Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 6: Ko e Fakatotolo Maʻatautolu pē ʻi he Folofolá


Vahe 6

Ko e Fakatotolo Maʻatautolu pē ʻi he Folofolá

ʻE lava ke tau taki taha maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakaʻutumauku maʻatautolu pē ʻi he folofolá.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe fanongo ʻa Sipenisā W. Kimipolo ʻi hono taʻu 14 ki ha lea ʻa e ʻofefine ʻo Pilikihami ʻIongi ko Susa ʻIongi Keitisí ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ʻo kau ki hono lau ʻo e folofolá. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí: “Naʻá ne fai ha lea mālie kau ki hono lau ʻo e folofolá mo hono ʻai ke hoko pē ia ko hatau kongá; hili ko iá, ne taʻofi ʻene leá ka ne fehuʻi mai ki he kakai kehekehe naʻe ʻi aí, ʻa ia naʻe fakafuofua homau toko lahí ki he toko tahaafe nai: ‘Ko homou toko fiha kuo mou lau e Tohi Tapú ʻo ʻosi?’

“… Naʻe ake hake ha ongoʻi halaia ʻiate au. Ne u ʻosi lau ha ngaahi tohi lahi he taimi ko ʻení, ʻū pepa naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa fakakatá, ʻū tohi laungofua, ka naʻe pehē mai ʻe hoku loto halaiá kiate au, ‘Ko koe Sipenisā Kimipolo kuo teʻeki pē ke ke lau ʻe koe ʻa e tohi toputapu ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá?’ Ne u sio takai holo he kakai ʻi muʻa he falé mo kinautolu he ongo tafaʻakí pe ko au toko taha pē naʻe ʻikai ke u lau ʻa e tohi toputapú ni. Mahalo ko ha nima ʻo ha toko ono mei he kakai ko ʻeni ʻe toko tahaafé ne nau hiki fie hiki hake. Ne u tangutu hanoku hifo ʻi hoku seá. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki he niʻihi kehe ne ʻikai ke nau lau e tohí, ka u fakakaukau pē ki hoku tukuakiʻí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻa e kakai kehé naʻe faí mo ʻenau fakakaukaú, ka naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ʻe au e toenga ʻo e malangá. Kuo lava ʻene ngāue ʻaʻana. ʻI he tuku ʻa e fakatahaʻangá, naʻá ku kumi e matapā lahi hū ki tuʻá ʻo lele ki homau ʻapí he naʻe ofi mai pē ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e falelotú; pea ne u uʻu pē hoku nifó mo pehē loto pē kiate au, ‘Te u fai ʻeni. Te u fai ʻeni. Te u fai ʻeni.’

“ ʻI heʻeku hū atu he matapā ki mui ʻo homau ʻapi fakafāmilí, ne u ʻalu ki he funga laupapa ʻi he peitó ʻa ia ne mau tauhi ai e ngaahi maama loló, ʻo fili e maama naʻe fonu lolo mo toki kosikosí ni pē hono vavaé, peá u kaka hake leva ki hoku lokí ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e falé. Naʻá ku fakaava leva ʻeku Tohi Tapú ʻo kamata lau ʻa e vahe ʻuluaki mo e veesi ʻuluaki ʻo Sēnesí, ʻo u lau ʻo aʻu ki he fuoloa ʻa e poʻulí fekauʻaki mo ʻĀtama mo ʻIvi mo Keini mo ʻĒpeli, pea mo ʻĪnoke mo Noa mo e lōmakí pea aʻu ai pē kia ʻĒpalahame.”1

Hili mei ai ha taʻu ʻe taha, kuo ʻosi e Tohi Tapú hono lau ʻe Sipenisā: “Ne u maʻu ha ongoʻi fiemālie ʻi heʻeku ʻiloʻi ko ia kuó u lau ʻa e Tohi Tapú mei he kamataʻangá ʻo aʻu ki he ngataʻangá! Pea meʻa fakafiefia moʻoni ia ki he lotó! Pea hono ʻikai fakafiefia ʻa e ʻilo lahi kuó u maʻu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi aí!” Naʻe nofo mo ia ʻa e meʻá ni ʻi ha taimi lōloa, pea naʻá ne faʻa fakamatala kau ki ai ʻi he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí ʻi he ngaahi konifelenisi lahí mo fakaʻēliá.

Naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e fiefia ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ako folofolá ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi ʻahó, pea naʻá ne poupouʻi foki mo e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻI he manatu ki ai ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa ia ne hoko ki mui ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne pehē: “Ko ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo naʻá ne tokangaʻi homau ʻēliá he taimi naʻá ku palesiteni fakamisiona aí. Ne u fakatokangaʻi ʻa e mahino lelei kiate ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ʻene fakaʻaongaʻi ʻi heʻene ngaahi pōpoaki fakalaumālié, ʻo tatau pē ki he kāingalotú pea ki he kau faifekaú. … ʻI ha fakataha fakasouni ʻe taha ʻa e kau faifekaú, naʻá ne pehē ai, ‘ʻE Lisiate, naʻá ke fakaʻaongaʻi he ʻahó ni ha potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga ne teʻeki ke u fakakaukau ke fakaʻaongaʻi peheʻi.’ Ko hono teuteuʻi lelei ia au ki ha lēsoni mahuʻinga ʻaupito naʻá ne fie maʻu ke u ako. Hili ko iá naʻá ne toe pehē mai, ‘Pea vakai ange, kuo laka hake ʻi he tuʻo fitungofulu mā ʻonó ʻeku lau e tohi ko iá.’ Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ne tala mahino mai ʻoku siʻisiʻi ʻeku ʻilo ki he folofolá, ka ʻoku fie maʻu ke u fakamoleki kātoa ʻeku moʻuí ʻi he fakalaulauloto ki aí mo u fakaʻaongaʻi. Kuo hanga ʻe he lea tuʻo taha pē ko ʻení ʻo fakaʻaiʻai au ke u ʻai ke hoko ko e taumuʻa ia ʻo ʻeku moʻuí ke u ako ke toe mahino lahi ange kiate au ʻa e folofola toputapu ʻa e ʻOtuá.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Ko e folofolá ko ha mataʻikoloa ia kuo pau ke tau taki taha fekumi pea maʻu ia ʻiate kitautolu pē.

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tōtuʻa ai ʻetau tukunoaʻi pē ʻa e folofolá koeʻuhí ko e ʻikai hounga kakato kiate kitautolu ʻa ʻetau maʻu ʻa e mataʻikoloa ko iá, pea mo ʻetau monūʻia ʻi heʻetau maʻu iá. Hangē kuo tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa kuo tau aʻusia ʻi he moʻuí ni mo anga ʻi he fanongo ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau lotolotongá pea faingataʻa leva ai ke tau fakakaukau atu naʻe mei lava pē ke kehe ia mei heni.

Ka ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu kuo [teʻeki] ʻosi atu ha ngaahi taʻu [lahi] mei he taimi naʻe mavahe ai ʻa māmani mei he poʻuli lōloa ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie ko ia ʻoku tau ui ko e Hē Lahi mei he Moʻoní. ʻOku fie maʻu ke ʻi ai haʻatau ʻilo ki hono lahi ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie ko ia naʻe ʻi ai ki muʻa ʻi he ʻaho ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1820 ʻa ē naʻe hā ai ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá—ko ha fakapoʻuli naʻe tomuʻa mamata mai ki ai ʻa e palōfita ko Nīfaí peá ne fakamatalaʻi ko ha “anga fakapoʻuli fakamanavahē” ʻa ia naʻe taʻofi ai ʻa e ongoongoleleí mei he faʻahinga ʻo e tangatá. (Vakai, 1 Nīfai 13:32.) …

