Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Sipenisā W. Kimipoló


Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú he konga ki muʻa ʻo e 1900 tupú, naʻe afe atu ai ʻa ʻŌvila ʻĀleni ʻi he ʻapi ʻo ʻAnitelū Kimipoló ke tuku ai ha ngaahi foʻi hina kai. Lolotonga hono fakahifo e hiná ʻe he ongo tangatá ni, naʻá na fanongo atu ki ha hiva ʻa e foha ʻo ʻAnitelū ko Sipenisaá he lolotonga ʻene tatau e fanga pulú. Ne pehē ange leva ʻe Misa ʻĀleni kia ʻAnitelū, “Pau pē ʻoku fiefia ho fohá.” Ne tali ange ʻe ʻAnitelū: “ ʻIo, ʻokú ne fiefia maʻu pē ia. Ko ha tamasiʻi maʻa mo talangofua pea ʻokú ne talangofua maʻu pē ki he ngaahi meʻa ʻoku ou kole ange ke ne faí. Kuó u fakatapui ia maʻá e ʻEikí mo ʻEne ngāué. Te ne hoko ko ha tangata maʻongoʻonga ʻi he Siasí.”1

Naʻe hoko ʻa Sipenisā ko ha tangata maʻongoʻonga ʻi he ngaahi taʻu naʻá ne teuteu aí. Naʻe “ ʻikai ko hano teuteuʻi pē [ʻe he ʻEikí] ha tangata pisinisi, pe ko ha taki fakapuleʻanga, pe ko ha tangata lea, pe ha tangata faʻu maau, pe punake, pe ko ha faiako—neongo naʻá ne aʻusia kotoa e ngaahi tuʻunga ko ʻení. Naʻá Ne teuteuʻi ha tamai, ha pēteliake maʻa hono fāmilí, ha ʻaposetolo mo ha palōfita, pea mo ha palesiteni maʻa Hono Siasí.”2

Tukufakaholó

Naʻe tuʻu mālohi e fāmili ʻo Sipenisā W. Kimipoló ʻi he Siasi naʻe toe fakafoki maí. Naʻe fakatou ʻiloa ʻene ongo kui tangatá ʻi he tafaʻaki ʻene tamaí mo ʻene faʻeé ʻi he hisitōlia ʻo e fuofua kamakamata mai e ngāue ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe uiuiʻi ʻa Hiipa C. Kimipolo ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hano fokotuʻu ia ʻi he 1835. Naʻá ne hoko ki mui ko e Tokoni ʻUluaki kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi ha taʻu ʻe uofulu tupu pea ko ha tamaioʻeiki faitōnunga ia ʻa e ʻEikí ʻi hono kotoa ʻo e taimi naʻá ne ngāue aí. Naʻe tali ʻe ʻEtuini D. Uli, ko e kui tangata ia ʻa Sipenisā ʻi he tafaʻaki ʻa ʻene faʻeé, ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmitá, ka ki muʻa aí ko ha Kueka (Quaker) ia mei Penisilivēnia. Ko ha pīsope ia naʻe fakaʻapaʻapaʻiaʻi ʻi he Teleʻa Sōlekí. Naʻá ne faʻa hoko foki ko e pule ʻo e ngaahi meʻa fakapisinisi fakatāutaha ʻa Pilikihami ʻIongí. Ko ha tukufakaholo tuʻuloa ia ki he ngaahi hako ʻo Pīsope Ulí ʻa ʻene tokangaʻi ʻo e kau faingataʻaʻiá pea mo ʻene tauhi totonu ki he ongoongoleleí.

Ko e kui fefine ʻa Sipenisaá, ʻa ʻAna ʻĀlisi Kiini Kimipolo, ko ha “fefine naʻe faitotonu, … ko ha tokotaha naʻe mā he anga ʻo e nofó, naʻá ne lōloa pea ʻikai fuʻu talavou fēfē, ka naʻe loto ʻofa kiate kinautolu naʻe vaivai mo mahamahakí.”3 Ko ʻene tama tangata fika tolú ʻa ʻAnitelū Kimipolo. Naʻe haʻu e kui fefine ʻe taha ʻa Sipenisaá, ʻa Mele ʻAna ʻOlopine Uli, mei ʻIngilani pea ko e faʻē ia ʻa ha fānau ʻe toko hongofulu mā taha, pea ko e hingoa ʻo e fika onó ko ʻŌlive.

Naʻe mali ʻa ʻAnitelū Kimipolo mo ʻŌlive Uli ʻi he ʻaho 2 ʻo Fēpueli 1882, ʻi Sōleki Siti pea naʻá na nofo ai. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ne uiuiʻi ʻa ʻAnitelū ke mavahe mei hono ʻapí ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona ʻo e Vahefonua ʻo e Kau ʻInitiá, ʻa ia ʻoku tuʻu ia he ʻahó ni ʻi he Siteiti ʻŌkalahomá. Hili haʻane ngāue fakafaifekau taimi kakato ai ʻi ha taʻu ʻe ua mo e konga, naʻe uiuiʻi leva ia ke ne tokangaʻi e misioná. Neongo ʻeni, ʻi hono uiuiʻi foʻoú, naʻe lava pē ke ne nofo ʻi hono ʻapí, ko ia naʻá ne nofo ai ʻi ʻIutā mo hono fāmilí ʻi he taʻu ʻe 10 hono hokó ka ne kei tataki pē ʻa e misioná ʻo fakafou ʻi ha ngaahi tohi mo haʻane ngaahi ʻaʻahi ki he feituʻu ko iá.

Hili pē ha taimi nounou mei he ngāue taʻu 12 ʻa ʻAnitelū ʻi he Misiona Fakavāhenga ʻo e Kau ʻInitiá, naʻe toe uiuiʻi ia ke ʻalu ki he Teleʻa Silá ʻi he tafaʻaki tonga-lotoloto ʻo ʻAlesoná. Naʻe fie maʻu ke ne tokangaʻi mo hoko ko ha palesiteni siteiki he ngaahi nofoʻanga ʻo e Kāingalotu ʻo e vahe ko iá ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu tatau pē mo e Siteiki Seni Siosefá. ʻI he 1898, naʻe fakamāʻopoʻopo ai ʻe ʻAnitelū mo ʻŌlive pea mo ʻena fānau ʻe toko onó (naʻe kau heni ʻa Sipenisā ʻa ia naʻe taʻu tolu) ʻenau ngaʻotoʻotá ʻo nau hiki ki ha feituʻu naʻe meimei kilomita ʻe 960 ki he faka-tonga ʻo Sōleki Sití.

Ko ʻEne Kei Talavoú

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sipenisā Uli Kimipolo ʻi he ʻaho 28 ʻo Māʻasi 1895, ko e fika ono ia ʻi he fānau ʻe toko hongofulu mā taha ʻa ʻAnitelū mo ʻŌlive Kimipoló.

Naʻá ne tohi e meʻa naʻá ne manatu ki ai ʻi heʻene tupu hake ʻi ʻAlesona heʻene kei talavoú, ʻo pehē, “Ko ha feituʻu kelekele kakā ʻeni ka naʻe mahu ia ‘i he alanima ‘a ha kau ngāue naʻa nau fakapapauʻi ʻe maʻu ha fua mei ai.”4 Ko ha meʻa ʻeni naʻá ne toe manatu ki ai: “Naʻa mau nofo ʻi ha kiʻi faama siʻisiʻi ʻi he feituʻu faka-tonga ʻo Tetisā ʻi ʻAlesoná. Naʻe tuʻu homau ʻapí ʻi he tulikí kae faama kotoa e feituʻu faka-tongá mo faka-hahaké. Naʻe ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo homau ʻapí ha vaitupu, ha pamu ki he vaí, fale fahiʻanga papa, tangikē ʻakau ne tānaki ai ʻemau vaí, ha fale tukuʻanga meʻangāue, pea kiʻi mamaʻo siʻi atu pē mei ha fuʻu fokotuʻunga fefie. Hoko mai leva ai e ʻū ʻā puaká, ʻā hōsí, ngaahi fokotuʻunga musie mōmoá, pea mo e feleokó.

Naʻe ʻilo kei siʻi ʻe Sipenisā e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he ongoongoleleí mei heʻene mātuʻá. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou manatuʻi haʻaku luelue mo ʻeku faʻeé ʻi heʻeku kei siʻí ʻi ha hala efua ki he fale ʻo e pīsopé ʻi he ʻaho ko ē naʻa mau faʻa totongi ai ʻemau vahehongofulú mei heʻemau fanga monumanú pe fua ʻo e ngoué. ʻI heʻema lue atú, ne u pehē ange, ‘Ko e hā ʻokú ta ʻave ai e foʻimoá ki he pīsopé?’ Naʻá ne tali mai, ‘Koeʻuhí he ko e foʻimoa vahehongofulu ia pea ʻoku maʻu atu ʻe he pīsopé ʻa e vahehongofulú maʻá e Tamai Hēvaní.’ Naʻe fakamatala leva ʻeku faʻeé ki he taimi ʻoku tānaki mai ai e foʻimoá he efiafí; ʻoku faʻo e foʻimoa ʻuluakí ki ha kiʻi kato pea foʻimoa ʻe hiva hono hokó ki ha kato lahi.”6

Naʻe hoko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngāue mateaki ʻa ʻAnitelū Kimipoló ko ha ivi takiekina maʻongoʻonga ia kia Sipenisā, ʻa ia naʻá ne lea ki mui ai ʻo pehē: “Ko e ngaahi fuofua fakakaukau naʻá ku maʻu kau ki he ngāue ʻa ha palesiteni fakasiteikí naʻá ku maʻu ia mei heʻeku sio pē ki heʻeku tamaí. … ʻOku ou tui naʻe malanga ʻa ʻeku tamaí ki hono kakaí ʻo pehē kuó ne fakahoko ha tāpuaki kuo foaki kiate ia ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa ia naʻá ne palōmesi ki he kakai ʻo e Teleʻa Silá te nau ʻfekumi kiate ia ʻo hangē ko e fekumi ʻa ha fānau ki heʻenau mātuʻá.’ Neongo ʻoku ou ʻilo fakapapau naʻe ʻikai ke fuʻu hounga kakato kiate au ʻa ʻene hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga he taimi ko iá, ka ko e tuʻunga moʻui naʻá ne fokotuʻú naʻe tuha ia mo ha toe palesiteni siteiki pē.”7

Naʻe ʻikai ke tuʻumālie e fāmili Kimipoló. Ko e manatu ʻeni ʻa Sipenisā ki aí, “Naʻe ʻikai te mau ʻilo ʻe kimautolu ʻemau masivá. Naʻa mau pehē naʻe ʻi ha tuʻunga lelei ʻaupito pē ʻemau moʻuí.”8 Naʻe tuitui pē honau valá ʻi ʻapi pea holo hifo e vala ʻo e tamaiki lalahí ki he tamaiki ikí. Ko e meʻakai tatau pē ʻi he ngaahi houakaí, ko e kakanoʻi manu mo e meʻakai naʻe tō pē ʻi honau kelekelé.

