2010–2019
Nijōk in Marok Jilōn̄lōn̄ ilo Jetōb
Oktoba 2017


Nijōk in Marok Jilōn̄lōn̄ ilo Jetōb

Jab kōtļo̧k an kareel ko an marok kakkure meram in lan̄.

Ilo Okwōj 21 in iiō in, ruo men ko rejeja raar waļo̧k me raar kōm̧ad elōn̄ armej ro peļaakin laļ in. Eo jinointata ekar iien kōļo̧k raan in 90th iiō in ļotak eo an rikanaan eo ad ejitōn bōro, Būreejtōn Thomas S. Monson. Ilo tōre in, iaar etal ilo ijjitōn̄ n̄an Pacific Area im kar bwilōn̄ bwe Armej ro Rekwojarjar ilo Australia, Vanuatu, New Zealand, im French Polynesia raar jab jeļā wōt kōn iien in an eaorōk, ak raar bar m̧ōņōņō kake. Ij en̄jake n̄an kwaļo̧k jouj eo aer ilo tōmak im iakwe n̄an em̧m̧aan in em̧m̧an. Eaar juon jeraam̧m̧an n̄an lo ekkejel eo an Armej ro Rekwojarjar keememe rikanaan eo aer.

Ilo m̧ool, Būreejtōn Monson, eaar jeļā kōn ro raar kōņaan leļo̧k n̄an e naan in kōjeraam̧m̧an, eo kar ba kake rej menin letok ko an raan in ļotak: “Pukot ļo̧k eo ej būrom̧ōj ak nan̄inmej ak ajimakeke im kōm̧m̧an em̧m̧an n̄an er. En̄in wōt ej men eo imaron̄ kajjitōk kake.”1 Kōmij iakwe im rejetake eok, Būreejtōn Monson.

Nijōk in Marok Jilōn̄lōn̄ jān Aļ (Solar eclipse)

Men eo juon ejeja im eaar waļo̧k ejja raan eo wōt kōn lan̄ im ekar kailbōk milien peļaakin laļ in ekar juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ jān aļ (solar eclipse). Eaar juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ eo im̧aantata ekar ajedeed ilo peļaakin aolepān United States ilo 99 iiō ko.2 Kwonan̄in ke kar lo juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ jān aļ (solar eclipse)? Bōlen in kōmeļeļe menin ilo meļeļe eļapļo̧k.

Juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ jān aļ ej waļo̧k n̄e allōn̄ ej em̧akūt kōtaan laļ in im aļ pinejļo̧k meram ko jān aļ.3 Ilo m̧ool an waļo̧k menin ej kabwilōn̄ eō. Eļan̄n̄e kwoj ļōmņakeļo̧k aļ āinwōt jon̄an wōt neen juon baijikōļ, n̄an keidi allōn̄, en kar jon̄an wōt juon dōkā jidikdik.

Pija
Neen baijkōļ im dekā jidikdik

Elmen an jerbal tōmak n̄e mānāān, meram, im mour emaron̄ kar penjak kōn juon men jidikdik?

Men̄e aļ ej 400 alen an kilep jen allōn̄, ej barāinwōt 400 alen an ettoļo̧k jān laļ in.4 Jān ad kalimjōk jān laļ in, jerbal in ekōm̧m̧an bwe aļ im allōn̄ ren jon̄an wōt juon. N̄e aļ im allōn̄ rej ekkar ippān doon, innām allōn̄ emaron̄ pinejļo̧k aļ. Ro m̧ōtta im nuku raar pād ilo eria eo me eaar marok eaar kalikar an meram kar penjak kōn marok, iju kar waļo̧k, im bao ko raar al. Mejatoto eaar erom m̧ōļo, āinwōt an jon̄an bwil im m̧ōļo ilo nijōk in marok jilōn̄lōn̄ eo maron̄ dikļo̧k kōn 20 degree Fahrenheit (11 degrees Celsius).5

Pija
Jarlepju eo ewōr ippāer māj in lale marok

Ej kwaļo̧k juon en̄jake in lōļn̄o̧n̄, ļo̧kjānan, im em̧ool inepata, jeļā ke nijōk in marok jilōn̄lōn̄ eo ej bōktōk kauwōtata ko. Ijoke, rej aolep kōjerbal kein bōbrae an māj jorrāān ak “pilo jān nijōk in marok jilōn̄lōn̄” ilo iien eo eaar waļo̧k juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄. Ekar jab jorrāān mejāer kōnke raar ekkanōk māj ko me ewōr kūlaaj ko ie n̄an kōjparok mejāer jān jabdewōt jorrāān.

