó: ‘Sai, mahalo te u fakamolemoleʻi ia kapau te ne fakatomala pea kole fakamolemole mai, ka kuo pau ke ne muʻaki kamata ʻe ia.’ Pea hangē naʻe toki ongo kiate kinaua ʻa e mamafa ʻo e laine fakaʻosí: ‘He ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.’

“Ko e hā? ʻA ia ʻoku ʻuhinga ia ke u fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha ʻokú ma keé neongo ʻoku kei ʻafungi, taʻe tokanga mo angakovi? ʻOku ʻikai toe hala ia.

“Ko ha taha ʻo e ngaahi maʻu halá ko e faʻa pehē ko ia kuo pau ke kole fakamolemole mo fakavaivaiʻi kinautolu ʻo aʻu ki he efú, ʻa e tokotaha ko ē ʻokú ne fakatupu ʻa e koví, ki muʻa pea toki fai ha fakamolemole. Ko e moʻoni ko e tokotaha ʻokú ne fai e fakalaveá, ko ia ʻoku totonu ke ne fai e fakatonutonú, ka ko e tokotaha mamahí kuo pau ke ne fakamolemoleʻi ʻa e taha naʻá ne fakaloto- mamahiʻi iá, neongo pe ko e hā e ʻulungāanga ʻo e toko taha ko iá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku toki fiemālie pē ha kakai ʻi haʻanau sio ki he tokotaha ʻoku nau keé ʻoku punou mo totolo kiate ia, ka ʻoku ʻikai ko ha founga ʻeni ʻo e ongoongoleleí.

“Naʻe ʻohovale ʻa e ongo tangatá, peá na tangutu hangatonu hake ʻo fakafanongo mo fakakaukauloto ʻi ha kiʻi taimi siʻi, pea kamata leva ke na tukulolo. Ne hanga ʻe he folofolá ni, ʻo ʻomi ha loto fakatōkilalo kiate kinaua. ʻI he taimi 2 hengihengí, ne lulululu, malimali, fefakamolemoleʻaki mo kole fakamolemole ʻa e ongo tangata ne feʻitangakí. Ne fāʻofua ʻa e ongo tangatá ni. Ko ha houa ʻeni ne molumalu. Ne fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi ʻa e ngaahi mamahi fuoloá, pea ne toe hoko ʻa e ongo filí ko ha ongo kaumeʻa. Ne ʻikai toe fai ha lau ki he ngaahi faikehekehé. Ne [fakangaloʻi e ngaahi fehālaaki ʻo e kuo hilí] pea ʻikai toe fai ha manatu ki ai, pea naʻe toe fakafoki mai ʻa e melinó.”1

ʻI he lolotonga e ngāue ʻa Palesiteni Kimipoló, naʻá ne naʻinaʻi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau faʻa fakamolemole: “Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi taʻe femahinoʻaki, fakaleleiʻi ia, fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi, ʻoua naʻa mou tuku ke hanga ʻe ha ngaahi loto mamahi kuo fuoloa ʻo liliu mo uesia homou laumālié, pea fakaʻauha hoʻomou ʻofá mo hoʻomou moʻuí. Fakamaau homou ngaahi falé. Mou feʻofaʻaki pea ʻofa ʻi homou ngaahi kaungāʻapí, kaungāmeʻá, ʻi he kakai ʻoku nofo ofi atú, he ʻoku foaki ʻe he ʻEíkí ʻa e mālohi ko ʻení kiate kimoutolu.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé kae fakamolemoleʻi kitautolu.

Koeʻuhí ko e fakamolemolé ko ha meʻa ia kuo pau ke maʻu pea toki aʻusia ʻe he tangatá ʻa e moʻui taʻengatá, ʻoku fakakaukau lahi ai [ʻa e tangatá] ʻo pehē: Te u lava fēfē ʻo fai ʻa e fakamolemole ko iá? [ʻOku hā mahino mai leva he taimi pē ko iá ʻa e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa ke faí]: Kuo pau ke te fakamolemole kae fakamolemoleʻi kita.3

“He kapau te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí:

“Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamaí hoʻomou angahalá.” (Mātiu 6:14–15.)

