Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Sīsū Kalaisi: Ko Hoku Fakamoʻui mo Hoku ʻEiki


Vahe 3

Sīsū Kalaisi: Ko Hoku Fakamoʻui mo Hoku ʻEiki

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻe lava ke tau maʻu kātoa e ngaahi tāpuaki ko ia kuó Ne moʻui peá Ne pekia ke foaki maʻatautolú.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI he konga ki muʻa ʻo e ngāue faka-ʻAposetolo ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipoló, naʻe tuʻo tolu ʻene puke ʻi hono mafú ʻi ha foʻi uike pē ʻe ua. ʻI he meimei ʻosi e uike ʻe fitu ʻo ʻene fakaakeake pē ʻi hono ʻapí, naʻá ne “kamata fakasio leva ha faʻahinga meʻa ʻe lava ke ne mavahe ai mei he nofo fale mo taʻe fai ha meʻá.” Naʻá ne aleaʻi leva ke ʻalu ʻo fakahēhē ki hono ngaahi kaumeʻa Navahō ʻofeiná ʻi he siteiti ko Niu Mekisikoú.1

“ ʻI ha pongipongi ʻe taha, lolotonga e fakaakeake ko ʻeni ʻa ʻEletā Kimipoló, ne nau fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ʻi hono mohengá. Naʻe pehē ʻe he kau ngāué ko ʻene lue pē ʻo ʻeveʻeva he taimi pongipongí pea ʻe foki mai ki he maʻu meʻatokoni pongipongí, ko ia ne nau tokanga ai pē kinautolu ki heʻenau ngaahi ngāue naʻe faí. Ka ʻi he hoko ʻa e 10 pongipongí ʻoku teʻeki ke ne foki angé, naʻe kamata leva ke nau hohaʻa. Naʻa nau kamata kumi ia.

“Naʻa nau maʻu atu ia ʻi ha lau maile lahi ʻokú ne tangutu ʻi ha lalo paini. Naʻe ʻi hono tafaʻakí pē ʻene Tohi Tapú, pea naʻe fakaava ki he vahe fakaʻosi ʻo e tohi ʻa Sioné. Naʻá ne kuikui pē, pea ʻi he aʻu atu ʻa e kau kumí ki aí, naʻe teʻeki ai pē ke ne ngaue ʻo hangē ko ʻenau fuofua sio atu ki aí.

“Neongo ia, naʻá ne ʻā hake tupu mei he hohaʻa honau ngaahi leʻó, pea ʻi he mālanga hake hono ʻulú, naʻe lava ke nau sio ki he loʻimata ʻi hono ongo kouʻahé. Ko ʻene tali ʻeni ki heʻenau ngaahi fehuʻí, “ ʻOku hoko he ʻaho ní ʻa e taʻu ʻe [nima] hono uiuiʻi au ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ou loto ke u nofo he ʻahó ni mo e Tokotaha ʻoku ou hoko ko Hono fakamoʻoní.’ ”2

Naʻe “toutou [fakamoʻoni] tuʻo lahi” ʻa Palesiteni Kimipolo ki hono faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē: “Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo ʻetau fakamatala kau kiate Iá, ʻoku kei siʻi ʻānoa pē ia.”4 Pea naʻe tatau pē ʻa e lelei ʻa e tuʻunga moʻui ʻa Palesiteni Kimipoló mo e mālohi ʻo ʻene fakamoʻoní. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko Palesiteni Kimipoló ko ha tangata ia ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ha toe taha kehe. Ko e fili taupotu ʻa hono lotó ke ne tauhi ki he ʻEikí, pea naʻá ne fakafisi ke ne fai mo ha toe meʻa kehe mei ai.”5