Ekkatak Eo

Ilo ejja jekjek in wōt me allōn̄ emaron̄ pinejļo̧k aiboojoj eo an aļ, pinej an meram im mānāān, juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb emaron̄ waļo̧k n̄e jej kōtļo̧k men dikdik im kapan̄pan̄ ko—jej iooni ilo mour ko ad kajjojo—n̄an lukkuun kepaakļo̧k bwe ren pinejļo̧k an meram, mānāān in meram eo an Jisōs Kraist im gospel eo An.

Elder Neal A. Maxwell eaar bōk ekkatak in eļapļo̧k ke eaar ba: “Men̄e juon men edik jān juon addiin pein juon em̧m̧aan, n̄e ej kepaake iturin mejān, emaron̄ pinej mejam jān am loe jabdewōt men ekillep āinwōt killep in wōt aļ. Aaet aļ ej pād wōt ijeņ. Jab loļo̧kjeņ ej itok ioon armej jān e make. N̄e eļap ad kepaaki men ko jet, likūti im̧aan mejād, jej kōtab mejān lan̄ ko ad.”6

Ealikkar, ejjeļo̧k iaad wōj ekōņaan bwen kōtab mejān lan̄ ko ad ak kōtļo̧k nijōk in marok jilōn̄lōn̄ eo ilo jetōb bwen waļo̧k ilo mour ko ad. In kwaļo̧k jet kōļmenļo̧kjen ko me renaaj jipan̄ kōjparok kōj jān nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ko rej kwaļo̧k jorrāān ko an jetōb ko ad.

Māj Kūlaaj ko an Gospel: Kōjparok juon Wāween Loļo̧kjeņ an Gospel eo

Kwoj keememej ke kōmeļeļe eo aō kōn māj kūlaaj eo āinjuon kar kōjerbale n̄an kōjparok ro raar lale nijōk in marok jilōn̄lōn̄ eo jān an jorrāān ak em̧ool pilo jān nijōk in marok jilōn̄lōn̄ eo? Kalimjōk juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb kōn juon kūlaaj in erre ilo det an Jetōb ej letok juon wāween lo̧ļo̧kjeņ an gospel, ej kōjparok kōj jān pilo ilo jetōb.

Jen ļōmņake jet waanjon̄ok ko. Kōn naan ko an rikanaan ro ilo būruwōd im Jetōb Kwojarjar āinwōt ad rikakpilōklōk, jemaron̄ erre ijo em̧ōj pinej meram in lan̄ eo kōn “māj kūlaaj ko an gospel,” eo ej bōbrae jān kakkure an juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb.

Kōn menin ewi wāween ad kōņak māj kūlaaj in gospel ko ad? Erkein rej jet iaan ļōmņak ko: Māj kūlaaj in gospel ko ad rej jiron̄ kōj bwe jen jeļā bwe Irooj ekōņaan bwe jen bōk m̧ōttan kwojkwoj eo kajjojo wiik im bwe Ej kōņaan bwe jen riiti jeje ko rekwojarjar im leļo̧k būruwōd n̄an E ilo jar emakijkij. Rej barāinwōt jiron̄ kōj bwe Satan enaaj kapo kōj bwe jen jab kōņaki. Ewōr juon an jibadbad eoktak im ej kappukot n̄an bōk anemkwoj eo ad kōn m̧oņ ko kajjojo iien im kapo ko an laļ in. Jen tōre ko an Job, bōlen eaar wōr juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb, kōmeļeļeik āinwōt: “Rej ioon marok ilo raan, im ukōt raan bwe en bon.”7

Ro jeiū im jatū, ilo aō kōnono kōn ad loļo̧kjeņ kōn māj in gospel ko, jouj im meļeļe bwe ijjab ba bwe jejjab aikuj kile ak kōnono kōn apan̄ ko jej iooni ak ad etetal im jab jeļā aujiid ko im nana ko an rikōjdāt eo eaar likūt im̧aad. Ijjab kōnono kōn māj in reim̧aanļo̧k ko wōt—ak eo juon. Ij ba bwe jen kalimjōk apan̄ ko kōn māj ko an gospel eo. Elder Dallin H. Oaks ekar lo bwe “n̄an kōļmenļo̧kjeņ n̄an lo aolep meļeļe ilo juon wāween eo ekkar.”8 Kōļmenļo̧kjeņ ilo gosple eo ej kōļapļo̧k ad lo juon indeeo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin.