… ʻOku fonu hoku laumālié ʻi he fakafetaʻi ʻi he ʻikai fanauʻi mai au ʻi he kuonga ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie naʻe fakalongolongo ai ʻa e langí pea mavahe atu mo e Laumālié. ʻOku hangē moʻoni ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tataki kitautolu, ko ha kau fononga ʻi ha toafa lahi ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku nau maheni mo ia, pe ʻi ha loto ʻana fakapoʻuli lōlō kae ʻikai ha maama ke fakahinohino ʻa e halá ke tau haó. …

… Naʻe lea fakapatonu ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki he ngataʻanga ʻo e fakapoʻulí pea mo hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná [vakai, ʻĪsaia 29:11–12]. …

Pea ko ia naʻe kamata ʻa e ngāue fakaofó, “ ʻa e ngāue lahi mo fakaofo” naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe kamata ke Ne fakahokó. (Vakai, ʻĪsaia 29:14.)

Kuo paaki mo tufaki ha ngaahi tatau [ʻe lau miliona] ʻo e Tohi ʻa Molomoná talu mei he kamataʻanga ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he palōfita ko Siosefa Sāmitá. … Kuo lahi fau mo e ngaahi Tohi Tapu kuo pākí, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe ngaahi tohi kehe kuo paaki. ʻOku tau maʻu foki mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi tohi folofola mahuʻinga ko ʻení, ka ʻoku tau maʻu foki mo ha meʻa naʻe teʻeki ʻiloa ia ʻi ha toe taimi ʻi he hisitōlia ʻo māmaní, ʻa ia ko hono ako pea mo ʻetau malava ke fakaʻaongaʻi kinautolú, ʻo kapau te tau loto ki ai.

Naʻe ʻosi ʻiloʻi ʻe he kau palōfita ʻi muʻá ko e hili ange ʻa e fakapoʻulí ʻe hoko mai leva ʻa e māmá. ʻOku tau moʻui ʻi he maama ko iá—ka ʻoku mahino kakato nai ia kiate kitautolu? ʻOku ou manavasiʻi naʻa lolotonga ʻa e faingofua hono maʻu e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí kae kei ikunaʻi pē ha niʻihi ia ʻe he “laumālie tulemohé, ko e mata kae ʻikai te nau mamata, mo e telinga kae ʻikai te nau fanongo.” (Loma 11:8.)

… ʻOku ou kole ai kiate kitautolu hono kātoa ke tau faitotonu ange ʻi hono fakafuofuaʻi ʻa e anga ʻo ʻetau ako ʻo e folofolá. ʻOku tau anga ʻaki hono ako ha ngaahi potufolofola, pea puke kinautolu ʻi hotau ʻatamaí mo tau pehē ʻoku lahi ʻetau ʻiló ki he ongoongoleleí. ʻI heʻene peheé leva, ko e moʻoni ʻe lava ke hoko ʻa e kiʻi ʻilo siʻisiʻi ʻoku tau maʻú ko ha palopalema. ʻOku ou tui fakapapau kuo pau pē ke ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau fekumi ai ʻo ʻilo ʻa e folofolá ʻiate kitautolu pē—ʻo ʻikai ko haʻatau ʻiloʻi tuʻo taha pē, ka ke toutou fekumi kiate kinautolu.4

ʻOku toe lahi ange ʻetau tukupā ke tauhi ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau tafoki ai ki he folofolá.

Ko e talanoa ʻaonga ʻaupito e talanoa ki he Tuʻi ko Sosaiá ʻi he Fuakava Motuʻá ke tau “fakatatau… kiate [kitautolu].” (1 Nīfai 19:24.) Kiate au, ko e taha ia ʻo e ngaahi talanoa lelei taha ʻi he ngaahi talanoa kātoa ʻi he folofolá.

