2010–2019
O Le Togiola a Iesu Keriso
Konafesi Aoao ia Aperila 2019


O Le Togiola a Iesu Keriso

O le Togiola a le Faaola e le gata e lē mafuatia i lona gafatia ae e faatatau foi i tagata taitoatasi.

I lenei vaitau o le tausaga, ua tatou olioli faapitoa ma manatunatu i le Togiola a le Faaola. O le mea moni o le aoaoga faavae sili lenei ona paia, faalautele mafaufau, ma aumaia lagona mamana ua iloa e lenei lalolagi po o le atulaulau. O le mea lea ua ia aumaia le faamoemoe ma le faamoemoega i o tatou olaga.

O le a la le Togiola a Iesu Keriso? I se lagona se tasi, o se faasologa o mea paia na tutupu lea na amata mai le Faatoaga o Ketesemane, faaauau atu i le satauro, ma faaiu i le Toetu o le Faaola mai le tuugamau. Sa uunaia e se alofa lemafaamatalaina mo i tatou taitoatasi. Sa manaomia ai se tagata na leai ma se agasala; o lē sa i ai le mana lē mafuatia i luga o elemene—e oo i le oti; o lē sa umia se gafatia lēfaatuā’oīa e puapuagatia ai i taunuuga o a tatou agasala uma ma vaivaiga; ma o lē, na afio moni i lalo ifo o ia mea uma.1 O le misiona lenei a Iesu Keriso—o Lana Togiola lenei.

O le a la lona faamoemoega? O le faia lea ia mafai e i tatou ona toefoi atu i le afio’aga o le Atua, ia avea atili e faapei o Ia, ma maua se atoaga o le olioli. Na faia lenei mea e ala i le faatoilaloina o faafitauli e fa:

  1. Oti faaletino

  2. Oti faaleagaga ona o Atamu ma a tatou agasala

  3. O o tatou mafatiaga ma faaletonu

  4. O o tatou vaivaiga ma lē atoatoa

Ae e mafai faapefea ona faataunuu e le Faaola lenei mea e aunoa ma le solia o tulafono o le faamasinotonu?

Ata
Puna mai le vaalele

Manatu mo sina taimi i se tagata ua mafaufau e puna mai se vaalele ma le fiafia ma faia se faaiuga lē atamai ma puna ese ai mai se tamai vaalele. Ina ua puna, sa vave ona ia iloaina le faavalevalea o lana mea ua fai. Ua ia manao e tulaueleele ma le saogalemu, ae o loo i ai se faafitauli—o le tulafono o le kalave. Sa tapili ona lima ma le saoasaoa tele, ma le faamoemoe ia lele, ae sa le aoga. Sa ia faatulaga lona tino ina ia faaopeopea pe faatifa i se pa’u lemu, ae o le tulafono o le kalave e le mataofiofia ma lē alofa mutimutivale. Na ia taumafai e faatauanau lenei tulafono autu o le natura: “O se mea sese. Ou te le toe faia lava.” Ae o lana aioiga sa pa’ū i taliga tutuli. E le iloa e le tulafono o le kalave se agaalofa; na te lē faia foi se tuusaunoaga. O le mea e laki ai, sa faafuasei ona lagona e le alii lea se mea i lona papatua. I le lagonaina ai o se taimi o le faavalevalea, na tuu ai e lana uo i totonu o le vaalele se parasuti [i lona tua] a o le’i puna ese. Na ia maua le uaea ma toso loa. Ma le to’amalie, na ia faaopeopea ai ma le saogalemu agai i le eleele. Atonu tatou te fesili, “Pe sa solia le tulafono o le kalave, pe na galue le parasuti i totonu o lena tulafono e saunia ia tulaueleele ma le saogalemu?”