Naʻe tokoni ʻa Sipenisā ʻi he ngaahi ngāue ʻi he fāmá. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Naʻá ku faʻa pamu nima pē e vaí ke fuʻifuʻi ʻaki e ngoué, peá u ako foki hono tatau e huʻakaú, ʻauhani ʻo e ngaahi ʻakau fuá, monomono e ʻaá, mo e ngaahi ngāue kehé kātoa. Naʻe toko ua hoku ongo taʻoketé, pea naʻá ku ʻilo ʻe au naʻá na fai e ngaahi ngāue faingofuá kae tuku mai kātoa e ngaahi ngāue faingataʻá kiate au. Ka naʻe ʻikai ke u lāunga ai; he naʻá ne ngaohi au ke u mālohi.”9 Naʻe kamata ako maʻuloto pē ʻe Sipenisā e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, Fekau ʻe Hongofulú, mo e ngaahi himi lahi ʻo e Siasí ʻi hono taʻu hivá ʻi he lolotonga ʻene tatau huʻakau mo fakainu e fanga hōsí ʻi he ʻahó taki taha.

Naʻe mālōlō e fineʻeiki ʻa Sipenisaá ʻoku kei taʻu 11 pē. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa naʻe hoko kiate ia ʻi heʻene kei siʻí. Naʻá ne fifili pe ʻe anga fēfē ha hokohoko atu e moʻui ʻa e fāmilí. Naʻá ne pehē, “Ka ne u ʻilo he taimi ko iá, ʻo hangē ko ia ne u ʻilo he ngaahi ʻe lava ʻe ha taha ʻo kātekina ha faʻahinga meʻa pē.”10 Naʻe ʻosi atu ha taimi pea toe mali ʻa ʻAnitelū Kimipolo, pea hoko leva ʻa Sosefina Kalafi ko e mali foʻou ʻo e tamai ʻa Sipenisaá. Naʻe ʻikai ke lava ʻe “Sose”, ko hono ui ia ʻe hono ngaahi kaumeʻá, ʻo fetongi kakato ʻa ʻŌlive ʻi he moʻui ʻa Sipenisaá, ka naʻe tokoni ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne malavá mo ʻene faʻa kātakí ke maʻumaʻuluta ai e fāmili Kimipoló.

Lolotonga e kei talavou ʻa Sipenisaá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ako ʻa e ngāue mālohí ʻi ha fonua naʻe tokakoví ka naʻá ne toe ako foki mo ha ngaahi pōtoʻi ngāue lahi ʻa ia naʻá ne teuteuʻi ia ki ha toe ngāue lahi ange ʻi he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne ako ke hiva mo tā hiva pea naʻe fokotuʻu ia ke ne hoko ko e faihiva ʻa e siteikí ʻi hono taʻu 15. Neongo naʻá ne lau ʻoku “pukupuku mo sisino” hono ngaahi louhiʻinimá”,11 ka naʻá ne kei feinga pē ke ne lau e tuʻungafasí mo tā e pianó. Naʻá ne fakalakalaka ki muʻa ange ʻo aʻu ki haʻane tā e ngaahi himí mo kau ʻi ha kiʻi kau tāmeʻalea. ʻOsi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, naʻá na taufetongi leva mo ʻEletā Hāloti B. Lī ʻi he tā piano he ngaahi fakataha fakauike ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe kiʻi hū tōmui ʻa Sipenisā ki he akó, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ko ʻení: “Naʻe fakakaukau e faʻē ia ʻa Sipenisaá ʻoku toki matuʻotuʻa feʻunga e fānaú ke ʻalu ki he akó ʻi honau taʻu fitú, ko ia naʻe tōmui ʻaki ai ʻe Sipenisā ha taʻu ʻe taha ʻi he fānau kehé ʻi he taimi naʻe kamata ʻalu ai ki he akó. … Naʻá ne faʻa lele he taimi hoʻataá ki honau ʻapí he naʻe tuʻu fika tolu mai ki ʻapiako, ke pamu ha vai ʻa e fanga monumanú, fafanga e fanga puaká, mo maʻu meʻatokoni hoʻatā. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne pehē ange ai ʻene faʻeé, ‘Ko e hā e meʻa ʻokú ke haʻu ai ki ʻapí ni he taimi mālōloó? ʻOku teʻeki ai ke hoʻatā.’ Ne toki lele ki ʻapiako mo ilifia pē he kuo ʻosi hū ʻene kalasí ki fale hili ʻenau kiʻi mālōlō taimi nounoú. Naʻe kata e toko taha kotoa pē—tuku kehe pē faiakó peá ne fakahā ange ki he kalasí he taimi pē ko iá ʻoku fuʻu lahi ʻa Sipenisā ia ʻi hono toenga ʻo e fānau he kalasi uá pea ʻe hiki leva ia ki he fānau ʻo hono toʻú.”12

ʻI he ʻosi ʻa Sipenisā mei he ako lautohi siʻí, ne hū leva ki he ʻApiako ʻo e Siasí ʻi Silá. Naʻe lelei ʻaupito hono ngaahi māká heni, kau ʻi he ngaahi sipotí, pea naʻá ne hoko ko ha ʻōfisa ʻi he ʻapiakó.

Naʻe tupulaki foki ʻa Sipenisā ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he Siasí pea meimei haohaoa e lekooti ʻene maʻulotú. Naʻe muʻomuʻa ʻene ngaahi ngāue fakataulaʻeikí ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakamatala ko ʻení: “Ko e konga ia ʻo e ngāue ʻa e kau tīkoní ko hono teuteuʻi ʻo e hōsí mo e salioté ʻi he māhina taki taha ki muʻa ʻi he ʻaho ʻaukaí pea nau ō mei he fale ki he fale ʻo tānaki ʻa e ngaahi foakí maʻá e kakai masiva ʻo e Siasí. Hili iá naʻa nau ʻave leva e ngaahi meʻa naʻa nau tānakí ki he pīsopé—ʻa e ngaahi hina fuaʻiʻakaú, mahoaʻá, hina kaí, honé, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai mo ha (sēniti ʻe 50), ʻi ha sēniti movetevete. Naʻe vēkeveke ʻa ʻAnitelū ke akoʻi ki hono fohá hono fatongiá ʻo ʻikai ai toe ʻi ai ha meʻa ʻe fepaki mo ʻene tānaki mai e ngaahi foakí he ʻaho ko iá. Naʻe ʻikai ha taimi ia ʻe pehē naʻe fuʻu moʻua ai e hoosi mo e saliote ʻa e fāmili Kimipoló ke fakaʻaongaʻi ki he ngāue ʻa e kōlomu ʻo e kau tīkoní. Kapau naʻe ʻikai ʻalu ange e tamasiʻi naʻe vahe ke na ngāue mo Sipenisaá, naʻá ne ʻalu toko taha pē ia ʻo fai e ngāué.”13

Naʻe ngāue ʻa Sipenisā ko ha sekelitali maʻa ʻene tamaí ʻo kehe pē ia mei hono ngaahi fatongia ʻi ʻapí, ʻapiakó, pea ʻi he Siasí. Naʻe lahi e faitohi ʻa ʻAniteluú, ʻo ʻavalisi ʻaki ha tohi ʻe ono ʻi he ʻaho. Naʻe hiki ʻe Sipenisā e meʻa naʻe lau ange ʻe heʻene tamaí, ʻosi ko iá peá ne taipeʻi leva e ʻū tohí.

