2010–2019
O Le Agalelei Vave o le Atua
Konafesi Aoao ia Aperila 2019


O Le Agalelei Vave o le Atua

E ui lava o loo tatou faatalitali ma le onosai i le Alii, ae e i ai faamanuiaga faapitoa e oo vave mai ia i tatou.

I le tele o tausaga ua mavae, na sau ai lo’u atalii e lima tausaga le matua ma fai mai, “Tama, ua ou iloa se mea. Ua ou iloaina nei o le toeitiiti mo oe o se taimi umi tele mo a’u.”

Pe a fofogaina mai e le Alii po o Ana auauna ni faamatalaga e pei o le, “Ua le toe tele ni aso mai le taimi nei” po o le “Ua le o toe mamao le taimi,” e mafai ona faauigaina moni lava o se olaga atoa pe umi atu.1 O Lana taimi, ma o Lana taimi masani, e ese mai o tatou taimi. O le onosai o le ki lea. A aunoa ma lena mea, e le mafai ona tatou atiae pe faaalia le faatuatua i le Atua i le ola ma le olataga. Ae o la’u savali i le asō e faapea, e ui lava o loo tatou faatalitali male onosai i le Alii, ae e i ai faamanuiaga faapitoa e oo vave mai ia i tatou.

Ina ua pu’eina Alema ma lona nuu e sa Lamanā, sa latou tatalo mo se laveaiga. Sa le’i vave ona laveaiina i latou, ae a o latou faatalitali ai ma le onosai mo le laveaiga, na faaalia e le Alii Lona agalelei i ni faamanuiaga vave faapitoa. Na vave ona Ia faamalūlūina loto o tagata sa Lamanā ina ia latou lē faasiotia i latou. Sa Ia faamalosia foi le nuu o Alema ma faamāmā a latou avega.2 Ina ua i’u ina laveaiina i latou, sa latou malaga atu i Saraemila, lea na latou toe faamatalaina ai lo latou aafiaga i se aofia na maofa. Sa maofa le nuu o Saraemila, ma “ina ua latou mafaufau i le agalelei vave o le Atua, ma lona mana i le laveaiina o Alema ma ona uso … mai le pologa, sa latou sii ae o latou leo ma momoli atu le faafetai i le Atua.”3

O le agalelei vave o le Atua e oo mai i tagata uma o e valaau atu ia te Ia ma le manatu tonu i ai ma le faamoemoega atoatoa o le loto. E aofia ai i lenei mea i latou o e tagi atu ma le faananau tele, pe a foliga mai ua matuai mamao tele le laveaiga ma ua foliga ua faaumiumi puapuaga, e oo lava i le faateteleina.

Na faapena foi se perofeta talavou o le sa puapuaga i le toetoe lava a maliu ai i le malulu o le lua a o le’i tagi atu: “Le Atua e, o fea o i ai oe? … O le a le umi e taofi ai lou aao … ? Ioe, le Alii e, o le a le umi … ?”4 I le tali mai, sa le’i vave lavea’ia e le Alii ia Iosefa, ae sa vave ona Ia fofoga atu le filemu.5

E tuuina mai foi e le Atua le faamoemoe vave mo le laveaiina mulimuli ane.6 E tusa lava po o le a, po o fea foi, o Keriso ma e ala atu ia Keriso o loo i ai pea le faamoemoe e susulu pupula mai i o tatou luma.7 I se taimi vave i o tatou luma atu.

E le gata i lea, ua Ia folafola mai: “O lo’u agalelei e le mavae atu lea nai ia te oe.”8

E sili i mea uma, o le alofa o le Atua e vave lava. Faatasi ai ma Paulo, ou te molimau atu e leai se mea e mafai ona “faateaeseina mai i tatou i le alofa o le Atua, o loo ia Keriso Iesu.”9 E oo lava i a tatou agasala, e ui atonu latou te faateaeseina i tatou mai Lona Agaga mo se taimi, ae e le mafai ona faateaeseina i tatou mai le tumau ma le vave o Lona alofa paia faamatua.