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku ʻikai ko ha faiako tuʻukimuʻa pē ʻa Sīsū Kalaisi, ka ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá moʻuí pea ko e Fakamoʻui ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻI ha pulusinga kimuí ni mai ʻo e makasini ko ia ko e Time, naʻe hā ai ha fakamatala lōloa ʻo e fakaʻuhinga ʻa ha palōfesa mālōlō ʻiloa ʻi ha taha ʻo hotau ngaahi ʻunivēsiti tuʻukimuʻa tahá. ʻOkú ne pehē ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻo Nāsaletí ʻa e loto māfana ʻoku maʻu ʻe he tangatá; ʻokú Ne maʻu ha fuʻu ʻofa lahi; ha mahino ʻoku ʻikai faʻa maʻu ia ʻe ha taha. ʻOkú ne ui Ia ko ha tokotaha ʻoku tokanga ki he lelei mo e tuʻunga māʻolunga ʻoku maʻu ʻe he tangatá, ko ha faiako maʻongoʻonga, ko ha tangata ʻokú Ne moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne tui ki aí. Ko ha fakatātā ʻeni ʻo ʻene fakaʻuhingá, naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻe ʻikai ke mate ʻa Lāsalosi, he naʻe … “fakamoʻui ia [ʻe Sīsū] ke ne ‘toe moʻui lelei’ ʻaki ʻa e mālohi ʻo Hono ʻatamaí mo Hono potó, pea ʻi he ‘founga faitoʻo naʻe fakahoko ʻi he fuʻu ivi mo e mālohi lahi naʻá Ne maʻú!“

ʻOku ou fie fakamoʻoni ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa Sīsū ko e faiako tuʻukimuʻá, ko e Tokotaha ʻoku tokanga ki he lelei mo e tuʻunga māʻolunga ʻoku maʻu ʻe he tangatá, ko e Tokotaha fatu talanoa, ka ko e ʻAlo moʻoni ia ʻo e ʻOtua Moʻuí, ko e Tupuʻanga, ko e Huhuʻi ʻo māmani, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.6

ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ia.7

Naʻe fakahā ʻe Kalaisi ko ia ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí, ko Kalaisi ko e ʻEikí, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ko e Huhuʻi ʻo māmani, ko Sīsū ko e Kalaisi, ko e Tokotaha māfimafi ʻo ʻIsileli, ko e Tupuʻanga, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí, ko Sihova.

Naʻe fakahā ʻe he Tamai ko ʻElohimí ko Sīsu ʻa Hoku ʻAlo Tofu pē Taha Naʻe Fakatupú, ko e folofola ʻa hoku mālohí. Pea naʻe tuʻo ua ʻEne fakahā ʻi he papitaiso naʻe fakahoko ʻi Soataní pea ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú, ʻo Ne folofola ʻo pehē:

Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá [ʻeni] ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí” (vakai, Maʻake 1:11; Luke 3:22) peá Ne folofola ʻo pehē “naʻe fakatupu ʻe ia ʻa e ngaahi māmá: Naʻe ngaohi ʻe ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá: Naʻe ngaohi ʻe ia pea ʻiate ia pea meiate ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” [Vakai, T&F 93:10.]8

ʻOku tau fakamoʻoni fakataha mo Sione Papitaiso, ʻa ia ʻi heʻene mamata ʻoku haʻele mai ʻa e ʻEikí kiate iá, naʻá ne lea ʻo pehē: “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní.” (Sione 1:29.) ʻOku ʻikai ko ha tangata pē ʻokú Ne maʻu e ʻofa ʻa e tangatá, ka ko e Lami Ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau fakamoʻoni fakataha mo Nataniela, ko ha tangata ʻIsileli ʻa ia naʻe ʻikai ha ʻuli ʻi hono lotó: “… Lāpai, ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá; ko e Tuʻi koe ʻo ʻIsilelí.” (Sione 1:49.) Naʻe ʻikai ko ha faiako tuʻukimuʻa pē, ka ko e ʻAlo tofu pē ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau toe fakamoʻoni fakataha mo Sione ko e ʻOfeiná, ʻa ia naʻá ne lea ʻi he ʻiloʻilopau ʻi heʻene mamata kia Sīsū ʻi he matātahí, “Ko e ʻEikí ia!” [Vakai, Sione 21:7.] Naʻe ʻikai ko ha Tokotaha pē ia naʻá Ne tokanga ki he lelei mo e tuʻunga māʻolunga ʻo e tangatá, ka ko e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e langí.

Naʻa mo Saimone Pita, ʻi he fehuʻi ange ʻe he ʻEikí, “Ka ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?” ʻa ia naʻá ne tali ʻo pehē, “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí,” (Mātiu 16:15,16), pea tali ange ʻe he Fakamoʻuí: “. … Saimone Pasiona, ʻokú ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.” (Mātiu 16:17.)