Naʻe akoʻi ʻa Sipenisā ʻe he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene kei siʻí ki hono mahuʻinga ʻo e ngāué, ʻa ia ko ha lēsoni ʻeni naʻá ne fakaʻaongaʻi mo ne akoʻi ʻi hono kotoa ʻo ʻene moʻuí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetolo ʻi hono taʻu fitungofulu tupú, naʻe faʻa ʻi ai ha ngaahi ʻaho naʻá ne ongoʻi ai e helaʻia hono sinó. Naʻá ne tohi ai ʻeni fekauʻaki mo ʻaho peheé: “Naʻe kamata pē ʻeku ngāué mo ʻeku ongoʻi taʻefiemālie peá u fifili ai pe te u ʻosiki nai e ʻaho ko ʻení, ka … ne hangē ne fuʻu lahi ʻeku tokanga ki heʻeku ngāué ʻo ngalo ai e meʻa ne u ongoʻí pea lelei ai pē ʻaho ko iá.”14

Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe ʻosi ʻa Sipenisā mei he ʻApiako ko Silá ʻi he 1914 pea ʻamanaki ke hū ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻAlesoná ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú. Neongo ʻení, naʻe fakahā ʻe ʻAnitelū Kimipolo he lolotonga e tānaki tuʻungá ʻe uiuiʻi ʻa Sipenisā ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻe ʻalu ʻa Sipenisā ʻo ngāue ʻi ha fale ngaohiʻanga pata mo e siisi ʻi Kolope ʻi ʻAlesona, heʻene teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Ko e fuofua taimi ʻeni ke nofo mavahe ai mei he ngaahi feituʻu naʻe ʻi ai e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he Teleʻa ko Silá. Naʻá ne ʻiloʻi ai tā ʻe lava pē ke feohi mo e kakai naʻe ʻikai tatau ʻenau ngaahi tuʻunga moʻuí mo iá kae ʻikai liliu ai ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí ke tatau mo kinautolu. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe kinautolu naʻa nau ngāué. ʻI he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe fakahoko ai ʻe he pule ʻo Sipenisaá, ʻa ia ko ha tangata ʻeni naʻe ifi sikā pea ʻikai ke Siasi, ha paati fakamāvae maʻana mo foaki ange ha uasi koula kuo tohi ai hono hingoá.

Naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Sipenisā mei ʻOkatopa ʻo e 1914 ki Tīsema ʻo e 1916 ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Lotolotó ʻa ia naʻe hetikuota ʻi Tauʻatāina ʻi Misuli. Ko e feituʻu tatau pē ʻeni naʻe ngāue fakafaifekau ki ai ʻene tamaí, mo e mali ua ʻo ʻene tamaí, pea mo e taha ʻo hono ngaahi taʻoketé.

Naʻe hoko e ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa ʻEletā Kimipoló ko ha vahaʻa taimi ke tupulaki ai. Naʻá ne fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa fakatuʻasino. Naʻe tala ʻe heʻene palesiteni fakamisioná ki he kau ʻeletaá ke nau ō kiate kinautolu ne nau malangaʻí ʻo kumi meʻakai ai mo kumi ai ha feituʻu ke nau nofo ai. Ko e meʻa naʻe hoko aí ko haʻane mohe taʻe fiemālie ʻi ha ngaahi pō lahi ʻi ha fanga kiʻi fale ʻi he feituʻu ki ʻuta ʻo Misulí, tupu mei heʻene kutufisiá, ʻi ai e fanga kiʻi manu ʻi hono mohengá pea toe namua foki. Lahi e ngaahi ʻaho naʻá ne fiekaia aí, pea ko e taimi ko ē naʻe ʻoange ai ʻe ha taha haʻane meʻakaí, naʻá ne kai ha faʻahinga meʻa pē naʻe ʻoange.

Ko e ngāue faingataʻa ʻa e uiuií pea siʻi mo hono talí. ʻOku ʻi ai ha fakamatala ki ha founga makehe naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Kimipolo ʻi ha taimi:

“Lolotonga haʻane uiui ʻi Seni Luisi, naʻá ne fakatokangaʻi atu ha piano he kiʻi ava hake ʻa e matapaá, pea naʻe teu e fefiné ia ke ne tāpuniʻi e matapaá mo e pehē atu ʻa Sipenisā ia, ‘Piano fakaʻofoʻofa ʻaʻaú.’

“Ne kiʻi tuʻu siʻi e fefiné mo pehē ange, ‘Naʻá ma toki fakataú ni mai pē.’

“ ‘Ko e piano ʻa e kautaha Kimipoló, ʻikai ko ia? Ko hoku hingoá foki ia. Te u lava ke tā ai ha foʻi hiva te ke fie fanongo ki ai.’

“Naʻe ʻohovale e fefiné ʻo ne pehē ange, ‘ʻSai ʻaupito, hū mai.’

“Naʻe tangutu ʻa Sipenisā ʻo tā mo hivaʻi e ‘ʻE Tamai ʻi Hēvaní Ē’

“Fakatatau mo e ʻilo ʻa Sipenisaá, naʻe ʻikai pē ke kau e fefiné ia ki he Siasí, ka naʻe ʻikai koeʻuhí he naʻe ʻikai te ne fai ha feinga.”15

Naʻe hanga ʻe he ngāue fakafaifekau ʻa Sipenisaá ʻo toe fakamālohia ange e founga moʻui ko ia ne ʻosi ʻohake ʻaki pē ʻi ʻAlesoná: ʻa e ngāue mālohí, mateakí, ʻa e tokoni fakalongolongo peé, mo e feilalaú.

Nofo Malí mo e Fāmilí

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1917, ʻa ia ko ha māhina nai ia ʻe fitu hili e foki mai ʻa Sipenisā Kimipolo ki ʻapi mei heʻene ngāue fakafaifekaú, kuó ne fakatokangaʻi ha fanongonongo ʻi he nusipepa honau koló. ʻE faiako ʻEkonōmika ʻa Kamila ʻAealingi ʻi he ʻApiako ʻo Silá, ʻa ia naʻe hiki mai mo hono fāmilí ki he Teleʻa Silá ʻi he 1912. ʻI hono lau mo toutou lau ʻe Sipenisā e fakamatala ko ʻení, naʻá ne fakapapauʻi ai ʻe mali mo Kamila ʻAealingi ʻi ha ʻaho. Naʻe fetaulaki mo ia ʻi haʻane tali pasi ofi pē ki he ʻapiakó, pea ko e meʻa ʻeni naʻe ʻosi palani pē foki ʻe Sipenisā, peá na talanoa ai. Naʻá na heka fakataha he pasí, ʻo hoko atu ai ʻena talanoá pea maʻu ai ʻe Sipenisā e ngofua meia Kamila ke ʻeva ange ki hono ʻapí.

Naʻe saiʻia ʻaupito e faʻē ʻa Kamilá ʻia Sipenisā Kimipolo. Naʻá ne fakaafeʻi ia ke nau maʻu meʻatokoni efiafi ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻeva ange ai kia Kamilá. Pea naʻe loto lelei ʻaupito pē foki ki ai mo Misa ʻAealingi, ka ko e tangata foki ʻeni naʻe fuʻu tokanga ʻaupito ke ʻulungāanga lelei kinautolu naʻe ʻeva ange ki hono ʻofefiné. Hili pē ʻaho ʻe 31 mei ai kuo toutou ʻasi ʻa Sipenisā ia he ʻapi ʻo e fāmili ʻAealingí. Naʻe palani e ongo meʻá ni ke na mali ka naʻe uesia ʻena ngaahi palaní ʻe he ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní. Naʻe pau ke nofo ʻa Sipenisā ʻi Tetisā ʻi ʻAlesona ʻo tatali naʻa ui ia ke ʻalu he sōtiá pea ʻikai ai ke na lava ʻo fakahoko ʻa e fononga lōloa ko ia ki ha temipale ʻi ʻIutaá. Naʻe fakahoko ʻena mali sivilé ʻi he ʻaho 16 ʻo Nōvema, 1917, ka naʻá na hanganaki fiefia atu ki haʻana fakamaʻu ʻi he temipalé ʻi he vave tahá. Naʻe fakahoko e taumuʻa ko iá ʻi Sune hono hokó ʻi he Temipale Sōleki Sití.

Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe toko fā ʻa Sipenisā mo Kamila: ngaahi foha ʻe toko tolu mo e ʻofefine ʻe taha (ko Sipenisā Liveni, ʻAnitelū ʻAealingi, ʻEtuate Lolenisi, mo ʻŌlive Pesi). ʻI heʻena hoko ko e mātuʻá, naʻá na faʻufaʻu leva ha ʻātakai he ʻikai ngata pē ha ongoʻi ai ʻe he fānaú ʻoku ʻofeina kinautolú ka ʻoku ʻi ai mo ha falala ange te nau fai ʻenau ngaahi fili fakafoʻituitui pē ʻanautolú. Naʻe manatu ki ai e taha ʻo hona ngaahi fohá kimuí ni mai:

“Ko e hā pē ha meʻa naʻe kau ki ai e fānaú he akó, Siasí, pe ha feituʻu pē, naʻe ʻi ai ʻeku ongo mātuʻá, ʻo aʻu pē ki ha taimi naʻá na fakahoko ai ha feilaulau fakatāutaha ke na ʻi ai. Naʻá na fakahā maʻu pē ʻena tokanga mo ʻena laukau ʻaki kimautolú.

“Ko e meʻa naʻe ongoʻi ʻe homau fāmilí ʻa ʻemau feohí, kae ʻikai pe ko hai ʻoku pulé. Naʻa mau fai pē ʻa e meʻa ne fakafatongiaʻi ʻaki kimautolú. Naʻe fakalotolahiʻi mo fakahinohino kimautolu ʻe heʻemau ongomātuʻá, kae ʻikai ke na tuʻutuʻuni mai.”

Naʻe hoko atu e fakamatala ʻa e foha tatau pē ko ʻení ʻo kau ki heʻene tamaí:

“ ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha taha ʻe toe laumālie lelei ange ʻo hangē ko ʻeku tamaí. ʻOkú ne angalelei mo faʻa fakaʻatuʻi, ʻo aʻu pē ki ha angakovi ʻoku fakahoko ange kiate ia. ʻOku faʻa fakakaukau e fānaú ko e mātuʻá tokua ko ha faʻahinga ʻoku ʻi ai hanau mālohi mo ha mafai pea ʻoku ʻikai haʻanau fiemaʻu ʻanautolu ʻo hangē ko ʻetau ngaahi fiemaʻu angamahení. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku hounga ki heʻeku tamaí ha lea fakamālō pe fakahounga ʻoku fai ʻaki ha loto moʻoni. Pea ʻoku ʻikai ha lea fakamālō pe lea ʻofa ʻe mahuʻinga ange kiate ia ka ko ia ʻokú ne maʻu mei hono fāmili totonú.