Ata
[Toso le] parasuti ia tulaeleele ma le saogalemu

A tatou agasala, e pei lava i tatou o le alii faavalevalea lea na puna ese mai le vaalele. Po o a lava a tatou mea e fai na o i tatou, ua na o faalavelave lava o loo faatali mai i le taimi tatou te tulaueleele ai. E tatau ona tatou usitai i le tulafono o le faamasinotonu, lea e pei foi o le tulafono o le kalave, e sa’olele ma e le lotofaamagalo. E na o le pau le mea e mafai ona faaolaina ai i tatou ona ua saunia ma le alofa mutimutivale e le Faaola mo i tatou, e ala i Lana Togiola se parasuti faaleagaga. Afai tatou te faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo (o lona uiga tatou te faia la tatou vaega ma toso mai le uaea), ona tatala mai lea o mana o le puipuiga a le Faaola mo tatou, ma mafai ai ona tatou tulaueleele e aunoa ma le faamanualiaina faaleagaga.

Peitai, e na o le pau le mea e mafai ai, ona sa faatoilalo e le Faaola faafitauli e fa ia e mafai ona taofia lo tatou alualu i luma faaleagaga.

1. Oti. Sa Ia faatoilalo le oti e ala i Lona Toetu mamalu. Sa aoao mai le Aposetolo o Paulo, “Aua faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso.”2

2. Agasala. Na faatoilalo e le Faaola le agasala ma le ta’usalaina mo i latou uma o ē salamo. E matua loloto ma mae’ae’a Lona mana faamama lea sa folafola mai e Isaia, “E ui lava ina pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona.”3

E i ai nisi taimi sa ou feiloai ai i nisi o le Au Paia lelei o loo i ai ni faafitauli i le faamagaloina o i latou lava ia, o ē sa aunoa ma le iloa na latou tuuina ma le le sa’o ni tapulaa i mana togiola o le Faaola. E aunoa ma le iloa, ua latou liuaina se Togiola le i’u i se togiola e gata lea e le taulimaina ai a latou agasala po o vaivaiga patino. Ae o se Togiola le i’u, ona na te faaaofiaina ma totogia agasala uma ma vaivaiga, faapea ai foi ma sauaga uma po o tiga e mafua ona o isi.

Na faia e Truman G. Madsen lenei matauga toafimalie:

“Afai e i ai nisi o outou ua faaseseina i talitonuga e faapea ua mamao tele le tou o … ua ia te outou le āu oona o le agasala lea ua faigata ai ona toe avea oe ma tagata semanu na tatau ona avea ai oe—ona e faafofoga mai lea ia te a’u.

“Ou te molimau atu e le mafai ona e goto ifo i le loloto tele nai lo le mea e mafai ona oo i ai le malamalama ma le atamai ofoofogia o Iesu Keriso. Ou te molimau atu a i ai lava se aloiafi se tasi o le loto e salamo ma taumafai, e i ai o Ia iina. Sa le’i na ona afio ifo o Ia i ou tulaga; na afio ifo o Ia i lalo o mea uma, ‘ina ia mafai ona i ai o ia, o le malamalama o le upumoni, i mea uma ma ala atu i mea uma.’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6.]”4

O le tasi mafuaaga e matua taua e malamalama ai i le Togiola a le Faaola ma ona faatatauga le mafuatia e faapea, faatasi ai ma le malamalamaaga faateleina e oo mai ai se manao faateleina e faamagalo i tatou lava ma isi.

E ui atonu tatou te talitonu i mana faamama o Keriso, ae o le fesili e tele ina tulai mai: “E faapefea ona ou iloa pe ua faamagaloina a’u i a’u agasala?” Afai tatou te lagonaina le Agaga, o lona uiga o le tatou molimau lena ua faamagaloina i tatou, pe o loo tupu le faagasologa o le faamamaina. Sa aoao mai Peresitene Henry B. Eyring, “Afai ua e lagonaina le aafiaga a le Agaga Paia … , atonu e te avea lena mea o se faamaoniga faapea o loo aoga le Togiola i lou olaga.”5

Ata
Auala e muta

Ua fesili nisi, “Ae afai ua faamagaloina a’u, aisea ou te lagonaina ai pea le ta’usalaina?” Masalo i le alofa mutimutivale o le Atua o le manatuaga o lena ta’usalaga o se lapataiga, o se ituaiga o “faailo taofi” faaleagaga lea, masalo mo se taimi, e alaga mai pe a tatou fetaia’i ma nisi faaosoosoga: “Aua ne’i alu i lalo i lena auala. Ua e iloa le tiga na te aumaia.” I lenei lagona, e fai ma puipuiga, ae le o se faasalaga.