Pea ko hono fakaʻosí, ʻoku tau fakamoʻoni fakataha mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ia naʻá ne loto fiemālie ke foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko e fakamoʻoni naʻá ne maʻú.9

ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí pea naʻe kalusefai Ia koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní. Ko Ia hoku kaumeʻá, ʻa hoku Fakamoʻuí, ʻa hoku ʻEikí, pea mo hoku ʻOtuá.10

ʻOku tolonga ʻo taʻengata e ngāue ʻa e Fakamoʻuí—mei he kuo hilí, lolotongá ni, pea mo e kahaʻú.

ʻOku ou fie… fakamoʻoni naʻe ʻikai moʻui pē ʻa [Sīsū Kalaisi] ʻi he vahevahengamālie ʻo taimí ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu mā tolu, ka naʻá Ne moʻui ia ʻi he taʻengatá ki muʻa ai, pea te Ne moʻui ʻi he taʻengatá he hili ʻení; pea ʻoku ou fakamoʻoni naʻe ʻikai ngata pē ʻi Heʻene hoko ko e Tokotaha ke Ne fokotuʻutuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo māmaní, ka ko e Tupuʻanga ia ʻo māmaní, ko e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.11

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá, pea ko Ia naʻá Ne talanoa mo ʻĒpalahame mo Mōsesé. Ko Ia naʻá Ne ueʻi e loto ʻo ʻĪsaia mo Selemaiá; pea ko Ia naʻá Ne tomuʻa fakahā mai ki muʻa ʻi he kau tangata ko ia ne filí ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, ʻo aʻu mai pē ki he ngaahi meʻa fakamuimui taha kuo hoko ʻi he ʻaho mo e houa fakaʻosí.12

Ko Ia ʻa Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻui, ʻa ia naʻe ʻi Soatani pea ofo ʻa kinautolu naʻe fanongó ʻi hono fakafeʻiloaki angé (vakai, Mātiu 3:13–17), naʻe ʻi he Moʻunga toputapu ʻo e Liliú (vakai, Mātiu 17:1–9), ʻi he temipale ʻo e kakai Nīfaí (vakai, 3 Nīfai 11–26), pea ʻi he vao ʻakau ʻi Palemaila ʻi Niu ʻIoaké [vakai, Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 2:17–25]; pea ko ʻEne Tamaí tonu pē naʻá Ne fakafeʻiloaki Iá, ʻa ʻElohimi ko e māʻoniʻoní, ʻa ia naʻá Ne ʻi Hono tataú pea ko Hono finangaló ē naʻá Ne fakahokó.13

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí pea ʻokú ne fakahā mai ʻene fakakaukaú mo hono fainangaló kiate kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhí ke lava ʻo ueʻi ai kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e hala ke tau fou aí.14

Ko e fungani makatulikí Ia. Ko e ʻulu Ia ʻo e puleʻangá—ko Hono kau muimuí ʻeni—ko Hono Siasí ʻeni—ko ʻEne ngaahi tokāteliné ʻeni mo ʻEne ngaahi ouaú—ko ʻEne ngaahi fekaú ʻeni.15

ʻOku tau hanganaki atu ʻeni ki Heʻene hāʻele ʻangaua maí ʻo hangē ko ʻEne talaʻofá. ʻE fakahoko totonu ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻo hangē pē ko ʻEne ngaahi talaʻofa lahi kehé, pea ʻi he lolotongá ni, ʻoku tau fakahīkihikiʻi ai ʻa Hono huafa māʻoniʻoní mo tauhi kiate Ia, pea fakamoʻoni ki Hono faka-ʻOtua ʻo ʻEne ngāué, fakataha mo e kau palōfita ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa pē! …

ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Tupuʻangá, ko e Huhuʻi, ko e Fakamoʻui, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo taʻenagta mei he kuo hilí pea mo e kahaʻú.16

ʻOku fakahaofi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa e kakai kotoa pē mei he ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá, pea fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku fakatomala mei he ngaahi angahala fakatāutahá.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki ai. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea ko Ia ʻoku mei ai ʻa e hala totonu ʻo e moʻuí pea mo e fakamoʻuí.