ʻOku faingataʻa hono fai ʻení? ʻIo. Kuo teʻeki ke talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ia ʻe faingofua ʻa e halá, pe faingofua ʻa e ongoongoleleí, pe ko ha tuʻunga moʻui maʻamaʻa pe faʻifaʻitakiʻanga māʻulalo. ʻOku māʻolunga e totongí, ka ʻoku feʻunga ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku maʻu aí mo e lahi ʻo e totongí. Naʻe fulihi hake ʻe he ʻEikí hono kouʻahe ʻe tahá; naʻá Ne tuku ke tā mo haha ia taʻe haʻane lāunga ʻe taha; naʻá Ne mamahiʻia ʻi he ngaahi anga taʻe taau kotoa naʻe fai kiate Iá ka naʻe ʻikai te Ne lea ʻo fakamalaʻiaʻi ha taha. Pea ko ʻEne fehuʻi ʻeni kiate kitautolu kātoa: “Ko ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku tāu mo kimoutolú?” Pea ko ʻEne tali ʻeni kiate kitautolú: “Ke mou hangē pē ko aú.” (3 Nīfai 27:27.)4

Ko ʻetau fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé kuo pau ke haʻu ia mei hotau lotó pea fakamolemoleʻi kakato foki.

He ʻikai toe mahino ange hono fakamatalaʻi ʻo e fekau ko ia ke fakamolemoleʻí pea mo e malaʻia ʻoku hoko ʻi hono taʻe fakahoko iá ʻo laka ʻi he fakahā fakaonopooni ko ʻeni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Naʻe fekumiʻaki ʻe heʻeku kau ākongá ʻi he ngaahi ʻaho fuoloá ha ngaahi faingamālie ke fetukuakiʻi ʻaki, o ʻikai te nau fefakamolemole ʻaki ʻi honau lotó; pea naʻe fakamamahiʻi mo tauteaʻi ʻo lahi ʻaupito ʻa kinautolu koeʻuhí ko e angahalá ni.

“Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou fefakamolemole ʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.

“Ko au ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.” (T&F 64:8–10.) …

ʻOku kei tuʻu pē ʻa e lēsoni ko ʻení kiate kitautolu ʻi he ahó ni. ʻOku tokolahi ha kakai, ko e taimi oku ʻomai ai kinautolu ke nau fakalelei mo ha niʻihi kehé, ʻoku nau pehē kuo nau fakamolemoleʻ iʻa e niʻihi ko iá, ka ʻoku kei hoko atu pē ʻa e tāufehiʻá, huʻuhuʻu ki he niʻihi kehé, pea kei hokohoko atu pē ʻenau taʻe tui ki he loto totonu ʻo e tokotaha koeé. Ko e faiangahala ʻeni, he ko e taimi ko ē ʻoku hoko moʻoni ai ʻa e fakaleleí pea moʻoni mo e fakatomalá, ʻoku totonu leva ke nau fefakamolemoleʻaki pea fakangaloʻi, pea toe langa hake ʻa e ngaahi vā ne maumaú mo toe fakafoki ki he tuʻunga feohi feʻofoʻofá ni ne tomuʻa ʻi aí.

Naʻe mahino lelei pē naʻe fakahā ʻe he kau ākonga ʻi muʻá ʻa e ngaahi lea ʻo e fakamolemolé, pea naʻa nau fai fakahāhā pē ʻenau fakamolemolé, ka “ naʻe ʻikai te nau fefakamolemole ʻaki ʻi honau lotó.” Naʻe ʻikai ko ha fakamolemole ʻeni, ka ko ha founga ia ʻo e mālualoí, kākaá mo e, heliakí. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he sīpinga lotu ʻa e ʻEikí, kuo pau pē ke haʻu ia mei he lotó pea ko hono fakamaʻa ia ʻo e ʻatamai ʻo e tokotahá [vakai, Mātiu 6:12; vakai foki, veesi 14–15]. Ko hono ʻuhinga ʻo e fakamolemolé ko e fakangaloʻi. Naʻe ʻi ai ha fefine ʻe taha naʻá ne “fakahoko haʻane fakalelei” ʻi ha kolo ʻe taha pea naʻá ne fai e ngaahi meʻa kotoa pē fakasino ke fakahā ʻaki ʻene fakamolemolé, peá ne toe fakahā ʻaki ia haʻane ngaahi lea ʻo kau ki ai, peá ne fakahā ʻaki haʻane lea ʻaki ha ngaahi lea fakamolemole. Naʻá ne lea mo mata ʻita ʻo pehē, “Te u fakamolemoleʻi ia, ka ʻoku ou manatuʻi lelei pē. He ʻikai teitei ngalo ia ʻiate au.” Naʻe ʻikai ha ʻaonga ʻo e fakalelei naʻe fakahokó. Naʻá ne kei maʻu pē ʻa e loto tāufehiʻá. Ne hangē ʻene ngaahi lea fakakaumeʻá ha matamatakupengá, vaivai mo e ngaahi vā ne toe fokotuʻú, pea ne kei hokohoko atu pē ʻene mamahí ʻi he ʻikai nonga hono ʻatamaí. Ka ko e kovi tahá ko ʻene tuʻu “halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí,” ʻoku kei ʻiate ia ʻa e angahala lahi ange ʻiate ia naʻá ne tukuakiʻi naʻá ne fakaloto mamahiʻi iá.