Naʻe taʻu valu pē ʻa Sosaia ʻi he taimi naʻá ne pule ai ʻi Siutá, pea neongo naʻe faiangahala ʻaupito hono kāinga ofi tahá, ka ʻoku talamai ʻe he folofolá “naʻe fai lelei ia ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí], pea naʻá ne ʻalu ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻo Tēvita ko ʻene tamaí, pea naʻe ʻikai tafoki ia mei ai ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá.” (2 Ngaahi Tuʻi 22:2.) ʻOku toe fakaʻohovale ange ʻeni ʻi heʻetau ʻiloʻi ko ia naʻe hiki ʻa e fono ʻa Mōsesé ʻi he taimi ko iá (ʻa ia ko ha toʻu tangata ia ʻe ua ki muʻa pea toki fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he 587 B.C.) pea naʻe mole ia ʻo ʻikai toe ʻilo ki ai ha taha, ʻo aʻu pē ki he kau taulaʻeiki ʻo e temipalé!

Ka ʻi he hokosia ʻa e taʻu ʻe hongufulu mā valu ʻo e pule ʻa Sosaiá, naʻá ne tuʻutuʻuni ke toe fakaleleiʻi ʻa e temipalé. Naʻe maʻu ʻe Hilikia ko e taulaʻeiki lahí ʻa e tohi ʻo e fonó, ʻa ē naʻe tuku ʻe Mōsese ʻi loto ʻi he puha ʻo e fuakavá, peá ne ʻave ia ki he tuʻi ko Sosaiá.

ʻI hono lau ʻo e tohi ʻo e fonó kia Sosaiá, naʻá ne “haehae hono ngaahi kofú” peá ne tangi ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

Naʻá ne pehē, “Kuo lahi e houhau ʻa [e ʻEikí] ʻa ia kuo tupu kiate kitautolú, ko e meʻa ʻi he ʻikai tokanga ʻa ʻetau ngaahi tamaí ki he ngaahi lea ʻo e tohí, ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi kiate kitautolú.” (2 Ngaahi Tuʻi 22:13.)

Naʻe toki lau ʻe he tuʻí ʻa e tohí ʻi he ʻao ʻo e kakaí kotoa, pea naʻa nau fai ha fuakava ʻi he taimi pē ko iá ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí “ ʻaki [honau] lotó kotoa, mo [honau] laumālié kotoa.” (2 Ngaahi Tuʻi 23:3.) Pea naʻe hoko atu ʻe Sosaia hono fakamaʻa ʻa e puleʻanga ʻo Siutá, ʻo toʻo ʻo ʻave ʻa e ngaahi ʻotua tamapua kotoa pē, ʻa e ngaahi vao tapú, ʻa e ngaahi potu māʻolungá, pea mo e ngaahi meʻa fakalielia kotoa pē naʻe tānaki he lolotonga e pule ʻa ʻene ngaahi tamaí ʻo fakaʻuliʻi ai ʻa e fonuá mo hono kakaí. …

“Pea naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi muʻa ke hangē ko iá, naʻe tafoki ki [he ʻEikí] ʻaki hono lotó kotoa, pea mo hono laumālié kātoa, pea mo ʻene mālohí kātoa, ʻo hangē ko e fono kotoa pē ʻa Mōsesé; pea naʻe ʻikai tupu ha taha ki mui ʻo hangē ko iá.” [2 Ngaahi Tuʻi 23:25.]

ʻOku ou ongoʻi mālohi pē ke tau foki kotoa ki he folofolá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Sosaiá, pea tuku ke ngāue mālohi ia ʻi hotau lotó, ʻo ne ueʻi kitautolu ke tau vilitaki taʻe toe veiveiua ke tauhi ki he ʻEikí.

Ko e fono pē ʻa Mōsesé naʻe maʻu ʻe Sosaiá. ʻOku tau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató ʻi heʻetau ngaahi tohi folofolá; pea kapau ʻoku melie pē ʻa hono ʻahiʻahiʻí, tā ʻe ʻoku fakafiefia ange ʻa ʻene kakató.

ʻOku ʻikai ko ha fakavaʻivaʻinga pē ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene foaki mai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kiate kitautolú, he “ko ia ia kuo tuku ki ai ʻa e meʻa lahí, ʻe ʻamanaki lahi ʻiate ia.” (Luke 12:48.) ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kuo pau leva ke tau fatongia ʻaki kinautolu. Kuo pau ke tau ako e folofolá ʻo fakatatau mo e fekau ʻa e ʻEikí (vakai, 3 Nīfai 23:1–5); pea kuo pau ke tau tuku ke nau puleʻi ʻa ʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa ʻetau fānaú.5

ʻOku tau ako e ngaahi lēsoni kau ki he moʻuí ʻi hono ako ʻo e folofolá.