“ ʻOku ʻou ʻilo ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe fakafiemālie ange ki hono lotó—makehe mei haʻane ongoʻi ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ki he ngaahi ngāue ʻokú ne faí—ka ko ʻene mamata ʻoku muimui hono fāmilí ki heʻene tatakí ʻi heʻene feinga ko ia ke moʻui angamāʻoniʻoní.

“Kapau ʻe lava ke u fili pe ko hai te ne fakamāuʻi au ʻi he ʻaho fakaʻosí, he ʻikai ha tangata te u fili muʻomuʻa ange ʻi heʻeku tamaí.”16

Moʻui Fakapalofesinalé, Ngaahi Uiuiʻi Faka-Siasí, mo e Ngāue Tokoni Fakakoló

Naʻe kamata e moʻui fakapalofesinale ʻa Sipenisaá ko ha kalake he pangikeé, ʻo poupouʻi ia ʻe Kamila pea pehē ki ngaahi fatongia fakafāmili mei muʻa. Naʻe ʻosi atu ha ngaahi taʻu lahi pea hiki leva mei he ngāue he pangikeé ki he ngāue maluʻi moʻuí mo e fakatau kelekelé. Naʻe uesia lahi ʻaupito e pisinisi ʻa Sipenisaá ʻe he vahaʻa taimi naʻe tō ai e tuʻunga fakaʻapaʻangá (1929–39), ka naʻe lava pē ke matuʻuaki ʻe hono fāmilí ʻa e faingataʻá ni.

Ne mālōlō e tangataʻeiki ʻa Sipenisaá ʻi he 1924, hili ia ʻene hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi ha meimei taʻu ʻe tolungofulu. ʻI hono toe fokotuʻutuʻu foʻou e kau palesitenisī fakasiteikí ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalanité, ko e Palesiteni hono fitu ʻo e Siasí, naʻe ui ai ʻa Sipenisā ʻi hono taʻu 29 ke ne hoko ko e tokoni ua.

Naʻe tokoni lahi ʻaupito ʻa Sipenisā ki he koló ʻo mavahe ia mei heʻene tokoni ki heʻene moʻui fakafāmilí, ngaahi ngāue fakapalofesinalé, pea mo e ngāue faka-Siasí. Naʻá ne tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e fuofua fale fakamafola lea he koló. Ko ha mēmipa ngāue mālohi ia ʻo e Kalapu Lōtalí, ko ha kautaha tokoni ʻeni, pea naʻe aʻu pē ki heʻene hoko ko e kōvana fakavahe.

Naʻe vahe ua e Siteiki Seni Siosefá ʻi he 1938 pea uiuiʻi ai ʻa Sipenisā ko e palesiteni ʻo e Siteiki Mauni Kuleihemi foʻoú. Naʻe manavasiʻi ʻa Sipenisā telia naʻa ʻi ai ha faʻahinga loto ʻo ʻikai saiʻia ai ʻa kinautolu naʻá ne tokangaʻí ʻiate ia, ko ia naʻá na ʻaʻahi leva mo Kamila ki ha taha pē naʻe ʻi ai hano faʻahinga loto pehē kiate ia ke “fai hano fakaleleiʻi.”17

ʻI Sepitema ʻo e 1941, lolotonga ʻene hoko ko e paleiteni siteikí, naʻe hoko ai ha fuʻu tāfea lahi ʻi he koló. Naʻe ʻuha hokohoko pea fā ai e Vaitafe Silá ʻo tāfea hifo e ngaahi halá mo ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu naʻe nofoʻí. Naʻe tāfea e ngaahi ʻapi nofoʻangá mo e ngaahi fāmá. Meimei ko e kakai Siasí pē naʻe nofo hení pea naʻa nau fuʻu fie maʻu lahi ha tokoni. ʻI he fanongo ʻa Sipenisā ki he faingataʻa lahi ko ʻeni kuo toó, naʻá ne fakafonu leva ʻene kaá he meʻakai naʻe maʻu mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí peá ne fononga atu ki he ngaahi kolo naʻe hoko ai e tāfeá. Naʻá ne aleaʻi hono fō ʻo e ngaahi vala naʻe ʻulí. Naʻá ne tokoni ki he kau fāmá ʻi hono ʻomi e meʻakai ke fafanga ʻaki e fanga monumanú. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo tau atu mo ha fuʻu loli fonu he meʻakaí mo e valá. ʻI ha uike pē ʻe taha, kuo kamata ke ake mai kinautolu naʻe faingataʻaʻia lahi taha ʻi he tāfeá. Naʻe fakahā ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha angaʻofa taʻe hano tatau. Naʻe tataki ʻe Sipenisā hono fakafuofuaʻi ʻo e ngaahi fiemaʻú pea mo hono tufotufa ʻo e ngaahi tokoní. Lolotonga hono fakahoko e ngaahi meʻa kātoa ko ʻení, ne fetuʻutaki vāofi mo ʻEletā Hāloti B. Lī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, he ko e taha hono ngaahi fatongiá ʻa e polokalama uelofeá.

Ko e Lakanga Faka-ʻAposetoló

ʻI he ʻaho 8 ʻo Siulai 1943, naʻe telefoni ai ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he ʻapi ʻo Sipenisaá. Naʻá ne fakahoko ange kuo uiuiʻi ʻa Sipenisā ki he taha ʻo e ongo sea ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ē naʻe ʻataá. Ko e tali ʻeni ʻa Sipenisaá: “ ʻE Misa Kalake! ʻA au? Ko hoʻo ʻuhingá kiate au? Kuo pau pē ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehālaaki. Mahalo pē naʻe ʻikai ke tonu e meʻa ne u fanongo ʻokú ke fakahā maí. … ʻOku ngali taʻe malava ke hoko. ʻOku ou fuʻu vaivai au mo siʻi mo ʻi ai hoku ngaahi fakangatangata pea ʻikai ke u lava ha meʻa.”18 Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sipenisā kia Palesiteni Kalake ʻa e tali pē ʻe taha ʻe lava ke te fai ki ha uiuiʻi mei he ʻEikí, ka naʻe ʻikai hanga ʻe heʻene loto fie ngāué he taimi ko iá ʻo lavaʻi ʻene ongoʻi taʻe taau mo taʻe feʻungá.

Naʻe fakalalahi e ngaahi ongo ko iá ʻi he ngaahi ʻaho siʻi hoko maí pea naʻe siʻi ʻaupito e mohe naʻe maʻu ʻe Sipenisaá pe toe mohe. ʻI ha hengihengi ʻe taha, lolotonga haʻane ʻi Poulutā ʻi Kololato ke ʻaʻahi ki hono fohá, ne lue ai ʻo ʻeva lalo ʻi he ʻotu moʻungá. ʻI he fakaʻau ke māʻolunga ange ʻene kaká, naʻá ne fakakaukauloto ai ki he molumalu ʻo e lakanga fakaʻaposetoló. Naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia ʻi heʻene fakakaukau atu he ʻikai te ne taau mo e uiuiʻí, pea mahalo ko ha fehālaaki pē e uiuiʻi naʻe fai kiate iá. Ko e faʻahinga fakakaukau ʻeni naʻá ne maʻu ʻi heʻene aʻu ki he tumuʻaki ʻo e moʻunga naʻá ne kaka aí, peá ne lotu mo fakalaulauloto ai. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Ne u lotu lahi! Ne u faingataʻaʻia lahi! Ne u tangi lahi! Ne u fāinga lahi!” Lolotonga ʻene faingataʻaʻiá, naʻe hoko mai ha misi kiate ia ʻo kau ki heʻene kui tangata ko Hiipa C. Kimipoló mo e “ngāue maʻongoʻonga kuó ne fakahokó.” Naʻe fiemālie hono lotó ʻi heʻene ʻiloʻi ʻení. “Naʻe ake ʻiate au ha ongoʻi nonga pea mole atu ʻa e loto veiveiuá mo e ngaahi fehuʻi naʻá ku maʻú. Hangē ia kuo toʻo atu ha fuʻu kavenga mafasiá. Ne u tangutu fakalongolongo pē ʻo vakai atu ki he teleʻa fakaʻofoʻofá, ʻo u fakamālō ki he ʻEikí ki hoku fakanonga pea mo hono tali ʻo ʻeku ngaahi lotú.”19 ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopa 1943, naʻe fakanofo ai ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e ʻAposetolo ʻi hono taʻu 48.

Ko e fuoloa ʻo e ngāue ʻa ʻEletā Kimipolo ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taʻu ʻe tolungofulu. Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe lahi ʻene fefonongaʻaki ʻo fakamālohia e kāingalotú mo tokoni ki he tupulaki ʻa e puleʻangá. Naʻe vahe ange ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ha ngāue mavahe maʻa ʻEletā Kimipolo ʻo tupu ai ʻene tokanga makehe ki he hako ʻo e palōfita ko Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ki he kakai totonu ʻo ʻAmelika Tokelaú, Lotolotó, pea mo e Tongá. Naʻe leʻoafea ʻi hono ʻohake ʻo e ngaahi meʻa naʻa nau tokanga ki aí ʻi he ngaahi kōlomu pule ʻo e Siasí pea ʻi he kāingalotú foki. Naʻá ne fakafepakiʻi e ngaahi vā fakamatakali kotoa pē pea mo hono ngaohikoviʻi ʻo e kakai masivá.