Naʻe ʻikai ʻaupito mahino ki he fefine loto taufehiʻa ko ʻení kuo teʻeki ai ke ne teitei fakamolemole ia. Ko ʻene meʻa pē naʻe fakahokó ko e fakangalingali. Naʻá ne fakahoko ha ngāue lahi, ka ne ʻikai lavaʻi ha meʻa. ʻI he potufolofola ʻoku hā atu ʻi ʻolungá, ʻoku ʻi ai e ʻuhinga loloto ʻo e kupuʻi lea ʻoku pehē ʻi honau lotó. Kuo pau pē ke [fakamaʻa] ʻa e lotó mo e fakakaukaú pea mo e tāufehiʻá. ʻOku taʻe ʻaonga ʻa e lea ʻataʻatā pē kae ʻikai ngāueʻí.

“He vakai, kapau ʻoku foaki ha meʻaʻofa ʻe ha tangata ʻoku angakovi, ʻokú ne fai fakahōhōloto; ko ia ʻoku lau ia kiate ia ʻo hangē ko ʻene taʻofi ʻa e meʻaʻofá; ko ia ʻoku lau ia ko e angahala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” (Molonai 7:8.)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tangata ko [Henelī Uooti Pitisā] ʻa e fakakaukaú ni ʻo pehē: “[Ko e founga pē ia ʻe taha ʻo ʻete pehē ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamolemoleʻí ko haʻate pehē te u lava pē ʻo fakamolemoleʻi ka he ʻikai te u lava ʻo fakangaloʻi].”

ʻOku ou toe fie fakalahi atu ki ai, kapau he ʻikai fakamolemoleʻi ʻe ha taha ʻa e ngaahi kovi ʻa hono tokouá ʻaki hono lotó kotoa, ʻoku ʻikai ke feʻunga ke ne maʻu ʻa e sākalamēnití.5

ʻOku totonu ke tuku ʻa e fakamāú ke fakahoko ʻe he ʻEikí.

Koeʻuhí ke tau tonuhia, kuo pau ke tau fakamolemole, pea kuo pau ke tau fai ia ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakatomala pe ʻikai ʻa e tokotaha ʻoku fakatupu filí, pe ʻe fēfē hono moʻoni ʻene liliú, pe naʻá ne kole ke tau fakamolemoleʻi ia pe ʻikai. Kuo pau ke tau muimui ʻi he sīpinga mo e akonaki ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻá ne pehē: “… Pea ʻoku totonu ke mou pehē ʻi homou lotó—tuku ke fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻi hota [vahaʻa] mo koé, pea totongi kiate koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ngāué” (T&F 64:11). Ka ʻoku ʻikai faʻa loto ʻa e kakaí ke tukuange ki he ʻEikí, ko ʻenau ilifia mahalo naʻa fuʻu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo ʻikai fuʻu mamafa ki ai ʻo hangē ko ʻene mamafa kiate kinautolú.6

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ke nau lava ke fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi ʻa e fehālaaki ʻa e niʻihi kehé, ka ʻoku nau toe fai ʻenautolu ha meʻa ʻoku kovi ange, ʻa ia ko hono tuli holo ʻa e tokotaha naʻe fakahoko mai e koví. Kuó u maʻu ha ngaahi tohi mo ha ngaahi telefoni mei ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fakapapauʻi te nau fakahoko pē ʻe kinautolu ʻa e fakamaau totonú pea feinga ke tauteaʻi ʻa e tokotaha kuo tukuakiʻi naʻá ne fakahoko ʻa e koví. Naʻe pehē ʻe ha fefine ʻe taha, “ ʻOku totonu ke tuʻusi mei he Siasí ʻa e tangata ko iá, pea he ʻikai ke u fiemālie kae ʻoua kuo fakahoko ha meʻa ki he tokotaha ko iá.” Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, “ ʻHe ʻikai ʻaupito ke u teitei mālōlō lolotonga ʻoku kei kau ʻa e tokotaha ko iá ki he siasí.” Ne toe pehē pē ʻe ha taha kehe, “He ʻikai pē ke u toe hū au ki falelotu he lolotonga ʻoku kei fakangofua ke hū ʻa e tokotaha ko iá ki falelotu. ʻOku ou loto ke fakamāuʻi ia ke tuʻusi.” Naʻe ʻi a ha tangata ʻe taha naʻe toutou haʻu ki Sōleki Siti peá ne fai ha ngaahi tohi lōlōa ke fakafepakiʻi ʻa e pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí tokua ko e ʻikai ke na fakamāuʻi kakato ha tokotaha naʻá ne pehē kuó ne maumauʻi e ngaahi lao ʻo e Siasí.