Ko e pōpoaki ʻeni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e pōpoaki mahuʻinga taha ia ʻi māmani he ʻaho ní. Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe fili Ia ʻe he Tamaí ke Ne hoko ko e Fakamoʻui ʻo e māmani ko ʻení.17

ʻI hono kai ʻe ʻĀtama e fua tapú ʻi he Ngoue ko ʻĪtení ʻi heʻene ʻilo pau e meʻa ʻe hoko aí mo ʻene fakapotopotó, naʻe hoko ai kiate kitautolu kātoa ko hono hakó ha mate ʻe ua—ko e mate fakatuʻasinó pe “mate fakamatelié,” pea mo e mate fakalaumālié pe ko e kapusi mei he ʻao ʻo e ʻEikí.18

Naʻe kau ʻi he palani fakalangi ʻa e ʻOtuá ke ʻi ai ha huhuʻi ke ne maumauʻi e ngaahi haʻi ʻo e maté, pea lava ke toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e kakai kotoa pē kuo nau moʻui ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi he toetuʻú.

Naʻe fili ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí ki muʻa pea toki fakatupu ʻa e māmaní ke Ne hifo mai ki māmani ʻo fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení, ke ikunaʻi ʻa e mate fakamatelié. ʻE fakaleleiʻi ʻe he ngāue loto tauʻatāina ko ʻení ʻa e hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví pea lava ai ke toe maʻu ʻe he laumālie ʻo e tangatá ʻa hono sinó, ʻo toe fakatahaʻi ai ʻa e sinó mo e laumālié.19

Ko e toetuʻu ko ʻení naʻe ʻuhinga ia ki he ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻuí, he naʻá Ne lava ke ikunaʻi e ngaahi mālohi ʻoku nau puleʻi ʻa e sinó koeʻuhí he ko ha tangata ia (ko e tama ʻa Mele) pea ko ha ʻotua (ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá). Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí peá Ne toe toʻo moʻoni hake ia ko e “polopolo”, ke muimui ki ai ʻa e laumālie kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní [vakai, 1 Kolinitō 15:22–23]. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí he ko e ʻotua ia. Naʻe ʻikai lava ke toʻo ʻeni ʻe ha taha meiate Ia. Kuó Ne maʻu ʻa e mālohi ʻi hono fakahaohaoaʻi Ia ke Ne ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa peé ke ne toe toʻo hake ʻa ʻEne moʻuí. Ko Hono fili fakamuimui tahá ʻa mate, pea naʻá Ne ikunaʻi pē mo ia ke lava ʻo fakahoko ʻa e toetuʻú.20

ʻOku tupu mei he foaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAló ʻa e malava ko ia ke toe foki ʻa e kakai kotoa pē—mei kuo hilí, lolotongá, pea ʻi he kahaʻú—ʻo nofo mo Ia ko e Tamai ʻa hotau laumālié. Ka koeʻuhí ke fakapapauʻi ʻe malava ʻo hoko iá, naʻe ʻuluaki fiemaʻu ai leva ke hāʻele mai ʻa Sīsū ki māmani ʻi he kakanó ke akonekina ʻa e tangatá ʻi he founga totonu ʻo e moʻuí ʻaki Haʻane hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá, hili ko iá ne Ne foaki loto fiemālie leva ʻa ʻEne moʻuí, mo tali ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha founga ʻa ia ko ha mana.21

ʻʻOku ʻikai malava ke fakamaʻa ʻa e angahalá tuku kehe pē ʻa e fakatomala kakato ʻa e tokotaha ko iá pea mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. Ko e ongo founga pē ʻeni ʻe taha ʻe lava ke moʻui ai ʻa e tangatá, ʻo fakamoʻui pea fufulu mo fakamaʻa ia, peá te ne kei lava pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi nāunau taʻengatá. Naʻe fakamanatu ʻe Hilamani ki hono ngaahi fohá ʻa e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻo kau ki he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí:

“… ʻOku ʻikai mo ha toe hala kehe, pe founga kehe, ʻe lava ke fakamoʻui ai ʻa e tangatá, ka ʻi he taʻataʻa pē ʻo e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe hāʻele maí, ʻio, manatu ʻokú ne hāʻele mai ke huhuʻi ʻa māmani” (Hilamani 5:9.)

Pea ʻi he manatu ʻa Hilamani ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe ʻAmuleki kia Sisolomé, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e tafaʻaki ʻa e tangatá ke nau maʻu ai ʻa e fakamolemolé—ko e fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá:

“… Naʻá ne talaange kiate ia kuo pau ke hāʻele mai ʻa e ʻEikí ke huhuʻi ʻa hono kakaí, ka he ʻikai te ne hāʻele mai ke huhuʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi angahalá, kae huhuʻi ʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá.