ʻI he ngaahi malanga ʻa ʻEletā Kimipoló, naʻe lava pē ke hangē haʻane lau māú. Naʻe faʻa fakamatala ki he ngaahi tefito pelepelengesi ʻa ia naʻe hohaʻa ki ai e kāingalotu angamaheni ʻo e Siasí. Mavahe mei he ngaahi lea lahi naʻá ne fakahokó, naʻá ne faʻu e tohi ko ia Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé. Naʻe tupu hono faʻu ʻo e tohí ni mei he taukei fuoloa naʻe maʻu ʻe ʻEletā Kimipolo ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetoló, ʻo ne faleʻi ai ʻa kinautolu kuo nau moʻua ʻi ha ngaahi angahala mamafa. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi he tohí ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau fakahokó, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau malava ʻi hotau ivi fakalangí, pea mo e hala kuo pau ke tau muimui ai ke fakatomala pea maʻu ʻa e ʻilo fakapapau ʻe fakamolemoleʻi kakato kitautolu. Naʻe fai ʻe ʻEletā Kimipolo ʻene fakamoʻoní ki ha tokotaha te ne lau ʻene tohí fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea mo hano fakamolemoleʻi ʻo kinautolu ʻe fakatomala moʻoní.

Ngaahi Faingataʻa Fekauʻaki mo ʻEne Moʻui Leleí

Naʻe moʻua ʻa Sipenisā W. Kimipolo ʻi ha ngaahi kafo kehekehe mo mahamahaki ʻi he lolotonga ʻene moʻuí. Ne ʻi ai ha ongo faingataʻa lalahi ʻe ua naʻe eʻa moʻoni ʻi heʻene moʻuí ʻi he lolotonga e ngaahi taʻu naʻá ne hoko ai ko e ʻAposetoló. Ko e mahaki naʻe ʻuluaki puke ai ʻa ʻEletā Kimipoló naʻe ʻilonga ʻaupito ia ʻi he taimi naʻá ne lea aí. ʻI he konga ki mui ʻo e 1956, naʻá ne ongoʻi ʻo hangē ʻoku fāfā hono leʻó. Naʻe sivi ʻo ʻilo ʻoku kanisā hono kiá. Naʻe fai hano tafa ʻi Siulai ʻo e 1957 ʻo toʻo ai ha taha ʻo e afo ʻokú ne ʻomi e ongo ʻo e leʻó pea mo e konga ʻo e afo ʻe tahá. Hili e tafá, naʻe ʻikai ke ne toe fuʻu lea lahi kae mālōlō hono leʻó ke moʻui lelei e tafá. Naʻe ʻikai lava ke mamohe ʻa ʻEletā Kimipolo he poʻulí ʻi heʻene fakakaukau pe ʻe toe lava koā ʻo lea pe ʻikaí.

ʻI he ʻosi ha māhina ʻe ono mei he tafá, naʻe fakahā ange ʻe he kau toketaá kuo sai e kia ʻo ʻEletā Kimipoló. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he faʻa tūkuhua ʻa ʻEletā Kimipolo ke fakafeʻiloakiʻaki hono leʻo foʻoú ki he kau fanongó:

“Ko e taimi ʻeni hono siviʻí. ʻE lava ʻo lea? ʻE lava ke malanga?

“Naʻe foki ki hono ʻapí [ki ʻAlesona] ke fakahoko ai ʻene fuofua leá. … Naʻá ne tuʻu ʻi he tuʻunga malangá … ʻi he konifelenisi ʻa e Siteiki Seni Siosefá.

“Naʻá ne pehē, ‘Kuó u foki mai ki hení ke fakataha mo hoku kakaí. Ne u hoko ko e palesiteni siteiki ʻi he teleʻa ko ʻení.’ Mahalo naʻá ne fakakaukau kapau he ʻikai ngāue hono leʻó, te ne ʻiate kinautolu pē naʻa nau ʻofa lahi taha aí pea ʻe mahino pē kiate kinautolu.

“Naʻe ʻi ai ha ongoʻi ʻofa lahi heni. Naʻe longo mate ʻa e fakatahaʻangá ʻi he momeniti ko ʻení pea hoko atu ʻene leá, ‘Kuo pau ke u tala atu e meʻa naʻe hoko kiate aú. Ne u mavahe atu ki he feituʻu faka-Hahaké, pea lolotonga ʻeku ʻi aí ne u tukulolo ai ki he kau toketā tafá. Hili iá, ne tatau ai pē pe ko e hā naʻá ne leaʻakí, ka kuo sai ʻaupito ʻa ʻEletā Kimipolo ia!”20

Naʻe vaivai, matolutolu, mo fāfā hono leʻo foʻoú. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Pēká, “ko ha leʻo vaivai, leʻoafea, matolu, pea ko ha leʻo toki maʻu, ko ha leʻo ʻoku manakoa, ko ha leʻo. … ʻoku ʻofeina ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí.”21

Naʻe aʻusia foki ʻe ʻEletā Kimipolo ha ngaahi palopalema ki hono mafú. Hili ʻene hoko ko e ʻAposetoló, naʻe faʻa hoko ha ngaahi faingataʻa ki hono mafú. Lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fakahoko kiate ia ha tafa faingataʻa ʻaupito. Ko e toketā ʻa Palesiteni Kimipolo he taimi ko iá ko Toketā Lāsolo M. Nalesoni. ʻI he hoko ki mui ange ʻa ʻEletā Nalesoni ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne fakamatala ki he meʻa naʻe hoko ʻi he tafa ko ʻení: “He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e ongo ne u maʻu ʻi he kamata ke toe tā mālohi mai hono mafú. Naʻe fakahā kiate au ʻe he Laumālié ʻi he momeniti pē ko iá ʻe moʻui ʻa e tokotahá ni ke ne hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi māmani.”22

Palesiteni ʻo e Siasí

Naʻe pekia fakafokifā ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī, ko e Palesiteni hono 11 ʻo e Siasí, ʻi he poʻuli hifo ʻo e ʻaho 26 ʻo Tīsema 1973. Fakatatau ki he founga ʻo e fakahokohoko fakaʻaposetoló ʻi he Siasí, naʻe hoko leva ʻa Sipenisā W. Kimipolo, ʻa ia ko e mēmipa fuoloa taha ia ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fakaʻohovale ʻeni ki he kāingalotu ʻo e Siasí—kae fakatautefito pē kia Palesiteni Kimipolo. Naʻe fakanofo ia ko e ʻAposetolo hili e taʻu ʻe ua mo e konga meia Hāloti B. Lī. Naʻe lahi ʻaki ʻe Palesiteni Kimipolo e taʻu ʻe fā ʻia Palesiteni Lī, pea tupu mei he mahamahaki ange ʻa Palesiteni Kimipoló, naʻá ne pehē ʻe ia he ʻikai te ne moʻui ke ne fetongi ʻa Palesiteni Lī. Hangē ko ʻene fakamatala naʻe fai ki mui aí: “Ne u ongoʻi fakapapau te u mate ʻi he hokosia e taimi ke u hoko ai ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uáu. … Ne u lea ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Lií ʻo pehē naʻe ʻikai ha taha ne lotu lahi ange ʻia Sisitā Kimipolo mo au ke ne toe sai ʻi he taimi naʻá ne puke aí pea ke ne kei hokohoko atu ai pē ʻene moʻui leleí.”23

Naʻe hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli ʻo e 1974. Naʻe ʻikai ke ne feinga ki he tuʻunga ko ʻení, ka kuo fili ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko ʻEne palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā ke tataki ʻa Hono Siasí pea mo Hono puleʻangá ʻi he funga ʻo māmaní.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kimipolo ha lea kau ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he konifelenisi lahi ko ia ʻo ʻEpelelí, ʻi ha fakatahaʻanga maʻá e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe fakafofonga fakavahelahi he taimi ko iá ʻa ʻEletā Uiliami Kalanite Pengiketā, ʻa ē naʻá ne hoko ki mui ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, pea naʻá ne ʻi he fakatahaʻangá. Naʻá ne fakamatala ki mui ai hono ʻaonga ʻo e ngaahi lea ʻa Palesiteni Kimipoló:

“Naʻa mau ʻiloʻi naʻe fakaava ʻe Palesiteni Kimipolo ha ngaahi matapā fakalaumālie peá ne taʻalo mai ke mau ō ange ʻo mamata fakataha mo ia ki he ngaahi palani ʻo ʻitānití. Hangē naʻá ne fusi ʻa e ngaahi puipui ko ia naʻa nau fakapuliki e taumuʻa ʻa e ʻOtua Māfimafí pea fakaafeʻi kimautolu ke mau mamata fakataha mo ia ki he ikuʻanga ʻo e ongoongoleleí pea mo e vīsone ki heʻene ngāué.

“ ʻOku ʻikai ke u tui ʻe toe ngalo ʻi ha taha naʻe ʻi ai he ʻaho ko iá, ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻa mo au naʻe ʻikai ke u toe lau e lea ʻa Palesiteni Kimipoló talu mei he taimi ko iá, ka naʻe ʻosi tohi tongi ʻi hoku ʻatamaí ʻa e kakano ʻo e meʻa naʻá ne lea ʻakí pea te u lava pē ke u lau maʻuloto hono konga lahi ʻi he momenití ni.