ʻOku mau toe fie lau atu ha folofola ʻa e ʻEikí kiate kinautolu tokua ʻoku nau ngāue ke fakahoko ha fakamaau totonu taʻe ʻi ai ha mafaí: “… ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala ʻoku lahi ange.” (T&F 64:9.) ʻOku hoko atu ʻa e fakahaá ʻo pehē: “Pea ʻoku totonu ke mou pehē ʻi homou lotó—tuku ke fakamaau ʻe he ʻOtuʻá ʻi hota vahaʻa mo koé, pea totongi kiate koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ngāué” (T&F 64:11). ʻI he taimi kuo fakahā ai ki he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi [maumaufono] kuo ʻiló, ʻoku totonu leva ke fiemālie ʻa e tokotaha ko iá, ʻo tuku ʻa e fatongia ko iá ki he kau taki ʻo e Siasí. Pea kapau ʻe tali pē ʻe he kau taki ko iá ʻa e faiangahalá, ko ha toki fatongia mātuʻaki mafatukituki ia pea kuo pau ke nau fai ha fakamatala ki ai.7

ʻE fakamaau ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau mo ia naʻa tau fakahokó. Kapau oku tau angamālohi, ʻoku ʻikai totonu ke tau toe ʻamanaki atu ki ha meʻa kehe ka ko e angamālohí pē. Kapau te tau anga-ʻofa kiate kinautolu ʻoku nau fakatupu loto mamahi kiate kitautolú, te Ne angaʻaofa kiate kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fehālaakí. Kapau he ʻikai ke tau faʻa fakamolemole, te Ne tuku pē kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá.

Neongo hono fakamahinoʻi mai ʻe he folofolá ʻe fua tatau ki he tangatá ʻa e fua tatau ʻokú ne fai ki hono fanga tokouá, ʻoku ʻikai totonu ai ki ha taha ke ne fai ha fakamaau kae ngata pē ʻi he kau taki totonu ʻo e Siasí. Ko hono fakaʻosí, ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e fakamāú ʻi he ʻaho fakaʻosí… .

ʻOku malava ʻe he ʻEikí ke fakamāuʻi ʻa e tangatá ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú kae ʻumaʻā ʻa e meʻa ʻoku nau lea ʻaki mo fakahokó, he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e anga honau lotó; ka ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e faʻahinga ia ʻo e tangatá. ʻOku tau fanongo ki he meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kakaí, pea ʻoku tau mamata ki he meʻa ʻoku nau fakahokó, ka ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo ʻenau fakakaukaú mo honau lotó, pea ʻoku tau faʻa fakamaau hala ai ʻo kapau te tau feinga ke ʻilo ʻa e ʻuhinga mo e [ngaahi taumuʻa] ʻo e meʻa ʻoku nau fakahokó pea fai ʻaki ʻetau ngaahi fakaʻuhinga pē ʻatautolu.8

ʻE lava pē ke tau fakamolemole neongo ʻene ngali faingataʻá.

ʻI he ʻuhinga ʻo e laumālie ʻo e fakamolemolé, naʻe fehuʻi mai ai kiate au ʻe ha tangata lelei ʻe taha ʻo pehē, “ ʻIo, ko e meʻa ia ʻoku totonu ke fakahokó, ka ʻe founga fēfē hoʻo fakahoko iá? ʻIkai ʻoku ʻaonga ke te hoko ko ha tangata ivi lahi?”

Naʻá ku pehē ange kiate ia, “ ʻIo, ka ʻoku fekau mai kiate kitautolu ke tau hoko ko e kau tangata ivi lahi. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē , ‘Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku [ʻi] he langí.’ (Mātiu 5:48.) Ko e ngaahi ʻotua kitautolu ʻi hotau faʻú, pea ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau haohaoa.”

Naʻá ne toe pehē, “ ʻIo, naʻe fakamolemoleʻi ʻe he Kalaisí ʻa kinautolu naʻa nau fakalaveaʻi iá, ka naʻe mahulu hake ia ʻi he tangatá.”

Pea ko ʻeku tali ki aí naʻe pehē: “Ka ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa fakaʻotua ko ʻení.”