ʻOku maʻu ʻi he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi lēsoni kotoa pē ʻoku kau ki he ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá pea mo e moʻui fakalaumālie totonú. ʻE ʻiloʻi heni ʻa e ngaahi pale ʻo e moʻui anga māʻoniʻoní pea mo e ngaahi tautea ʻo e faiangahalá.6

Kapau te tau vakai ki he ngaahi nunuʻa ʻo e faiangahalá mo e ola ʻo e anga māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻe vave mo pau ange ai ʻetau ako e ngaahi lēsoni kau ki he moʻuí. … Kapau te tau ʻiloʻi lelei pea vāofi mo Siope, te tau ako ai ke tauhi e tuí he lolotonga e ngaahi ʻahiʻahi lalahi taha ʻa e filí. Kapau te tau ʻiloʻi lelei e mālohinga ʻo Siosefa ʻi heʻene nofo ʻi he tuʻumālie ʻo ʻIsipite motuʻá pea fakataueleʻi ia ʻe ha fefine naʻe manako he anga fakakakanó, pea vakai ki hono matuʻuaki ʻe he talavou angamaʻa ko ʻení ʻa e ngaahi mālohi kakato ʻo e fakapoʻulí naʻe fakasino mai ʻi he tokotaha fakatauelé ni, ko e moʻoni ʻoku totonu ke ne hanga ʻo taʻofi ʻa e tokotaha ʻokú ne lau ʻa e talanoá mei ha faʻahinga faiangahala pehē. ʻOku hanga ʻe heʻetau vakai ki he kātaki mo e mālohi lahi naʻe maʻu ʻe Paula ʻi he taimi naʻá ne foaki ai ʻene moʻuí ki hono fai ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻo fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ongoʻi kuo fakalaveaʻi pe ʻahiʻahiʻi kinautolú. Naʻe haha tuʻo lahi ia, lahi hono tuku he fale fakapōpulá koʻeuhí ko ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe tolomakaʻi ʻo meimei mate, tuʻo tolu ʻene ngoto ʻi ha vaka, kaihaʻasi ʻene koloá, meimei melemo, pea tō ki he faingataʻá ʻi he ngāue pē ʻo hano kāinga anga taʻe moʻoni mo taʻe totonú. Lolotonga e fiekaia, mamahiʻiá, mokosia, mo ʻikai ke lelei e ngaahi kofu ʻo Paulá, naʻá ne kei vilitaki pē ʻi heʻene ngāué. Talu e maʻu ʻene fakamoʻoní ʻi he hili ʻa e meʻa ngali kehe naʻe hoko kiate iá, mo e teʻeki ai pē ke ne veiveiua tuʻo taha. Ka tau vakai ki he tupulaki ʻa Pita ʻi he ongoongoleleí he founga naʻe toʻo ʻaki ia mei heʻene hoko ko e tangata toutai māʻulaló—ko ha tokotaha taʻe poto, taʻe ako, mo taʻe ʻilo, ʻo hangē ko ʻenau laú—ʻo ne hoko ko ha tokotaha taki maʻongoʻonga, ko ha palōfita, ko ha takimuʻa, tokotaha mataotao ʻi he ngaahi meʻa fakalotú, ko ha faiako. …

ʻE lava ke ako ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi lēsoni kau ki he moʻuí mei he faʻa kātaki pea mo e ivi fakatāutaha pē ʻo Nīfaí; ʻa e fakaʻotua ʻo e toko toluʻi Nīfaí; ko e tui ʻa ʻĒpalahamé; ʻa e mālohi ʻo Mōsesé; ʻa e kākā mo e anga taʻe totonu ʻa ʻAnanaiá; ʻa e lototoʻa ʻa e kakai ʻĀmoní ʻo aʻu pē ki he maté; ʻa e tui taʻe ueʻia ʻa e ngaahi faʻē Leimaná ʻa ia ne tukuʻau mai ʻi heʻenau fānau tangatá, he pehē fau hono mālohí ʻo fakahaofi ai e kau talavou ʻa Hilamaní. Naʻe ʻikai ha taha ʻe mate ʻi he tau ko iá.