“Naʻe ʻia Palesiteni Kimipolo e Laumālie ʻo e ʻEikí pea naʻe fou mai ia meiate ia kiate kitautolu ko ha meʻa ʻoku tau lava ʻo ongoʻi, pea naʻe fakatou ongo ki he lotó mo fakaʻohovale. Naʻá ne folahi mai ha meʻa-hā-mai nāunauʻia ke tau mamata ki ai.”24

Naʻe hoko e lea ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he fakataha ko ʻení ko e taumuʻa ia ʻo ʻene ngāue ko e Palesiteni ʻo e Siasí:

“ ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku ou fifili pe ʻoku tau fai kātoa koā e ngaahi meʻa ʻoku tau malava ke fakahokó. ʻOku tau fiemālie pē ʻi he founga ke akoʻi ʻaki ʻa māmani kātoá? Ko e taʻu ʻeni ʻe 144 ʻetau malangá. ʻʻOku tau mateuteu nai ke toe lōloa ange ʻetau laká? Ke toe fakalahi ange e meʻa ʻoku tau mamata ki aí?. …

“Ngaahi tokoua, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha meʻa faingofua ʻeni. He ʻikai lava ke fakahoko ʻeni taʻe fai ha feinga, pe lava ke fakahoko ʻi ha kiʻi taimi nounou pē, ka ʻoku ou maʻu ʻa e tui ko ʻení, ʻe lava ke tau fakalakalaka pea fakalahi ʻetau ngaahi ngāue fakafaifekaú ke vave ange ia ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní. …

“… Te u pehē kapau te tau fakakaukau taha mo loto taha pea taumuʻa taha pē ʻe lava ke tau fakalakalaka pea fetongi ʻa e ʻata ko ia ʻoku hangē ʻoku pehē mai ‘ʻOku sai pē ʻetau ngāué. ʻOua te tau “toe fetongi e founga ngāue lolotongá.” ’25

Ko ia naʻe kamata ʻa e tupulakí mo e liliú ʻo feʻunga mo ha taʻu fakaofo ʻe hongofulu. Neongo ko e ʻuluaki fakamamafá naʻe fai ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka naʻe ʻikai fuoloa kuo mahino ki he kāingalotu ʻo e Siasí naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Palesiteni Kimipolo ia ke ne nofo maʻu ʻi ha tafaʻaki pē ʻe taha ʻo e ngaahi ngāue māʻoniʻoní.

Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe feinga ʻa Palesiteni Kimipolo ke fakaava e matapā ʻo e ngaahi puleʻangá ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻe taʻofi hono fai ʻo e malangá ʻi ha ngaahi puleʻanga lahi ʻo ʻIulope mo ʻĒsia tupu mei he faikehekehe ʻi he vā ʻo e ngaahi puleʻanga fakatemokalatí pea mo e ngaahi puleʻanga fakakominiusí, ʻa ē naʻe ui ko e “Cold War”. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe fakangatangata ʻa e ngāue fakafekaú ʻi ʻAfilika, ngaahi feituʻu ʻi ʻAmelika Tonga, pea mo e ʻOtu Motu Kalipiané ʻe he tuʻutuʻuni ʻo e Siasí fekauʻaki mo e fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe feinga ʻa Palesiteni Kimipolo ki he faingamālie kotoa pē ʻe maʻu ke fakalahi ai e ngaahi feituʻu fakasiokālafi ke aʻu ki ai e Siasí.

ʻI he taimi tatau pē, naʻá ne fakamamafaʻi ʻoku fakafalala pē ha maʻu ʻo ha ngaahi faingamālie lahi ange ke akoʻi e ngaahi puleʻangá ʻoka loto ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tali e ngaahi faingamālie ko iá. Naʻe ʻikai lau e ngāue fakafaifekaú ia ʻa e kau talavou moʻui taau mo mateuteú ko ha fili ke te fai ka ko ha fatongia faka-ʻOtua pea mo ha faingamālie. Ko e fatongia ʻeni ʻo e kau talavoú ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku nau nofo aí. Naʻe lava foki ke ngāue fakafaifekau mo e kau finemuí ka naʻe ʻikai ke fakafatongia ʻaki ia kinautolu ʻo hangē ko e kau talavoú. ʻIkai ko ia pē, naʻe poupouʻi mo e kakai mali matuʻotuʻá ke nau ngāue fakafaifekau. ʻI he kamata ngāue ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe feʻunga ʻa e kau faifekau taimi kakató mo e toko 17,000 ne ngāue ʻi he funga māmaní. ʻI heʻene pekiá, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe 12, kuo ʻalu hake e toko lahí ki he meimei toko 30,000. Naʻe ʻi ai ha fua lelei ʻi he fakaʻau ke lahi ange ʻa e ngāue fakafaifekaú: naʻe ʻalu hake e toko lahi ʻo e Siasí mei he 3.3 milioná ki he meimei toko 6 miliona.

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Kimipolo ki ha kau talavou ʻo e Siasí ʻi he 1975, naʻá ne pehē ai: “ ʻOku mou ʻilo e meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻamoutolú kau talavou? Ko ha kau talavou fakaʻofoʻofa kimoutolu. ʻOku mou hā sino mālohi mo moʻui lelei mo fiefia. Ko hai naʻá ne foaki atu hoʻomou moʻui leleí? Ko hai naʻá ne foaki atu homou fofongá? Ko hai naʻá ne foaki atu homou telingá? Ko hai naʻá ne foaki atu homou leʻó? Kuo ʻai mo mou fakakaukau ki ai? Kuo pau pē naʻe ʻi ai ha tokotaha naʻá ne foaki atu e ngaahi koloa mahuʻinga ko ʻení kiate kimoutolú.”

Naʻá ne toki fakamatala leva ki he meʻa naʻe hoko ʻi he tafa hono kiá pea iku ʻo toe pē ha konga ʻo hono leʻó. Naʻe hoko atu ʻene fakamatalá ʻo ne pehē: “Ka u fehuʻi atu muʻa pe ko homou toko fiha nai ʻe loto ke mole homou leʻó? Naʻa mou fakatau mai ia pe fakafetongi ʻaki ha meʻa? Naʻe foaki atu ia ʻe ha taha maʻamoutolu? Naʻe foaki atu ʻe he ʻEikí hamou leʻó ke mou lava ʻo lea? Pea ko e hā leva ʻoku ʻikai te mou ō atu ai ki māmani ʻo talaki ʻa e talanoa maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní, pea fakahā ki he kakaí kuo toe fakafoki mai ʻa e moʻoní; pea naʻe kei fakahokohoko mai ʻe he ʻEikí e kau palōfitá meia ʻĀtama ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni; pea ʻoku mou maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea te mou fakamāʻoniʻoniʻi ia ʻi he kotoa ʻo hoʻomou moʻuí? Tala ia ki māmani! ʻOku nau fiemaʻu ia!

“Ko ia te u toe fehuʻi atu pē, ko hai naʻá ne foaki atu homou leʻó? Ko e hā hono ʻuhingá?—Koeʻuhí pē ke mou lava ʻo hiva pe talanoa pe maʻu hoʻomou fiefiá mo e kakai kehé? Pe naʻá ne foaki atu e leʻo ko iá kiate kimoutolu ke mou lava ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí? …

“Ko e taimi ní ʻoku ou pehē ʻe lelei ange ke tau ʻalu atu ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻinē koā?—ʻa e tamasiʻi kotoa pē ʻoku moʻui taau.”26

Ngāue Fakatemipalé

ʻI he hoko ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne puleʻi ai ha ngaahi langa temipale lahi ange. Naʻe lolotonga ngāue ʻaki ha ngaahi temipale ʻe 15 ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻene taki e Siasí; ʻi he taimi naʻá ne pekia aí, ko ha taʻu ia ʻe 12, kuo ʻalu hake e fiká ki ha temipale ʻe 36, ʻa ia kuo laka hake ia he liunga uá. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻi heʻene kei Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē, “Ko e ivi lahi ko ʻeni ʻoku fakahoko ai hono langa ʻo e ngaahi temipalé, naʻe haʻu ia meia Palesiteni Kimipolo ʻi ha fakahā mei he ʻEikí.”27

Naʻe lea ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé ʻo ne pehē: “ ʻE hokosia ʻa e ʻaho, ʻa ia ʻe ʻikai fuʻu mamaʻo mei heni, kuo ngāue ʻa e ngaahi temipale kātoa ʻi he māmaní ʻi he pō mo e ʻaho. … ʻE ʻi ai ha fuʻu kau ngāue te nau ngāue ʻi he pō mo e ʻaho ʻo aʻu ki haʻanau helaʻia ʻaupito koeʻuhí pē ko hono mahuʻinga ʻo e ngāué pea mo e fuʻu kakai toko lahi ʻoku nau kei tali mai he maama ʻo e ngaahi laumālié mo nau fie maʻu e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke nau aʻusiá.”28

Puleʻi ʻo e Siasí

Lolotonga ʻa e 1975 mo e 1976, naʻe fakahoko ai ʻe Palesiteni Kimipolo hano toe fokotuʻutuʻu foʻou pea mo fakalahi e faʻunga pule ʻo e Siasí ke fenāpasi mo ʻene tupu toko lahí. Naʻe toe fokotuʻutuʻu e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ko e konga pē ia ʻo hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Taki Māʻolungá, pea ʻi ʻOkatopa ʻo e 1976 naʻe kau atu ki ai ha kau tangata ʻe toko 39. Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Kimipolo ʻo pehē, “ ʻI he liliu ko ʻení, kuo fokotuʻu ai ha ngaahi kōlomu ʻe tolu ʻoku nau puleʻi ʻa e Siasí ki honau ngaahi tūkunga totonú ʻo hangē ko hono fakahā mai ʻe he ʻEikí—ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. ʻE lava heni ke fakahoko lelei ʻa e ngāue mamafa ʻoku lolotonga fakahoko he lolotonga ní mo teuteu atu ki ha toe lahi ange mo vave ange ʻa e ngāué, ʻi he hanga atu ki he ʻaho ʻe toe foki mai ai ʻa e ʻEikí ke puleʻi ʻa Hono siasí mo e puleʻangá.”29 Talu mei he fakahā ko ʻeni mei he ʻEikí ki Heʻene palōfitá mo e hoko ha ngaahi liliu ʻi hono puleʻi ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻu koeʻuhí “ko e ngāue ʻo e ngoue vainé” (T&F 107:96).