ʻOku ngalingali tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau hangē ko e tangata lelei ko ʻení, ʻo nau tui ki he fakamatala fakafiemālie ko ʻeni ʻo pehē ko e laumālie ʻo e fakamolemolé… ʻoku maʻu pē ia ʻe kinautolu ʻi he folofolá mo e niʻihi ʻi he ngaahi talanoa faʻú pea ʻoku ʻikai malava ia ʻe he kakai angamaheni ʻo e kuongá ní. ʻOku ʻikai pehē ia.9

Naʻe ʻi ai ha faʻē kei siʻi ne pekia hono husepānití. Naʻe nofo masiva ʻa e kiʻi fāmilí ni pea ko e kiʻi paʻanga pē naʻa nau maʻu mei he totongi maluʻi ʻa e husepānití ko e $2,000, [ka naʻe hangē ia ha meʻaʻofa mei langí.] Ne hili pē hono fakapapauʻi kuo pekia ʻa e tangatá ni, ne totongi kakato atu leva ʻe he kautahá ʻa e paʻangá ni. Naʻe pehē ʻe he uitoú te ne hanga ʻo tuku talifaki ʻeni ki ha ngaahi fakatamaki ʻe hoko, peá ne hanga leva ʻo fakahū ia ʻi he pangikeé. Naʻe ʻilo ʻe ha niʻihi kehe [ki he] kiʻi paʻanga ʻa e fefiné ni, pea hanga ʻe ha tangata [ko hano] kāinga pē ʻo fakalotoʻi ia ke ʻoange ke ne ngāue ʻaki ka ne toki totongi fakafoki ki ai ʻaki ha totongi [tupu] māʻolunga.

Naʻe hili ha ngaahi taʻu mo e teʻeki pē ke ne maʻu ha peni ʻe taha mei he tangatá ni peá ne fakatokangaʻi ʻoku hola holo ʻa e tangatá meiate ia, peá ne fakahoko mo ha ngaahi palōmesi loi ʻi he taimi naʻá ne ʻeke ange ai fekauʻaki mo e paʻangá. Naʻá ne fie maʻu ʻa e paʻangá ka naʻe ʻikai lava ke maʻu ia.

Naʻá ne fakamatala kiate au mo ʻene loto mo fōtunga ʻitá ʻo pehē, “ ʻOku ou fehiʻa lahi ʻi he tangatá ni! ʻOku ʻikai ke u fakakaukau ʻe lava ʻe ha tangata sino mālohi ʻo kākaaʻi ha fefine uitou kei siʻi ʻoku ʻi ai haʻane fānau ke tauhi! ʻOku ou taaufehiʻa kiate ia!” Naʻá ne toutou lea ʻaki ʻeni. Naʻá ku fakahoko ange leva [ha] talanoa ki ha tangata naʻá ne fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha naʻá ne fakapoongi ʻene tamaí. Naʻe fanongo fakalelei pē ki ai. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ongo kiate ia ʻa e talanoá. Pea ʻi heʻene ʻosí, naʻá ne tangi peá ne fanafana mai: “Mālō. Mālo ʻaupito. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke u fakamolemoleʻi ʻa hoku filí. Te u hanga he taimí ni ʻo fakamaʻa hoku lotó mei he tāufehiʻá. ʻOku ʻikai pē ke u toe ʻamanaki ʻe maʻu ʻa e paʻangá, ka ʻoku ou tuku ʻa hoku filí ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí.”

Ne hili mei ai ha ngaahi uike, kuo toe foki mai kiate au peá ne talamai ko e ngaahi uike ko ʻeni kuo hilí ko e taimi fakafiefia taha ia ki heʻene moʻuí. Kuo fakamalumalu ia ʻe ha melino mo ha nonga foʻou pea kuó ne lava ʻo lotua hono filí mo fakamolemoleʻi ia neongo pē ʻoku ʻikai ke ne toe maʻu meiate ia ha paʻanga ʻe taha.10

ʻOku tau fakaʻataʻatā kitautolu mei he tāufēhiʻá mo e loto ʻitá ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé.

Ko e hā ʻoku kole atu ai e ʻEikí ke ke ʻofa ki ho ngaahi filí mo fetongi ʻaki e leleí ʻa e koví? Koeʻuhí ke lelei kiate koe. Ko e taimi ʻokú ke fehiʻa ai ki ha tahá, ʻoku ʻikai kaunga kovi ia ki he tokotaha ʻokú ke fehiʻa lahi ki aí ʻo fakatautefito ʻeni kapau kuo fuʻu fuoloa pea ʻikai ke mo toe fetuʻutaki, ka ʻoku hanga ʻe he loto ʻitá ʻo fakaʻauha ho loto taʻe fakamolemolé… .

Mahalo pē naʻe ʻosi fetaulaki ʻa Pita mo ha kakai naʻa nau hokohoko faikovi kiate ia, peá ne fehuʻi ai ʻo pehē:

“ ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻa e angahala ʻa hoku tokouá kiate au mo ʻeku fakamolemole[ʻi] ia? …”

Pea folofola ange ʻa e ʻEikí:

“ ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu pē: kae liunga fitungofulu lau e fitu.” (Mātiu 18:21–22.) …

… Ko e taimi kuo nau fakatomala ai mo kole fakamolemolé, ʻe lava ʻe hotau toko lahi ʻo fakamolemoleʻi kinautolu, ka ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí ia ke tau fakamolemoleʻi kinautolu ʻo tatau ai pē ʻo kapau he ʻikai ke nau fakatomala pe kole fakamolemole mai… .