Kuo fakaʻaliʻali ʻi he kotoa ʻo e ngaahi folofolá ʻa e ngaahi vaivai mo e mālohinga ʻo e tangatá, pea kuo hiki ai ʻa e ngaahi palé pea mo e ngaahi tauteá. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke lava ʻo ako mei hono lau ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ke ne moʻui ʻi he founga ʻoku totonú, tā ʻoku kui ʻa e tokotaha ko iá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú, koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá; pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.” (Sione 5:39.) Pea ko e ʻEiki tatau pē ʻeni ʻoku tau maʻu ʻi Heʻene moʻuí ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa peé: ʻa e anga faka-ʻotuá, ʻa e iví, anga fakamaʻumaʻú, ʻa e haohaoá. Pea ʻe lava fēfē ke ako ʻe he fānau akó ʻa e talanoa maʻongoʻonga ko ʻení taʻe te nau fakahoko ha niʻihi ʻi heʻenau moʻuí?7

ʻOku ʻi heni [ʻi he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí] ʻa e ngaahi piokālafi ʻo e kau palōfitá mo e kau takimuʻá pea mo e ʻEikí foki, ʻa ia ʻoku ʻomi ai ha ngaahi sīpinga mo ha fakahinohino, pea ka muimui ʻa e tangatá ʻi he ngaahi sīpinga ko iá, ʻe lava ke fakahaohaoaʻi ai ʻa kinautolu, nau fiefia, fonu nēkeneka, pea ko ʻitāniti ʻoku nau fakataumuʻa mo ʻamanaki ki aí.8

ʻOku lava ke maʻu ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku ako mo fekumi ʻi he folofolá ha ʻilo fakalaumālie.

ʻOku kei ʻi ai pē ha Kāingalotu toko lahi ʻoku ʻikai te nau lau mo fakalaulauloto maʻu pē ki he folofolá, pea ʻoku siʻi ʻenau ilo ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá. Ko honau toko lahi kuo ʻosi papitaiso kinautolu pea maʻu mo ʻenau fakamoʻoni, pea kuo nau “hū ki he hala hangatonu mo lausiʻí,” ka kuo ʻikai te nau hoko atu ki he sitepu hono hoko ʻoku fiemaʻú—ke “vilitaki atu, pea [keinanga] ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá.” (2 Nīfai 31:19, 20; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)

Ngata pē ʻi he kakai angatonú te nau maʻu ʻa e pale kuo talaʻofa mai ʻakí, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá taʻe te ne hoko ko ha “[tokotaha] ke fai ki he folofolá” (vakai, Sēmisi 1:22) pea lototoʻa ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Pea he ʻikai lava ke hoko ha taha ko ha “[tokotaha] ke fai ki he folofolá” taʻe te ne tomuʻa hoko ko ha “tokotaha ke fanongo.” Pea ʻoku ʻikai tuʻu noa pē ha taha ʻo tatali ke maʻu mai ha ngaahi kongokonga fakamatala pea hoko ai ko ha “tokotaha ke fanongo”; ka ke ne fekumi mo ako mo lotu pea mahino kiate ia. Ko ia naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Pea ko ia ia ʻoku ʻikai ke tali ʻa hoku leʻó ʻoku ʻikai te ne maheni mo hoku leʻó, pea ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia.” (T&F 84:52.)9