Ngaahi Tohi Folofolá

Naʻe fakahinohino ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi he 1976 ke tānaki atu ki he folofolá ha ongo fakahā ʻe ua, ko e fakahā ʻe taha ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e taha kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita (vakai, T&F 137 mo e 138). Naʻe pulusi ʻi he 1979 ha pulusinga ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí maʻá e Siasí ʻi he fakahinohino ʻa Palesiteni Kimipolo, pea pulusi ʻi he 1981 ha pulusinga foʻou ʻo fakatahaʻi ai e ngaahi tohi folofola ʻe tolú, (ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e ngaahi pulusinga ko ʻeni ʻo e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí, “ ʻE lau ʻeni he hisitōliá ʻi he ngaahi toʻu tangata ka hoko maí ko e tumutumu ʻo e ngaahi lavameʻa ʻi he taimi naʻe taki ai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló.”30

Naʻe hoko foki e folofolá ko e meʻa ke fakavaʻe ai e ngaahi lēsoni ʻo e Siasí ʻi he Lautohi FakaSāpaté he lolotonga e taki ʻa Palesiteni Kimipoló.

Ko Hono ʻAi ke Faingofua Angé

ʻI he tokolahi ange ʻa e Siasí mo toe lahi ange e ngāue ki hono fakalelé, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Palesiteni Kimipolo mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa e fiemaʻu ko ia ke toe faingofua ange e ngaahi polokalama kehekehe ʻo e Siasí koeʻuhí ke faingofua hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga mo ʻaonga tahá, ʻi he kolo foʻou tahá pea pehē kiate kinautolu ʻi he ngaahi uooti kuo fuoloa ʻenau tuʻú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo:

ʻKo e misiona ʻo e Siasí ki hono kāingalotú ko hono fakafaingamālieʻi ke nau maʻu e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ngaahi polokalamá, pea mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻe lava ke teuteuʻi ai kinautolu ki he hākeakiʻí. ʻE meimei ke fakafalala lahi ʻetau lavameʻá, fakafoʻituitui pe ʻi he Siasí, ki heʻetau faitotonu ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí. Kapau te tau vakai lelei ʻo mahino e ngaahi fatongia ʻo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo e fatongia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ngaahi ʻapí, ʻe toki mahino totonu kiate kitautolu ko e ʻuhinga pē ʻoku ʻi ai ai e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú, pea aʻu ki he ngaahi uōtí mo e siteikí, ke tokoni ki he kāingalotú ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻapi. ʻE toki mahino leva kiate kitautolu ʻoku mahuʻinga ange e kakaí ʻi he ngaahi polokalamá, pea ʻoku totonu ke poupou maʻu pē e ngaahi polokalama ʻa e Siasí kae ʻoua naʻa ʻi ai ha taimi te ne toʻo atu ai e ngaahi taimi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí. …

“ ʻOku totonu ke hoko ʻetau tukupā ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapí ko e pōpoaki pau ia ʻo e polokalama kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotú, pea ka fie maʻu pea fakasiʻisiʻi e ngaahi ʻekitivitī ko ia te ne toʻo ʻa e tokanga ʻoku totonu ke fai ki he fāmilí mo e ʻapí.”31

Ko e liliu mahuʻinga ʻe taha he lolotonga e taki ʻa Palesiteni Kimipoló ko hono kamata ʻo e taimi-tēpile lotu houa tolu ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe fakatahaʻi heni e ngaahi houalotu kehekehe naʻe fakahoko he lolotonga e uiké mo e ʻaho Sāpaté ki ha ngaahi fakatahaʻanga faingofua pē ʻi he Sāpaté. Naʻe tuʻusi lahi ʻaupito ʻe he taimi-tēpile lele fakaʻangataha ko ia ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ʻi he 1980 ʻa hono fakamoleki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí honau taimí mo ʻenau paʻangá ka nau lava ke kau kakato mai ki he polokalama ʻa e ʻEikí.

Fakahā kau ki he Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko e taha ʻo e ngaahi liliu mahuʻinga taha naʻe hoko he lolotonga e palesiteni ʻa Sipenisā W. Kimipoló ko e fakahā ko ia kau ki he lakanga fakataulaʻeikí (vakai ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi hono 2 ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá).

ʻI he ʻaho 1 ʻo Sune 1978, naʻe fakataha ai ʻa Palesiteni Kimipolo mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi he Temipale Sōleki Sití. Naʻe ʻi he fakataha ko ʻení ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻá ne fakamatala ki mui ai ʻo pehē:

“Kuo taʻu lahi hono fakakaukauʻi ʻe he Kau Takí ʻa e fehuʻi ko ʻeni fekauʻaki mo hono foaki ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai ʻuliʻulí. Kuo toutou ʻohake ʻeni ʻe he Kau Palesiteni ʻo e Siasí. Kuo hoko ia ko ha meʻa ke hohaʻa lahi ki ai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo.

“Kuó ne lotu ʻi ha vahaʻataimi lahi fekauʻaki mo e fehuʻi mahuʻinga mo faingataʻa ko ʻení. Kuó ne fakamoleki ha ngaahi houa lahi ke ne toko taha ai pē ʻi he loki ʻi ʻolunga he temipalé ʻo lotu mo fakalaulauloto.

“ “Naʻá ne ʻohake ʻi he fakataha ko ʻení ʻa e fehuʻí ki hono OngoTokoní mo e kau ʻAposetoló. Hili ʻemau aleaʻi ʻení naʻa mau lotu fakataha ʻi ha founga toputapu moʻoni. Ko Palesiteni Kimipolo pē naʻá ne fai ʻa e lotu ko iá. … Naʻe ʻi ai e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Pea naʻe maʻu ʻe he palōfita ko iá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ʻilo fakapapau ko e meʻa ko ia naʻá ne lotuá naʻe totonu, kuo hokosia e taimí, pea ko ʻeni kuo totonu ke foaki e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangata moʻui taau ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hako kinautolu ʻo hai.

“Naʻe ʻiloʻi ʻe he tangata kotoa pē ʻi he siakale ko iá ʻa e meʻa tatau ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Ko ha taimi fakalongolongo mo molumalu moʻoni ʻeni. …

“. … Naʻe ʻikai ha taha ʻiate kimautolu ne ʻi aí, naʻe kei tatau ai pē mo hono tuʻunga ʻi muʻá. Naʻa mo e Siasí naʻe ʻikai kei tatau ai pē.”32

Naʻe fanongonongo e fakahaá ʻi ha tohi naʻe fai ʻi he ʻaho 8 ʻo Sune 1978 ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mo e kau ʻōfisa fakalotofonua kātoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí: “ ʻKe maʻu ʻa e [lakanga fakataulaʻeiki] māʻoniʻoní ʻe he tangata kotoa pē ʻoku feʻunga mo faitotonu, fakataha pea mo e totonu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi mo e mafai faka-ʻOtua ko iá, kae ʻumaʻā foki ke nau maʻu fakataha mo honau fāmilí ʻa e fiefia ʻoku haʻu koeʻuhí ko e [lakanga fakataulaʻeikí], pea ke kau ai foki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé” (T&F, Fanongonongo Fakamafaiʻi 2).

Ko e manatu ʻeni ʻa Palesiteni Hingikelī ki aí: “Naʻe tuku atu e tohí ki he Siasí pea ki māmani. ʻOku ʻikai toe fie maʻu ia ke u talaatu ʻa e faʻahinga ongo mālohi naʻe maʻú, ʻo tatau pē ʻi he loto Siasí mo tuʻa. Naʻe lahi ʻa e tangí, ko ha ngaahi loʻimata ʻo e fakamālō, ʻo ʻikai ko kinautolu pē naʻe taʻofi mei ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki muʻá he ko kinautolu ʻeni ʻoku kaunga lelei ki ai ʻa e fanongonongó ni, ka mo e kakai tangata mo fefine ʻo e Siasí ʻi māmani kātoa he naʻa nau maʻu ʻa e ongo tatau mo ia ne mau maʻu fekauʻaki mo e meʻá ni.”33

Hili ha māhina ʻe tolu mei ai, ne lea ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo fekauʻaki mo e fakahā ko ʻení: “Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e Kau Takí ʻaneafi kuo hokosia e taha ʻo e ngaahi liliu mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo tau ʻiloá. … Kuo tali ʻe he kakai ʻo e māmaní ʻa e liliu ko ʻení ʻi he loto fakamālō, tuku kehe ha kiʻi kakai toko siʻi naʻa nau fakaangaʻi. … ko ia ʻoku tau fiefia lahi ʻi he meʻá ni, kae fakatautefito ʻetau fiefiá koeʻuhí ko kinautolu kuo fuoloa ʻenau taʻe maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení ki muʻá.”34

ʻOfa ki he Kakaí pea ki he Ngāue ʻa e ʻEikí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo ne pehē: “ ʻNaʻe fonu e ngāue ʻa e tangatá ni ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe hanga ʻe heʻene fofonga ʻofá, ʻe heʻene fāʻofuá, ʻe heʻene fekita māʻoniʻoní, ʻe heʻene angaleleí, ʻo ʻomi ha faʻahinga ongo makehe kau kiate ia, pea ʻikai faingataʻa ai ʻete feohi mo iá, kae haʻu meiate ia ha faʻahinga māfana makehe, pea naʻe ongoʻi ʻeni ʻe he kakai toko lahi. Naʻá ne ʻofa ki he tokotaha kotoa pē; naʻe ʻikai ha taimi ʻe ongoʻi ai ʻe ha taha ʻoku taʻe tokanga ange kiate ia. Naʻe lava ke pehē ʻe he Taki Māʻolunga kotoa pē ko ia naʻe saiʻia taha ai ʻa Palesiteni Kimipoló koeʻuhí he naʻá ne fuʻu ʻofa lahi kiate kimautolu taki taha! He ʻe anga fēfē ke toe fakakaukau kehe ha taha?”35