“Pea kuo tuku kiate ia ʻa e mālohi ʻe he Tamaí ke huhuʻi ʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá, koeʻuhí ko e fakatomalá. … ” (Hilamani 5:10–11. Ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)22

Naʻe pekia [ʻa e Fakamoʻuí] ko e fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá ke tau lava ʻo toetuʻu, ke fakahinohino ʻa e founga ke fakahaohaoaʻi ai ʻa ʻetau moʻuí, pea ke fakahinohino ʻa e hala ki he hākeakiʻí. Naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻo ʻEne pekiá, pea ko Hono finangalo pē ke pekia. Naʻe ʻaloʻi mai Ia ʻi he māʻulalo, naʻe haoahaoa ʻEne moʻuí, naʻe hoko ʻEne faʻifaʻitakiʻangá ko e ivi fakalotolahi; naʻe fakaava ha ngaahi matapā ʻi Heʻene pekiá, pea naʻe lava ke maʻu ai ʻe he tangatá ʻa e meʻafoaki pea mo e tāpuaki lelei kotoa pē.23

Kuo pau ke fakatahaʻi ʻetau ngaahi ngāué mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ka tau maʻu kātoa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku tauʻatāina ʻa e tangata kotoa pē ke fili maʻana. Te ne lava ke maʻu e ngaahi tāpuaki kātoa ko ia naʻe moʻui pea pekia ʻa Kalaisi ke foaki maʻaná. Ka ʻe taʻe ʻaonga e pekia ʻa Kalaisí mo ʻEne palaní, pe kovi ange ia ʻo kapau he ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi kinautolu: “He vakai, ko au ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai fulipē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala” (T&F 19:16).

Naʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ne fakahoko ʻa e ʻuluakí ʻi Hono ʻaloʻí, ʻEne pekiá, mo ʻEne toetuʻú. Ka kuo pau ke fakatahaʻi ʻa ʻetau ngāué mo ʻEne ngāué ke fakahoko ʻa hono uá, ʻa ia ko hono maʻu ʻo e moʻui taʻengatá.24

ʻI heʻetau fakakaukau ki he fuʻu feilaulau lahi ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo e fuʻu mamahi naʻá Ne kātekina koeʻuhí ko kitautolú, ʻe lau ko ha kakai taʻe houngaʻia kitautolu ʻo kapau he ʻikai ke tau fakahoungaʻi ia ʻo fakatatau ki he mālohi ʻoku tau maʻu ke fakahoko iá. Naʻá Ne mamahi peá Ne pekia maʻatautolu, ka neongo iá, kapau he ʻikai ke tau fakatomala, ʻe taʻe ʻaonga kotoa ʻa ʻEne loto mamahi mo mamahi koeʻuhí ko kitautolú.25

He ʻikai ke tau mahuʻingaʻia pe ʻuhingamālie kiate kitautolu ʻa ʻEne mamahi ki muʻá pea ʻi he funga kolosí pea mo ʻEne feilaulau maʻongoʻongá, tuku kehe kapau te tau toki tauhi ʻa ʻEne ngaahi fekaú. He ʻokú Ne folofola mai:

“… ko e hā ʻoku mou ui ai au, ʻEiki, ʻEiki, kae ʻikai fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou talá?” (Luke 6:46.)

“Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.” (Sione 14:15.)26

ʻE mamata ʻa e kakai ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻofa kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo talangofua ki Heʻene ngaahi ouau moʻoní ki Hono fofongá ʻi he moʻuí ni, pe ʻi he moʻui ka hoko maí, pea te nau ʻilo ʻokú Ne moʻui pea te Ne fetuʻutaki mo kinautolu.27

ʻOku tau tui, pea ko ʻetau fakamoʻoní ia, pea ʻoku tau talaki ki māmani “ ʻe ʻikai tuku mai mo ha toe hingoa kehe, pe hala, pe founga, ʻa ia ʻe lava ke hoko ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá, kae founga pē pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisi ko e ʻEiki Māfimafí” (Mōsaia 3:17).

ʻOku tau ʻilo, pea ko ʻetau fakamoʻoní ia, pea ʻoku tau toe talaki foki ki māmani, ke fakamoʻui ʻa e tangatá kuo pau ke nau “tui naʻe hoko ʻa e fakamoʻuí, pea ʻoku hoko, pea ʻe hoko ia, tuʻunga ʻi he taʻataʻa ʻo e fakaleleí pea founga ʻi he taʻataʻa ʻo e fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEiki Māfimafí” (Mōsaia 3:18).