O nisi nei o auala e “faamanuia vave mai lava o ia ia te [i tatou].”10 Ia, ina ia aumaia nei mataupu faavae i le taimi nei ma faalatalata mai, ou te faasoa atu ai ia te outou ni aafiaga o ni tagata se toalua o o la olaga e tutu o ni molimau o le agalelei vave o le Atua.

Mai lava le taimi sa talavou ai o ia, sa tauivi Emile ma vaisu o vailaau faasaina. O le faataitai i ai na oo atu ai i mausa, ma o mausa na i’u ina avea ma vaisu lea na faapologaina ai o ia mo le tele o tausaga, e ui na i ai ni vaitaimi lelei. Na natia ma le faaeteete e Emile ona faafitauli, aemaise lava i le mavae ai o le avea o ia ma se avā ma se tina.

O le amataga o lona laveaiga na le’i lagonaina e pei o se laveaiga. O le tasi le minute, sa faia ni siaki masani faafomai a Emile, a o le isi [minute] ua avatu o ia i se taavale a le falemai i se nofoaga e togafiti ai tagata ua taofia. Sa amata ona ia popolevale a o ia mafaufau ai i le valavala ai ma lana fanau, lona toalua, lona aiga.

I lena po, i le tuuatoatasi ai i se potu malulu ma pogisa, sa faapupuu ai Emile i luga o lona moega ma tagimasusu. O lona tomai e mafaufau lelei ai na faaitiitia seia i’u lava ina, faatoilaloina le atuatuvale, fefe, ma le leaga o le pogisa i lena potu ma i lona agaga, sa mafaufau moni lava Emile o le a oti o ia i lena po. Tuuatoatasi.

I lena tulaga atuatuvale, na i’u lava ina maua e Emile le malosi e oso ese ai mai le moega ma tootuli ifo i ona tulivae. E aunoa ma se tāga faafoliga ia sa avea i nisi taimi ma vaega o tatalo na faia muamua, sa lafoai atoa atu e Emile o ia lava i le Alii a o ia aioi atu ma le faananau, “Le Atua pele, ou te manaomia Lau Afio. Faamolemole fesoasoani mai ia te a’u. Ou te le fia tuua na o a’u. Faamolemole, fesoasoani mai ia ou lavātia lenei po.”

Ma i lena lava taimi, e pei ona sa Ia faia ia Peteru, na faaloaloa atu e Iesu Lona aao ma pu’e mai lona agaga ‘a tofatumoanaina.11 Na oo mai i luga o Emile se toafimalie, lototele, mautinoa, ma le alofa ofoofogia. Sa lei toe malulu le potu, sa ia iloa ua le o toe tuua na o ia, ma mo le taimi muamua lea talu mai le taimi sa 14 ai ona tausaga, sa iloa e Emile o le a lelei mea uma. A o ia “ala mai i le Atua,”12 sa moe Emile ma le filemu. Ma ua faapea ona tatou vaai ai “afai tou te salamo ma lē faamaaaina o outou loto, o le taimi nei lava o le a faataunuu ai le fuafuaga tele o le togiolaina ia te outou.”13

Ata
Aiga i le malumalu

Sa umi se taimi o le faamaloloina ma le laveaiina tumau o Emile—o masina o togafitiga, aoaoga, ma fautuaga, lea na lagolagoina ai o ia ma o nisi taimi na tauaveina e Lona agalelei. Ma sa faaauau atu pea lena agalelei mo ia a o ia ulu atu i le malumalu faatasi ma lona toalua ma le fanau ina ia faamauina faatasi e faavavau. E pei o le nuu o Saraemila, ua tuuina atu nei e Emile le faafetai a o ia tomanatu ai i le agalelei vave mai o le Atua atoa ai ma Lona mana i le laveaiina mai o ia mai le nofopologa.

Ia, mai le olaga o se isi toa e talitonu. I le aso 27 o Tesema, 2013, na faafeiloai ai ma le fiafia e Alicia Schroeder ana uo pele, o Sean ma Sharla Chilcote, o ē na faafuasei lava ona tutu atu i lona faitotoa. O Sean, sa avea foi ma epikopo a Alicia, na tuuina atu ia te ia lana telefoni feaveai ma fai atu ma le faamaoni, “Alicia, ma te alolofa ia te oe. E tatau ona e taliina le valaau lenei.”