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kimipolo ki he kāingalotu ʻo e Siasí, “ ʻOku ou loto ke ʻiloa au ko ha tokotaha ʻoku ʻofa ʻi hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.”36 Naʻe fakahā foki ʻe he Kāingalotú ʻenau ʻofá kiate iá pea naʻá ne houngaʻia ai. Naʻá ne pehē: “ ʻKo e taimi pē ʻoku talamai ai ʻe he kakaí ʻoku nau ʻofa ʻiate aú, te u pehē ange, ‘Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia, he ko ʻeku moʻuí ia.’ Pea ko ʻeku fakamoʻomoʻoni.”37

Naʻe ekinaki ʻe Palesiteni Kimipolo ki he Kāingalotú ʻi heʻene founga ʻofa mo vilitakí ke nau ngāue ke toe lahi ange ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, pea ikunaʻi ʻa e nofo noaʻia taʻe hohaʻa ke fai ha meʻá, faiangahalá, pe ha faʻahinga palopalema kehe pē ʻokú ne taʻofi kinautolu mei heʻenau laka ki muʻá. Naʻe hoko ʻene moʻuí ko ha ʻīmisi ʻo e laka ki muʻa ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi hono fakahokó.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ha lea ʻo kau kia Palesiteni Kimipolo ʻo pehē: “Ko ha tangata ngāue ʻeni, pea ʻoku fakahaaʻi pē ia ʻi he tohi ʻoku fokotuʻu ʻi hono funga tesí ʻoku pehē, ‘Fai Ia.’ … ʻOku hanga ʻe heʻene tā sīpingá mo ʻene ʻofá ʻo fakaʻaiʻai ʻa kinautolu ʻoku nau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá ke nau aʻusia ha ngaahi taumuʻa ʻoku māʻolunga ange mo nau manga ke toe lalahi ange, ke aʻu ki he haohaoá.”38

ʻI ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e 1979, naʻá ne fai ai e talanoa ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo kau kia Kēlepi ʻa ē naʻá ne lea ʻi he taimi ne fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e teu ke nau hū ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻo pehē, “Foaki mai kiate au ʻa e moʻungá ni” (Sosiua 14:12). Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he ngaahi leá ni ʻo ne pehē:

“Ko e ongo ʻeni ʻoku ou maʻu ki he ngāué he taimi ní. ʻOku lahi ha ngaahi faingataʻa ʻoku hanga mei muʻa, pea ʻi ai e ngaahi faingamālie lahi ke fai ha ngāue ki ai. ʻOku ou tali lelei ʻa e meʻa fakalotomāfana ko ia ʻoku hanga mei muʻá peá u ongoʻi ai ke u pehē ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo, ‘Foaki mai kiate au ʻa e moʻungá ni,’ foaki mai kiate au ʻa e ngaahi faingataʻá ni.

“ ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻe hoku kaungā-ngāue ʻi he ngāue toputapu ko ʻeni ʻa Kalaisí, ʻoku ou fai ʻa e palōmesi ko ʻení ki he ʻEikí pea kiate kimoutolu: Te u laka atu ki muʻa ʻi he tui ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, he ʻoku ou ʻiloʻi te Ne tākihala mo fakahinohino kitautolu, pea te ne tataki ʻa kitautolu, ʻo aʻu ki haʻatau fakakakato ʻa ʻene ngaahi taumuʻá pea fakaʻosi ʻaki haʻatau aʻusia ʻa hotau fonua ʻo e talaʻofá mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻaki kiate kitautolú. …

“ ʻOku ou tapou kiate kimoutolu taki taha ʻi he loto fakamātoato mo e loto māfana ke mou fai ʻa e palōmesi mo e ngāue tatau ko ʻení—ʻa e taki lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē, ʻa e fefine kotoa pē ʻi ʻIsileli, ʻa e talavou taki taha, ʻa e finemui taki taha, ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine kotoa pē.”39

Naʻe pekia ʻa Sipenisā W. Kimipolo ʻi he ʻaho 5 ʻo Nōvema 1985, hili ia ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi ha meimei taʻu ʻe 12. ʻI he taimi naʻá ne pekia aí, naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ko e tokoni ʻo Palesiteni Kimipoló: “Ko ha tāpuaki mo ha faingamālie maʻongoʻonga ia naʻá ku maʻu ke u ngāue ai ʻi he tafaʻaki ʻo Palesiteni Kimipoló ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻi ai e taimi ʻe taha naʻá ku feinga ai ke holoki ke māmālie ange ʻene ngāué, peá ne pehē mai, ‘ʻE Kōtoni, ʻoku hangē pē ʻeku moʻuí ko hoku suú—ʻoku ʻalu pē ke motuʻa ange ʻi he lahi hono ngāueʻí.’ Pea naʻe pehē pē ʻene moʻuí. Pea naʻe pehē pē ʻo aʻu ki heʻene pekiá. Kuó ne fononga atu ia ke nofo fakataha mo Ia naʻá Ne tamaioʻeiki ʻaki iá, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ē naʻá ne fakamoʻoniʻí.”40

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai ki he Edward L. Kimball mo Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball (1977), 196.

  2. Boyd K. Packer, “President Spencer W. Kimball: No Ordinary Man,” Ensign, Māʻasi 1974, 3.

  3. Spencer W. Kimball, 12.

  4. “The False Gods We Worship,” Ensign, Sune 1976, 3.

  5. “Friend to Friend,” Friend, Sānuali 1971, 34.

  6. “He Did It with All His Heart, and Prospered,” Ensign, Māʻasi 1981, 4.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1979, 140; pe Ensign, Mē 1979, 99.

  8. ʻI he Spencer W. Kimball, 23.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1979, 140; pe Ensign, Mē 1979, 99.

  10. ʻI he Spencer W. Kimball, 46.

  11. ʻI he Spencer W. Kimball, 57.

  12. Edward L. Kimball mo Andrew E. Kimball Jr., The Story of Spencer W. Kimball: A Short Man, a Long Stride (1985), 16–17.

  13. Spencer W. Kimball, 56.

  14. ʻI he Spencer W. Kimball, 376.

  15. Spencer W. Kimball, 79–80.

  16. Edward L. Kimball, ʻi he Gerry Avant, “As Father, Prophet Made Time Count,” Church News, Sune 11, 1977, 5.

  17. Spencer W. Kimball, 171.

  18. ʻI he Spencer W. Kimball, 189.

  19. ʻI he Spencer W. Kimball, 195.

  20. Ensign, Māʻasi 1974, 4.

  21. Ensign, Māʻasi 1974, 4.

  22. “Spencer W. Kimball: Man of Faith,” Ensign, Tīsema 1985, 40.

  23. “When the World Will Be Converted,” Ensign, ʻOkatopa 1974, 3.

  24. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1977, 38; pe Ensign, Nōvema 1977, 26–27.

  25. Ensign, ʻOkatopa 1974, 5, 13, 14; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.

  26. ʻI he Conference Report, Buenos Aires Argentina Area Conference 1975, 43–44.

  27. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1985, 71; pe Ensign, Nōvema 1985, 54.

  28. Lea naʻe fai ʻi he Priesthood Genealogy Seminar Banquet, ʻAokosi 4, 1977, Ngaahi ʻĀkaivi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 4–5.

  29. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1976, 10; pe Ensign, Nōvema 1976, 9.

  30. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1982, 75; pe Ensign, Nōvema 1982, 53.

  31. “Living the Gospel in the Home,” Ensign, Mē 1978, 101.

  32. “Priesthood Restoration,” Ensign, ʻOkatopa 1988, 70.

  33. Ensign, ʻOkatopa 1988, 70.

  34. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 451.

  35. “Spencer, the Beloved: Leader-Servant,” Ensign, Tīsema 1985, 12–13.

  36. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1980, 111; pe Ensign, Nōvema 1980, 77.

  37. ʻI he “ ‘News’ Interviews Prophet,” Church News, Sānuali 6, 1979, 19.

  38. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1981, 27–28; pe Ensign, Nōvema 1981, 20.

  39. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1979, 115–16; pe Ensign, Nōvema 1979, 79.

  40. “He Is at Peace,” Ensign, Tīsema 1985, 41.

ʻĪmisi
Kimball family

Ko ʻAnitelū mo ʻŌlive Kimipolo mo ʻena fānaú ʻi he 1897 (mei toʻohema ki toʻomataʻu): Lute, Kōtoni, ʻĀlisi, Kelea, Sipenisā (ʻi he funga ʻo ʻAniteluú), mo Tilipeti.

ʻĪmisi
young Spencer W. Kimball

Ko Sipenisā W. Kimipolo heʻene kei siʻí (ʻi toʻohemá) mo hono kaumeʻa ko Kalalenisi Neilá.

ʻĪmisi
Camilla and Spencer W. Kimball

Ko Kamila ʻAealingi mo Sipenisā W. Kimipolo ʻi he ofi ki he taimi ʻo ʻena malí.

ʻĪmisi
Quorum of the Twelve

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1958: Tuʻú, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Talipate L. Sitepilī, Melioni G. Lomenī, Likuleni Lisiate, Lisiate L. ʻĒveni, Siaosi Q. Mōlisi, mo Hiu B. Palauni. Tangutú, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Siosefa Filitingi Sāmita, Hāloti B. Lī, Sipenisā W. Kimipolo, ʻĒsela Tafu Penisoni, Maʻake E. Pitasoni, mo Henelī D. Moile.

ʻĪmisi
First Presidency

Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimpolo, ʻi lotomālie, mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mei he 1973 ki he 1981: Palesiteni N. ʻEletoni Tena (toʻohemá) mo Palesiteni Melioni G. Lomenī (toʻomataʻu).

ʻĪmisi
President Kimball

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo, “ ʻOku ou loto ke ʻiloa au ko ha tokotaha ʻokú ne ʻofa ʻi hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.”