ʻI heʻene peheé leva, kuo mahino lelei kiate kitautolu ʻa e pau ke tau fakamolemole taʻe totongi fakafoki ʻaki ha kovi pe sāuní, he ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻa ia ʻoku totonú… .ʻOku lavea pē ʻa e tokotaha ʻoku loto ʻitá ʻi heʻene ʻitá; ʻokú ne fakafefeka mo fakasiʻisiʻi mo fakaʻauha pē hono lotó.11

ʻOku faʻa fakalotomamahiʻi ha taha ka ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ʻeni ʻe he tokotaha ʻokú ne fakahoko iá. ʻOku faʻa fakaʻuhingaʻi halaʻi pe maʻu hala ha faʻahinga meʻa naʻe lea ʻaki pe fakahoko. ʻOku tukulotoʻi leva ʻe he tokotaha naʻe fakalotomamahiʻí ʻa e meʻa naʻe fakahoko angé, peá ne toki tātānaki atu ki ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻo tafunaki ai pē ʻene ʻitá mo fakatonuhiaʻi ʻene ngaahi fakakaukau halá. Mahalo ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻEikí ke kamata ʻe he tokotaha naʻe fakalotomamahiʻí ʻa e ngaahi meʻa ke fakahoko ai ʻa e fakamelinó.

“Pea kapau ʻe fai kovi kiate koe ʻe ho tuongaʻané pe tuofefiné, ke ke ʻave ia fakaekimoua pē; pea kapau te ne vete ʻene hiá ke mo fakalelei” (T&F 42:88)… .

ʻOku tau muimui nai ki he fekau ko ʻení pe ʻoku tau moʻua pē ʻi heʻetau loto ʻitá, mo tatali ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha ʻoku fai kovi maí peá ne loto mamahi mo loto fakatōkilalo kiate kitautolu?12

ʻE lava pē ʻo tau ʻita ʻi heʻetau mātuʻá, pe ʻi ha faiako, pe ko e pīsopé, ʻo tau ʻohifo ai kitautolu ki lalo pea tau holomui ko e tupu mei he kona ʻo e loto ʻitá mo e tāufehiʻá. ʻOku kākaaʻi pē ʻe he tokotaha taūfehiʻá ʻa ia kae lolotonga ko iá ʻoku ʻalu holo pē ʻa e tokotaha ʻoku fai ki ai e fehiʻá ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻaʻaná pea halaʻatā ke ne ʻiloʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻoku tofanga ai e tokotaha ʻoku tāufehiʻá… .

… ʻOku tau kākaaʻi pē kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau māmālohi ai he Siasí koeʻuhí pē ke fakaʻitaʻi e kau takí pe ke fakahaaʻi ʻa ʻetau loto mamahí.13

ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi ongo fakalilifu ʻo e tāufehiʻá, mo e ʻitá pea mo e loto sāuni ko ia ʻoku faʻa hā sino he ʻaho ní, ʻoku ongo mai ʻa e leʻo vaivai ʻo e faʻa fakamolemolé ʻo hangē ha lolo fakamoʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi mālohi ʻo e fakamolemolé ko e lelei ko ia ʻoku maʻu ʻe he tokotaha fakamolemolé.14

ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e fiefiá mo e melinó ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Paula ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea naʻá ne ʻomi ai kiate kitautolu ʻa e tali ki he ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai e lotomahinó mo e faʻa fakamolemolé. “Kae feangalelei ʻaki ʻa kimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻa kimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻa kimoutou ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko Kalaisí.” (ʻEfesō 4:32.) Kapau ʻe lava ʻo maʻu ʻa e laumālie ʻo e feangalelei ʻakí mo e manavaʻofá, mo e fefakamolemoleʻaki ko ʻení ʻi he ʻapi kotoa pē, ʻe mole atu ʻa e siokitá mo e taʻefefalalaʻakí mo e feʻiteʻitangi ko ē ʻokú ne faʻa fakamāvaeʻi ʻa e ngaahi ʻapí mo e fāmilí pea ʻe lava ʻa e kakaí ʻo nofo melino.15