Kuó u ako mei he ngaahi taʻu kuo hilí ʻo ʻiloʻi kapau te tau tōtōivi ʻi hono fakahoko ʻo e taumuʻa fakatāutaha mahuʻinga ko ʻení [ke ako ʻa e folofolá] ʻi ha founga pau mo e loto-tōnunga, ko e moʻoni te tau maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi palopalemá pea mo ha nonga ʻi hotau lotó. Te tau aʻusia hano hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakalahiʻi ʻa e mahino ʻoku tau maʻú, te tau maʻu ha ngaahi ʻilo foʻou, te tau fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku fokotuʻutuʻu ʻaki e ngaahi folofolá kātoa; pea ʻe toe mahuʻingamālie ange kiate kitautolu e ngaahi tokāteline ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa naʻa tau fakakaukau atu ʻe lavá. Pea ko e meʻa leva ʻe tupu mei aí ko e toe lahi ange ʻa e poto ʻoku tau maʻu ke tataki ʻaki kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí.10

ʻOku ou kole ai ki he kakai kotoa pē ke nau kamata ako fakamātoato leva ʻa e folofolá ʻi he taimí ni ʻo kapau kuo teʻeki ai ke nau fai ia.11

ʻI heʻetau moʻui ʻaki e folofolá, ʻoku tau ʻiloʻi ai mo ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou ʻilo ko e taimi ko ē ʻoku ou fakavaʻivaʻinga ai ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa langi pea ʻikai fanafana mai ʻa e laumālié, ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito mei he ʻOtuá. Kapau te u moʻui ʻaki e folofolá, ʻoku ou vāofi ange ai mo e ʻOtuá pea foki mai hoku tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ou toe ʻofa lahi ange kiate kinautolu ʻoku totonu ke u ʻofa ki aí ʻaki ʻa e kotoa o hoku lotó mo e ʻatamaí mo e iví, pea ʻi he lahi ange ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú, ko e faingofua ange ai pē ia ke u fai ki heʻenau faleʻí.12

ʻOku ou ʻiloʻi ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke u fai ke toe lahi ange ai ʻeku ʻofa ki hoku Tupuʻangá mo e ongoongoleleí pea mo e Siasí mo hoku kāingá ko ʻeku lau e folofolá. Kuo lahi ha ngaahi houa kuó u fakamoleki ki hono lau ʻo e folofolá. … ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻoku lava fēfē ke lau ʻe ha taha ʻa e folofolá pea ʻikai ke ʻi ai haʻane fakamoʻoni ki hono fakaʻotuá pea mo hono fakaʻotua ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻa e tokotaha ko ē ʻoku folofola mai ʻi he ngaahi tohi folofolá.13

Ko ha toko siʻi pē ʻo e kakai ʻe lau piliona ʻi he [funga ʻo] māmaní ʻoku lava ke nau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia ʻĀtama mo ʻĒpalahame mo Mōsesé, lolotonga ko iá, ʻoku meimei ke maʻu ʻe he tangata kotoa pē ʻi he māmani ʻoku tau nofo aí ʻa e folofolá, pea ʻi he folofolá ʻe lava ke maheni vāofi ʻaupito ai ʻa e tangatá mo ʻenau Tamai Hēvaní, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi faingamālie pea mo e ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá.14

He ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he tangatá ia ʻa e ʻOtuá neongo pe ko e hā hano lahi ʻene ako kau kiate Iá, ka naʻá Ne fakahā ʻe Ia Ia ki Heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá, pea kuo nau akonekina kitautolu ʻi hono natulá. ʻE lava ke tau taki taha maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní ʻo fakafou ʻi heʻatau ʻaukai mo lotú. Neongo e ngaahi fakakikihi ʻi he ngaahi meʻa fakalotú ka ʻoku lava ke tau nofo nonga pē he lolotonga e hoko ʻa e ngaahi fakakikihí ni he ʻoku tau ʻiloʻi fakapapau ʻa e Tamaí mo e ʻAló mei he ngaahi folofola ʻo e kuonga muʻá pea mo ia ʻo e ʻaho ní pea ʻoku fakamoʻoniʻi mai ia ʻe he Laumālié. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá.15

Ngaahi fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako mo teuteu ke akoʻi ʻa e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Fakalaulauloto ki he ngaahi talanoa ʻi he peesi 73–75. ʻOku takiekina fēfē koe ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení ki he leleí? Fehuʻi pē kiate koe pe ʻoku fēfē hoʻo lau, ʻene mahino kiate koe, pea mo hoʻo fakaʻaongaʻi e meʻa kuó ke ako mei he folofolá. Fakakaukauʻi haʻo ngaahi taumuʻa fakatāutaha ki hono ako ʻo e folofolá.