Ko ia, naʻe pehē ʻe Nīfai, “ ʻoku mau ngāue tūkuingata ke tohi ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú mo homau kāingá foki ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá; he ʻoku mau ʻilo ko e meʻa ʻe fakamoʻui ai ʻa kimautolú ko e ʻaloʻofa, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí. …

“Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai koe- ʻuhí ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:23, 26; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)28

ʻOku tau fakahōifua ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku lava pē ke u sio loto atu ki he malimali ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí [lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní] ʻi Heʻene vakai atu ki he moʻui mateaki ʻa Hono kakaí. …

… ʻOku ou tui ʻoku malimali ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene hangaifofonga mai ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí ni ʻoku nau tūʻulutui ʻo fakahoko ʻenau lotu fakafāmilí ʻi he efiafí mo e pongipongí, pea kau foki mo e fānaú he lotú. ʻOku ou tui ʻokú Ne malimali ʻi Heʻene ʻafio mai ki he feʻofoʻofani lahi ʻa e ngaahi husepāniti mo e ngaahi uaifi kei talavoú, pehē mo kinautolu kuo toulekeleka ka ʻoku nau kei feʻofaʻakí mo kei hokohoko atu pē ʻenau faikaumeʻá …, ʻaki e kotoa ʻo honau lotó ʻo aʻu ki ha ʻaho te nau mate ai, pea toe lahi ange ʻa e ʻofa ko iá ʻo aʻu ki he taʻengatá.

ʻOku ou tui ʻokú Ne hōifua ki he ngaahi fāmili ʻoku nau feilaulau mo vahevahe ʻenau koloá mo e niʻihi kehé. … ʻOku ou tui ʻoku hōifua ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene hāngaifofonga hifo ki he [toko lauiafe] ne nau māmālohi pē he Siasí he taʻu kuo hilí, ka ʻoku nau fiefia he ʻahó ni ʻi he puleʻangá, ko honau toko lahi kuo nau ʻosi hū ʻi he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá mo maʻu honau ngaahi ʻenitaumení pea fakamaʻu kinautolu, pea ʻoku tō honau loʻimatá ʻi he fakafetaʻi ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻEne polokalamá.

ʻOku ou tui ʻoku ou mamata ki he loʻimata ʻo e fiefia pea mo ha malimali ʻi Hono fofongá ʻi Heʻene ʻafio mai ki he. … ngaahi laumālie foʻou kuo nau omi kiate Ia ʻi he taʻu ko ʻení, ʻa ia kuo nau fakahā ʻenau tui ki Hono huafá, kuo nau ō hifo ʻi he vai ʻo e papitaisó, pea ʻoku ou pehē ʻokú Ne ʻofa ʻiate kinautolu foki naʻa nau tokoni ki hono fakaului ʻo e faʻahingá ni.

ʻOku ou mamata loto atu ki Heʻene malimali ʻi Heʻene hāngaifofonga mai ki he tūʻulutui ʻa e toko lahi ʻo Hono kakaí ʻi he fakatomala, mo liliu ʻenau moʻuí, ʻo nau maama mo toe maʻa ange ai, pea nau hoko ai ʻo tatau ange mo ʻenau Tamai Hēvaní pea mo honau Taʻokete ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou tui ʻokú Ne hōifua mo malimali ʻi Heʻene hāngaifofonga mai ʻoku fokotuʻutuʻu lelei ʻe he toʻu tupú ʻenau moʻuí pea maluʻi mo ʻaofi kinautolu mei he ngaahi meʻa hala ʻo e ʻahó. ʻOku ou tui ʻokú Ne ʻuluaki ongoʻi loto mamahi, pea mahalo ko ʻene hili ange iá, ʻokú Ne fiefia, ʻo hangē ko ia ne hāngaifofonga ki ai i hoku ʻōfisí he ngaahi ʻahi siʻi kuo hilí, ʻi Heʻene hāngaifofonga mai ki ha ongo meʻa mali kuó na fakahoko ha fehālaaki lahi pea ʻokú na fepikinima ʻeni mo tūʻulutui fakataha. Mahalo pē naʻá Ne malimali fiefia ʻi Heʻene hāngaifofonga mai ki hona laumālié pea vakai ʻokú na fai ha liliú, pea fakaviviku ʻe hona loʻimatá ʻa hoku nimá ʻi heʻeku hilifaki hifo ia ʻi hona nimá.