Ko e fakamolemolé ko [e] konga mahuʻinga ia ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e uouangatahá mo e ʻofá ʻi he ʻapí pe ko e uōtí. Kapau he ʻikai ia, ʻe ʻi ai ha fakakikihi. Kapau he ʻikai ha femahino ʻaki mo ha fakamolemole, ʻe hoko ha taʻe fefiemālie ʻaki, pea hoko mo e taʻe uouangatahá, pea ʻoku fanauʻi ʻe he meʻá ni ʻa e taʻetōnunga ʻi ʻapí, ʻi he ngaahi koló mo e ngaahi uōtí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fetākinima lelei ʻa e fakamolemolé mo e laumālie ʻo e ongoongoleleí, pea mo e Laumālie ʻo Kalaisí. Ko e laumālie ʻeni kuo pau ke tau maʻu kotoa ʻo kapau ʻe fakamolemoleʻi kotoa ʻetau ngaahi angahalá mo tau tuʻu taʻe halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.16

ʻOku lahi e faʻa hoko ʻa e fielahí ko hotau tūkiaʻanga. Ka ʻoku totonu ke tau taki taha fehuʻi pē kiate kita ʻa e fehuʻi ko ʻení: ʻʻOku mahuʻinga ange hoʻo fielahí ʻi hoʻo melinó?”

ʻOku faʻa lahi foki ha tuku ʻe ha taha naʻá ne fakahoko ha ngaahi ngāue lelei mo ha ngaahi tokoni ʻi he moʻuí ni ʻa e fielahí ke ne fakatupu ha mole ʻo e ngaahi pale mahuʻinga naʻe totonu ke ne maʻú.ʻOku totonu ke tau maʻu maʻu pē ha loto mafesi mo loto fakatōkilalo, ʻo loto maʻu pē ke ngāue ʻaki ʻa e loto fakatomala moʻoní, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tānaki tukuhaú [vakai, Luke 18:9–14], mo kole ki he ʻEikí ke ne tokoni mai kiate kitautolu ke tau faʻa fakamolemole.17

ʻI he lolotonga ʻo ʻetau kei ʻi māmaní, ʻoku tau moʻui mo ngāue fakataha mo ha kakai ʻoku ʻikai haohaoa; pea ʻe ʻi ai ʻa e taʻe femahinoʻakí, ʻa e loto mamahí, pea mamahi mo kinautolu ko ē ʻoku loto laveangofuá. Neongo e lelei ʻo ha ngaahi taumuʻa, ʻe ʻi ai pē ha fetaʻemahinoʻaki fekauʻaki mo ia. ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau laumālie lelei pea kuo nau fakaleleiʻi e anga ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú, tuku atu mo e fielahí, fakamolemoleʻi mo ia ʻoku nau ongoʻi ko ha fanga kiʻi meʻa iiki fakatāutaha peé. Kuo ʻi ai mo ha niʻihi tokolahi ne nau ʻaʻeva ʻi ha ngaahi hala naʻe fakatuʻutāmaki, fakataʻelata, pea faingataʻa mo taʻe ʻi ai ha ʻamanaki ka kuo faifai pea nau tali ʻa e fakatonutonú, nau fakahā ʻenau ngaahi fehālaakí, toʻo ʻa e ʻitá mei honau lotó, pea kuo nau maʻu ʻeni ʻa e melinó, ʻa e melino ko ia ʻoku tau fakaʻamua mo ʻilonga ʻaupito ʻa ʻene pulí. Kuo fetongi ai e ngaahi taʻe fiemālie ʻo e fakaangá, loto ʻitá, mo e ngaahi fakamotumotu naʻe tupu mei aí, ʻaki ha loto māfana, maama mo ha melino.18

ʻE lava pē ʻo hoko. ʻE lava pē ʻe he tangatá ʻo ikunaʻi ia. ʻE lava ʻe he tangatá ʻo ikunaʻi. ʻE lava pē ʻe he tangatá ʻo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau fai hala mai kiate iá pea laka atu ke maʻu ʻa e melinó ʻi he moʻú ni pea mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama kahaʻú.19