O le toalua o Alicia, o Mario, sa i luga o le telefoni. Sa i ai o ia i se eria maotua ma nisi o le la fanau i se malaga ua leva ona faamoemoeina e alu i luga o le kiona. Sa i ai se faalavelave matautia na tupu. Sa manu’a tigaina Mario, ma o le la atalii e 10 tausaga le matua, o Kalepo, ua maliu. Ina ua ta’u atu e Mario ma loimata ia Alicia le maliu o Kalepo, sa lofituina o ia i le te’i ma le fefe e toaitiiti i tatou o le a iloaina. Na pa’ū ai o ia i lalo. O le pipili ai i le tiga lēmafaamatalaina, sa lē mafai ai e Alicia ona tautala pe minoi.

Sa vave ona siiina o ia i luga e Epikopo ma Sister Chilcote ma opoina o ia. Sa latou fetagisi ma matua faanoanoa faatasi mo se taimi. Ona tuuina atu lea e Epikopo Chilcote se faamanuiaga ia Alicia.

O le mea na sosoo ai e le malamalama i ai se tasi e aunoa ma sina malamalamaaga e uiga i le Togiola a Iesu Keriso ma le agalelei vave o le Atua. Na tuuina lemu e Epikopo Chilcote ona lima i luga o le ulu o Alicia ma, ma se leo tetetete, na amata ona tautala. Na lagona e Alicia ni mea se lua e pei o fetalaia e le Atua Lava Ia. Muamua, sa ia lagona lona igoa, Alicia Susan Schroeder. Ona ia faalogo lea ua talosagaina e le epikopo le pule mai le Atua Silisiliese. I lena lava taimi—i le faaleoina o lona igoa ma le mana o le Atua—sa faatumulia Alicia i se filemu e le mafaamatalaina, alofa, mafanafana, ma le olioli. Ma sa faaauau ai pea ia te ia.

Ioe o le taimi nei, o loo faavauvau pea Alicia, Mario, ma lo latou aiga ma misia Kalepo. E faigata! Soo se taimi lava ou te talanoa ai ia te ia, e faatumulia mata o Alicia i loimata a o ia faamatalaina lona alofa tele ma lona misia tele o lana tama tama. Ma e tumau pea le susu o ona mata a o ia faamatalaina le lagolagoina o ia e le Laveai Sili i ala o ona tulaga faigata uma, e amata mai i Lona agalelei vave i le taimi o ona faanoanoaga matuitui ma faaauau ai pea i le taimi nei i le faamoemoe susulu o se faatasiga matagofie “e le o toe mamao ni aso o i luma.”

Ua ou iloaina o nisi taimi e fatuina ai e aafiaga o le olaga le fenumiai ma fesouaiga ia e mafai ona faigata ai ona maua, pe iloa, pe faatumauina le ituaiga o toomaga lea na oo mai ia Emile ma Alicia. Ua ou oo foi i taimi faapea. Ou te molimau atu, i le aluga o na taimi, o le faasaoina o i tatou o se faailoaga agamalu ma mamana lea o le agalelei vave o le Atua. Manatua, o Isaraelu anamua na i’u foi ina laveaiina e “lena lava Atua e tasi o le na faasaoina i latou”14 i lea aso ma lea aso.

Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le Laveai Sili, ma i Lona suafa, ou te folafola atu ai afai e te liliu atu ia te Ia ma le manatu moni ma le faamoemoega atoatoa o le loto, o le a Ia laveaiina outou mai mea uma o loo taufaamata’u e faaitiitia pe faatamaiaina lou olaga po o le olioli. Atonu o lena laveaiga o le a umi atu nai lo lou manao—masalo o le olaga atoa pe umi atu. O lea, ina ia tuuina atu ia te outou le mafanafana, lototele, ma le faamoemoe, e lagolago ai ma faamalosia outou i lena aso o le laveaiga mulimuli, ou te faamalo atu ia te outou ma molimau atu i le agalelei vave o le Atua i le suafa o Iesu Keriso, amene.