  • ʻI hoʻo toe fakamanatu e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 75, faka-kaukau angé ki hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e folofolá. ʻE kehe fēfē hoʻo moʻuí? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo hono “tukunoaʻi pē” ʻo e folofolá”?

  • Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai pē ke ʻilo ha ngaahi potufolofola siʻi ʻoku tau manako ai pea “tukutuku ai pē kinautolu ʻi hotau ʻatamaí”? (peesi 77.) ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa hoʻo fekumi ʻiate koe pē ki he folofolá pea ke “toutou fekumi kiate kinautolú”?

  • Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kimipolo ke tau fakatatau ʻa e talanoa ki he Tuʻi ko Sosaiá kiate kitautolu (peesi 77–78; vakai foki, 2 Ngaahi Tuʻi 22–23). Ko e hā e ngaahi faitatau mo e ngaahi faikehekehe ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa e Tuʻi ko Sosaiá mo hono kakaí?

  • Fakakaukau angé ki ha “ngaahi lēsoni ʻo e moʻuí” kuó ke ako ʻo ʻiloʻi mei hoʻo ako ʻo e folofolá. (Vakai ki he peesi 79–81 ke maʻu mei ai ha ngaahi fakatātā.)

  • Toe vakai ki he ʻuluaki palakalafi kakato ʻi he peesi 82. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi folofola kuo nau tokoni atu ke ke ʻiloʻi ai e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi palopalemá pea maʻu mo e nongá ʻi ho lotó?

  • Lau e palakalafi tolu mo e fā ʻi he peesi 82. Ko e hā ha founga kuo ʻaonga ai hoʻo ako folofolá ki ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá? ki ho vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo ho fāmilí? ki hoʻo ngāue ʻi ho ngaahi fatongia faka-Siasí?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: ʻĀmosi 8:11–12; 1 Nīfai 19:23; ʻAlamā 37:8; T&F 1:37; 18:33–36

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Read the Scriptures,” Friend, Tīsema 1985, ʻi loto he takafi muʻá; vakai foki, “What I Read as a Boy,” Children’s Friend, Nōvema 1943, 508.

  2. Children’s Friend, Nōvema 1943, 508.

  3. “The Power of the Book of Mormon in My Life,” Ensign, ʻOkatopa 1984, 9.

  4. “How Rare a Possession—the Scriptures!” Ensign, Sepitema 1976, 2, 4.

  5. Ensign, Sepitema 1976, 4–5.

  6. “The Power of Books” (hiki fakataha mo Camilla E. Kimball), Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1963, 729.

  7. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 131, 132–33.

  8. Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1963, 729.

  9. Ensign, Sepitema 1976, 2.

  10. “Always a Convert Church: Some Lessons to Learn and Apply This Year,” Ensign, Sepitema 1975, 3.

  11. Ensign, Sepitema 1976, 5.

  12. The Teachings of Spencer W. Kimball, 135.

  13. The Teachings of Spencer W. Kimball, 135.

  14. Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1963, 730.

  15. Faith Precedes the Miracle (1972), 67.

ʻĪmisi
young President Kimball reading bible

Naʻe fakapapauʻi ʻe Sipenisā W. Kimipolo heʻene kei talavoú te ne lau ke ʻosi e Tohi Tapú.

ʻĪmisi
President Kimball reading scriptures

“ ʻOku ou tui fakapapau kuo pau pē ke ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau fekumi ai ʻo ʻilo ʻa e folofolá ʻiate kitautolu pē—ʻo ʻikai ko haʻatau ʻiloʻi tuʻo taha pē ka ke tau toutou fakatotolo ʻiate kitautolu.”