Kapau te tau tulikaki ki he melinó ʻo kamata ʻe kitautolu ʻa hono fakaleleiʻi hotau ngaahi faikehekehé—kapau te tau fakamolemole ʻo fakangaloʻi ʻaki hotau lotó kotoa—kapau te tau fakamaʻa hotau laumālié mei he angahalá, loto itá, mo e ongoʻi halaiá ki muʻa pea tau toki fakahalaiaʻi pe tukuakiʻi e niʻihi kehé—kapau te tau fakamolemoleʻi kātoa e ngaahi faikovi ʻoku hoko totonu maí pe ko ia ʻoku tau fakakaukau ki aí ki muʻa pea tau toki kole ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá—kapau te tau totongi hotau ngaahi moʻuá, lahi pe siʻisiʻi, ki muʻa pea tau toki ʻeke totongi meiate kinautolu ʻoku moʻua mai kiate kitautolú—kapau te tau lava ʻo toʻo mei hotau matá ʻa e ngaahi fuʻu ʻakau ʻoku nau fakakuihi kitautolú ki muʻa pea tau toki lau ki he malamalaʻi ʻakau ʻi he mata ʻo e niʻihi kehé—he toki māmani nāunauʻia moʻoni ʻeni! ʻE toe siʻisiʻi ange ʻa e mali veté; ʻe ʻataʻatā leva mo e ngaahi fakamaauʻangá mei he ngaahi meʻa fakamamahi ʻoku angamaheni ki aí; ʻe hangē e moʻui fakafāmilí ko hēvaní; ʻe vave ʻa e laka ki muʻa hono langa ʻo e puleʻangá; pea ʻe ʻomi kiate kitautolu hono kotoa ʻa e melino ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá [vakai, Filipai 4:7] ha fiefia mo ha nēkeneka ʻa ia kuo teʻeki ai “hū ki he loto ʻo ha tangata” [Vakai, 1 Kolinitō 2:9.]20

Fakatauange ke fai tāpuekina kitautolu hono kotoa ʻe he ʻEikí ke kei maʻu hokohoko ai pē ʻi hotau lotó ʻa e laumālie moʻoni ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé kae ʻoua kuo tau fakahaohaoaʻi kitautolu, ʻo tau hanga atu ki he ngaahi nāunau ʻo e hakeakiʻí ʻa ia ʻoku fakatatali mai ki he kakai angatonú.21

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Toe fakamanatu e talanoa ʻi he peesi 110–113. Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ki he kakaí ke nau fefakamolemole ʻakí? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “He ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé” (T&F 64:9)?

  • Toe fakamanatu ʻa e Mātiu 6:14–15, ʻa ia ne lea ki ai ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he peesi 113–114. ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé kae lava ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí?

  • Ko e hā ha ngaahi tōʻonga pe ngāue ʻoku nau fakahā kuo tau fakamolemoleʻi kakato pea mei hotau lotó ha niʻihi kehe? (Vakai, peesi 115–116.) Ko e hā kuo pau ke haʻu ai ʻa e fakamolemolé “mei he lotó?”

  • Toe fakamanatu e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 117. Ko e hā e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻe lava ʻo tokoni ke tau tuku ai pē ʻa e fakamāú ki he ʻEikí?

  • ʻI hoʻo lau ʻa e talanoa ki he faʻē kei siʻi ʻi he peesi 119–120, kumi angé pe ko e hā e meʻa naʻá ne ʻuluaki taʻofi ia ke ʻoua te ne fakamolemoleʻí pea ko e hā e meʻa naʻe lava ai ke ne fakamolemoleʻi ʻi he konga ki muí. ʻE lava fēfē ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau taʻofi kitautolu mei heʻetau loto mo feinga ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e taʻe fie fakamolemolé? (Vakai, peesi 120–122.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi haʻo fakamolemoleʻi ha taha? Fakakaukau ki ha founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e laumālie ʻo e faʻa fakamolemolé ʻi ho vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé.

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: Mātiu 5:43–48; Luke 6:36–38; Kolose 3:12–15; T&F 82:23

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 309–311.

  2. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 243.

  3. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 289.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1977, 71; pe Ensign, Nōvema 1977, 48.

  5. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 290–92.

  6. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 311.

  7. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 292–293.

  8. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 295, 296.

  9. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 315.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1977, 68–69; pe Ensign, Nōvema 1977, 46. Vakai foki, Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 323–24.

  11. Faith Precedes the Miracle (1972), 191, 192.

  12. Faith Precedes the Miracle, 194, 195.

  13. “On Cheating Yourself,” New Era, ʻEpeleli 1972, 33, 34.

  14. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 294.

  15. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 328–9.

  16. Ko e Mana ʻo e Fakamolemole, 304.

  17. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 328.

  18. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1955, 98.

  19. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 300.

  20. Faith Precedes the Miracle, 195–96.

  21. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 134.

ʻĪmisi
President Kimball speaking

Naʻe ekinaki ʻa Palesiteni Kimipolo ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo pehē: “Fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi, ʻoua naʻa mou tuku ke hanga ʻe ha ngaahi loto mamahi fuoloa, ʻo liliu mo uesia homou laumālié, pea fakaʻauha hoʻomou ʻofá mo hoʻomou moʻuí.”

ʻĪmisi
Sermon on the Mount

Naʻe akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻo pehē, “Kapau te mou fakamolemoleʻi ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí” (Mātiu 6:14).

ʻĪmisi
mother and daughter hugging

“Ko e fakamolemolé ko e konga mahuʻinga ia ʻokú ne fakapapauʻi mai e uouangatahá mo e ʻofá ʻi he ʻapí pe ko e uōtí.”