Pe mafai pea la, ona manatuaina a tatou agasala ae saoloto pea mai le ta’usalaga?

Sa manatua e Alema ana agasala, e oo lava i tausaga talu ona mavae lona salamo. Ae ina ua ia tagi atu ia Iesu mo le alofa mutimutivale, sa ia faapea atu, “Sa ou le toe manatuaina oʼu tiga; ioe, sa ou le toe lagā atuatuvaleina au i le manatuaina o au agasala.”6

Na mafai faapefea ona ia manatuaina ana agasala ae leai se tiga po o le ta’usalaga? Ona afai tatou te salamo, e “fanauina [i tatou] i la le Atua.”7 E avea i tatou, e pei ona fai mai ai tusitusiga paia, o “tagata fou”8 ia Keriso. Faatasi ai ma le faamaoni atoatoa ua mafai nei ona tatou faapea, “E le o a’u o le alii po o le tamaitai lea sa solia na agasala i le tuanai. O a’u o se tagata fou ma liuaina.”

3. O Mafatiaga ma Faaletonu. Na valoia e Alema e faapea o Keriso “o le a afio atu o ia, ma mafatia i tiga ma puapuaga ma faaosoosoga o ituaiga eseese uma.” Aisea? “Ina ia mafai ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, … ina ia mafai ona ia silafia e tusa ai ma la le tino, le ala e fesoasoani ai i ona tagata, e tusa ma o latou vaivaiga.”9

E faapefea ona Ia faataunuuina lenei mea? O nisi taimi Na te aveesea le mafatiaga, o nisi taimi Na te faamalosia i tatou ia onosai, ma o nisi taimi Na te tuu maia ia i tatou se vaaiga e faavavau e malamalama atili ai i lo latou natura le tumau. I le mavae ai ona taofia o Iosefa Samita i le Falepuipui i Liperate pe tusa ma le lua masina, sa i’u na ia alaga atu, “Le Atua e, o fea o i ai oe?”10 Nai lo le tuuina mai o se toomaga vave, sa tali mai le Atua, “Loʼu atalii e, ia filemu lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a nao sina minute laitiiti; ma ona oo lea, a fai e te talitalia lelei, o le a faaeaina oe e le Atua i lugā.”11

Ua malamalama nei Iosefa o ona aafiaga oona sa na o sina taimi itiiti pe a faatusatusa i le faavavau. I lenei malamalamaaga sili atu, sa ia tusi atu ai i le Au Paia mai lea lava sela e tasi i le falepuipui, “Ia tatou faia ma le fiafia mea uma ua i ai i lo tatou mana; ona mafai lea ona tatou tutu, ma le mautinoa atoatoa, e vaai i le faaolataga a le Atua.”12 Ona o le Togiola a le Faaola, ua mafai ai ona tatou maua se vaaiga e faavavau lea e maua ai le uiga i o tatou tofotofoga ma le faamoemoe mo lo tatou toomaga.

4. O Vaivaiga ma Lē Atoatoa. Ona o Lana Togiola, ua i ai i le Faaola mana gafatia, o nisi taimi tatou te faasino i ai o le alofa tunoa,13 lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilaloina o tatou vaivaiga ma lē atoatoa ma o lea e fesoasoani ai ia i tatou i la tatou malaga ia avea atili e faapei o Ia.