ʻOku ou ʻofa lahi ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakaʻamu ange ʻe lava ke u fakahā kiate Ia ʻa ʻeku loto fakamoʻomoʻoní pea mo ʻeku moʻui līʻoá. ʻOku ou loto ke u moʻui ʻo ofi kiate ia. ʻOku ou fie maʻu ke u hangē pē ko Iá, pea ʻoku ou lotua ke fai tokonia kitautolu kātoa ʻe he ʻEikí koeʻuhí ke tau hoko ʻo tatau mo Ia naʻá Ne folofola ʻaki ki Heʻene kau ākonga Nīfaí, “Ko ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” peá Ne toe tali pē ʻa ʻEne fehuʻí ʻo Ne pehē, “Ke mou hangē pē ko aú.” (3 Nīfai 27:27.)29

ʻOku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha ʻamanaki lelei maʻatautolu ʻi he moʻuí ni pea ki ʻitāniti ʻi he kahaʻú.

ʻOku tau maʻu heni pea ʻi he taimí ni ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi. Naʻá Ne pekia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku toʻo atu ʻa ʻetau ngaahi angahalá ʻi he vai ʻo e papitaisó koeʻuhí pē ko Ia mo ʻEne ongoongoleleí; ʻoku tutu ʻo ʻosi ʻa ʻetau angahalá mo e anga taʻe tāú mei hotau laumālié ʻo hangē naʻe fai ia ʻaki ha afí; pea ʻoku tau hoko ʻo maʻa, maʻa hotau konisēnisí, pea tau maʻu mo e melino ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá. (Vakai, Filipai 4:7.)

ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi fono ʻo ʻEne ongoogoleleí, ʻoku tau tuʻumālie ai ʻi māmani pea moʻui lelei hotau sinó mo mālohi hotau ʻatamaí. ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí he ʻahó ni.

Ka ko e ʻaho ní ko ha kiʻi konga siʻi pē ia ʻo e taʻengatá. ʻOku tau maʻu foki ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi ki he taʻengata ʻoku hanga mei muʻá; he ka ne ʻikai, ʻe hangē ko e lea ʻa Paulá, “ko e malaʻia lahi tahá pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē” (1 Kolinitō 15:19).

Hono ʻikai mei lahi ʻetau mamahí—pea ʻe totonu pē ia—ʻo kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha toetuʻu! Toki mamahi lahi ia kapau naʻe ʻikai ha ʻamanaki lelei ki ha moʻui taʻengata! Kapau ʻe mole atu ʻa ʻetau ʻamanaki lelei ke maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e pale taʻengatá, ko e moʻoni te tau mamahi lahi ange ʻiate kinautolu naʻe ʻikai pē haʻanau ʻamanaki peheé.

“Ka ko ʻeni, kuo toe tuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe mohé” (1 Kolinitō 15:20).

Ko ʻeni ʻe afuhia ʻa e kakai kotoa pē ʻi he ngaahi ola lelei ʻo ʻene toetuʻú, “he ʻoku hangē ʻoku mate kotoa ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi” (1Kolinitō 15:22).

Ko ʻeni, “ ʻi heʻetau ʻi he tatau ʻo e kelekeleʻiá, te tau maʻu foki ʻa e tatau ʻo ia ʻoku mei he langí” (1 Kolinitō 15:49).

Kuo ʻi ai ʻeni ha founga “ke ʻai ʻe he ʻauʻauhá ni… ʻa e taʻe faʻa ʻauʻauhá, mo e ʻai ʻe he maté ni. … ʻa e taʻe [faʻa] maté, ʻe toki fakamoʻoni ʻa e lea kuo tohí, Kuo folo hifo ʻa e maté ʻe he mālohí” (1 Kolinitō 15:54). …

ʻOku tau ʻamanaki lelei ki he taʻengatá ʻia Kalaisi. ʻOku tau ʻiloʻi kuo foaki mai ʻa e moʻuí ni kiate kitautolu ke tau teuteu ai ki he taʻengatá, pea “ko e feohi fakakāinga ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolu ʻi hení ʻe ʻiate kitautolu ia ʻi ai, ka ʻe ō fakataha ia mo e nāunau taʻengatá, ʻa ia ko e nāunau ʻoku ʻikai ke tau fiefia ai ʻi he taimí ni” (T&F 130:2).30

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako mo teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Lau e talanoa he peesi 29. Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tau toe ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻEikí pea “fakamoleki e ʻahó” mo Ia, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Kimipoló?