Sa aoao mai Moronae: “Ioe, o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, … ma o lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso.”14 E foliga mai pe a ma le lua metotia po o ni auala tatou te faaaoga ai na mana gafatia ia e mafai ona faaleleia—e faaatoatoa ai—i tatou.

Muamua, o sauniga faaola. Ua ta’u mai e tusitusiga paia, “O ona sauniga, ua faaalia ai le mana o le faale-atua.”15 O nisi taimi, atonu tatou te mafaufau i sauniga o se lisi o mea e fai—ua tatau ai mo le faaeaga; ae o le mea moni o sauniga taitasi e matala ai se mana faaleatua lea e fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o Keriso. Mo se faataitaiga:

  • Pe a papatisoina i tatou ma maua le meaalofa o le Agaga Paia, e faamamaina i tatou—o lea e paia atili ai e faapei o le Atua.

  • Ma le isi, e ala i le Agaga Paia, e mafai ona faamalamalamaina o tatou mafaufau ma faamalūlūina o tatou loto ina ia mafai ai ona tatou mafaufau ma lagona atili e pei o Ia.

  • Ma pe a faamauina i tatou o ni ta’itoalua, tatou te mauaina le āiā i “nofoalii, malo, itumalo, ma mana”16 o ni meaalofa mai le Atua.

O se auala lona lua mo nei mana gafatia o meaalofa ia a le Agaga. Ona o le Togiola a Keriso, ua tatou agavaa ai e mauaina le meaalofa o le Agaga Paia ma ana meaalofa faaleagaga e o mai faatasi ai. O nei meaalofa o ni uiga paia o le faaleatua o le mea lea, o taimi taitasi tatou te maua ai se meaalofa a le Agaga, e avea atili i tatou e pei o le Atua. E le masalomia o le mafuaaga lena e fautuaina ai lava i tatou e tusitusiga paia i le tele o taimi e saili i nei meaalofa.17

Sa aoao mai Peresitene George Q. Cannon: “E leai se tasi e tatau ona faapea mai, ‘Oi, e le mafai ona ou tuua lenei mea; o lo’u a natura lea.’ E le ta’uamiotonuina ai o ia, ona o le mafuaaga ua folafola mai e le Atua e … tuuina mai meaalofa o le a aveesea ai [o tatou vaivaiga]. … Afai e i ai se tasi o i tatou e lē atoatoa, o lo tatou tiute le tatalo mo le meaalofa lea o le a faia i tatou ia atoatoa ai.”18

I se aotelega, ua tatou maua mai le Togiola a le Faaola le ola mo le oti, “le matagofie e sui ai le lefulefu,”19 le faamalologa mo tiga, ma le atoatoa mo le vaivaiga. O le vaifofo lea a le lagi i faafitauli ma tauiviga o lenei lalolagi.

I le vaiaso faaiu o le Faaola i la le tino nei, sa Ia fetalai ai, “E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi: a ia outou lototetele; ua ou manumalo i le lalolagi.”20 Ona sa faatinoina e le Faaola Lana Togiola, e leai la se malosiaga i fafo atu po o se mea e tupu po o se tagata—leai se agasala po o se oti po o se tete’aga—e mafai ona taofia i tatou mai le mauaina o le faaeaga, pe afai lena tatou te tausia poloaiga a le Atua. Faatasi ma lena iloa, e mafai ona tatou fetaomi atu i luma ma le fiafia ma le mautinoa tonu o loo faatasi le Atua ma i tatou i lenei sailiga faalelagi.

Ou te molimau atu o le Togiola a le Faaola e le gata e lē mafuatia i lona gafatia, ae e faatatau i tagata taitoatasi—lea e le gata na te toefaafoi atua i tatou i le afioaga o le Atua, ae tatou te mafai ai foi ona avea atili e pei o Ia—le sini silisili o le Togiola a Keriso. Ou te tuuina atu ai la’u molimau mautinoa ma le agaga faafetai i lena tulaga i le suafa o Iesu Keriso, amene.