  • Toe vakai ki he peesi 30–32 pea kumi hake e ngaahi huafa naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Kimipolo kia Sīsū Kalaisí. Ko e hā e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku ʻi ai honau ngaahi ʻuhinga makehe kiate koé mo hono ʻuhinga ʻoku nau ʻuhinga makehe aí? Ko e hā haʻo tali ki ha taha ʻokú ne pehē ko Sīsuú ko ha faiako tuʻukimuʻa pē?

  • Fakalaulauloto ki he fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié, ʻi māmani, pea ʻi he hili ʻa e moʻui fakamatelié (peesi 32–33). Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke toe loloto ange ai hoʻo fakamoʻoni ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí.

  • Ako ʻa e peesi (33–35) ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu ai ha Fakamoʻuí. Ko e hā ha faikehekehe kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí ko e tupu mei he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

  • ʻOku fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he peesi 30–35 ʻo kau ki he ngaahi meʻa kuo fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. ʻOku tau ako ʻi he peesi 36–40 ʻo kau ki he ngaahi meʻa ko ia kuo pau ke tau fakahoko ka tau maʻu ai kātoa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí. Ko e hā hoʻo ongo ʻi hoʻo fakafehoanaki e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú mo ia ʻokú Ne kole mai ke tau faí?

  • Toe fakamanatu e ngaahi meʻa naʻe fakakaukau ki ai ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau fakahōifua ai ki he ʻEikí (peesi 37–39). Fakakaukau ki he ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻoku hōifua ai ʻa e ʻEikí kiate koé.

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ʻoku lava ke tau fakatou maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi ʻi he taimí ni mo e taʻengatá ʻi he kahaʻú (peesi 39–40). ʻOku liliu fēfē e moʻui ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: Sione 14:6, 21–23; 2 Nīfai 9:5–13, 21–23; Molonai 7:41; 10:32–33; T&F 19:15–19

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Edward L. Kimball mo Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball (1977), 249–52.

  2. ʻI he “The Gospel of Love: Stories about President Spencer W. Kimball,” Ensign, Tīsema 1985, 22–23.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1978, 9; pe Ensign, Mē 1978, 7.

  4. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 7.

  5. “Spencer, the Beloved: Leader-Servant,” Ensign, Tīsema 1985, 15.

  6. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1946, 55–56.

  7. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1974, 163; pe Ensign, Nōvema 1974, 113.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1964, 94; pe Improvement Era, Sune 1964, 496–97.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1946, 64.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1982, 6; pe Ensign, Nōvema 1982, 6.

  11. Faith Precedes the Miracle (1972), 70.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1977, 113; pe Ensign, Mē 1977, 76.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1977, 111; pe Ensign, Nōvema 1977, 73.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1977, 117; pe Ensign, Mē 1977, 78.

  15. The Teachings of Spencer W. Kimball, 6.

  16. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1946, 63, 64.

  17. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1978, 7; pe Ensign, Mē 1978, 6.

  18. The Teachings of Spencer W. Kimball, 68.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1978, 7; pe Ensign, Mē 1978, 6.

  20. “Absolute Truth,” Ensign, Sepitema 1978, 6.

  21. “Christmas Message from the First Presidency to the Children of the World: Gifts That Endure,” Friend, Tīsema 1982, 3.

  22. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 375–76.

  23. “Jesus of Nazareth,” Ensign, Tīsema 1980, 4.

  24. Ensign, Tīsema 1980, 4.

  25. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 156.

  26. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1972, 26; pe Ensign, Siulai 1972, 37.

  27. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1964, 99; pe Improvement Era, Sune 1964, 499.

  28. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 109–10; pe Ensign, Nōvema 1978, 72.

  29. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1956, 120.

  30. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 108–9; pe Ensign, Nōvema 1978, 72.

ʻĪmisi
Jesus Christ

“ ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”

ʻĪmisi
resurrected Christ

“Ko Hono fili fakamuimui tahá ʻa mate, pea naʻá Ne ikunaʻi pē mo ia ʻo fakahoko ke lava ʻa e toetuʻú.”