N̄e kwoj likūt māj kūlaaj ko an gospel, kwonej lo an em̧m̧anļo̧k am̧ loļo̧kjeņ, mije wōt, im loļo̧kjeņ ilo wāween am̧ ļōmņak kōn kālet ko raorōktata, inepata ko am̧, kapo ko am̧, im bōlen likjab ko am̧. Kwonaaj lo meram eo errōōj bwe kwoj jab maron̄ loe n̄e kwoj jab kōņaki.

Pija
Māj kūlaaj ko an gospel eo

Ilo m̧ool, ejjab nana wōt ej kōm̧m̧an bwe en wōr nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb ilo mour ko ad. Ekkā, nōbar ak jerbal ko rem̧m̧an me jej wūjlepļo̧k ad make emaron̄ m̧ōkaj an pinej meram in gospel eo im bōktok marok jilōn̄lōn̄. Kauwōtata kein im kein kōm̧ad ko emaron̄ kobaik jeļāļo̧kjeņ im jeraam̧m̧an, kajoor im kareel, jibadbad, bōlen tōļan ko im mennin letok ko.

Būreejtōn Dieter F. Uchtdorf eaar kwaļo̧k bwe “jabdewōt jeraam̧m̧an n̄e ej tarjen jon̄an emaron̄ erom̧ juon jerawiwi … Ej itok juon unin kōnono ijo tōprak ko remaron̄ erom̧ kabweerer ko im jibadbad ko remaron̄ erom̧ menin bōbrae.”9

In kōmeļeļeiki ilo meļeļe eļapļo̧k in waanjon̄ok ko me remaron̄ kein jipan̄ n̄an ad bōbrae nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ko ilo jetōb eo ad make.

Social Media

Jejjo allōn̄ remootļo̧k, iaar kōnono ilo juon Kweilo̧k an Kōrā ilo BYU.10 Iaar kōmeļeļeik elmen an technology ekoba social Media kajedeed “jeļā eo kōn juon Rilo̧mo̧o̧r … ilo aolep laļ, kajin, lo, im armej.”11 Technology kein ekoba website ko an Kabun̄ āinwōt LDS.org im Mormon.org; mobile app ko āinwōt Gospel Library, Mormon Channel, LDS Tools, im Family Tree; im social Media, ekoba Facebook, Instagram, Twitter, im Pinterest. Aolep iien social media kein rej bōk buki milien like ko, share ko, view ko, retweet ko, im pin ko im ekōm̧m̧an bwe en lukkuun jejjet im wājapdik n̄an kwaļo̧k gospel eo ippān baam̧le, ro m̧ōttad, im ro jet.

Aolep wānōk ko im jejjet in kōjerbal technology kein ak, ewōr kauwōtata ko rej ekkejeltok ippāer, n̄e jej lukkuun m̧ad kaki, emaron̄ likūt kōj ilo juon nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb im maron̄ pinej meram eo im mānāān eo an gospel in.

Jerbal eo an social media, mobile app ko, im ikkure ko remaron̄ in lukkuun kadikļo̧k iien im maron̄ kadikļo̧k an doon kōnono jelm̧ae doon. Jerwane ekōnono in an juon make emaron̄ ejaake jem̧doon ko jet im bōkļo̧k aorōk ko an jetōb, eļaptata ilubwiljin jodikdik ro.

Ruo bar kauwōtata ko rejelet social media rej likjab im m̧ōjņo̧ ko ad itok wōt jān keidi kōj n̄an ro jet.

Elōn̄ (eļan̄n̄e ejjab aolep) kōn pija ko likūti ilo social media n̄an kajjieon̄ kwaļo̧k kadkadin mour kōn ijo an em̧m̧antata—ekkā an jab m̧ool. Em̧ōj ad aolep loe pija ko rem̧m̧an kōn m̧oko raboojoj, jikin kakkije ko rem̧m̧an, pija in ettōn̄dikdik ko, kilen kōm̧m̧ani m̧ōn̄ā ko renno, im pija ko.

Ijin, n̄an waanjon̄ok, ej juon pija eo komaron̄ loe ilo akkoun eo an bar juon ilo social media. Ijoke, ejjab kanooj kalikar dipio in ta eo ej lukkuun waļo̧k ilo mour in.

Pija
Iturin pija in rej kōmat muffin

N̄e jej keidi kōj make ippān em̧m̧an eo an ro jet, ekalikar jet mour ko rej waļo̧k ilo social media, jej jet iien ilo̧k kōn en̄jake ko an ebweer, inepata, im aaet likjab.

Juon armej eaar kwaļo̧k elōn̄ iaan ennaan ko an eaar ba, bōlen kōjak wōt, “Ta tokjen m̧ōņōņō eļan̄n̄e kwojab kwaļo̧ke?”12

Āinwōt Sister Bonnie L. Oscarson eaar kakeememej kōj jibbon̄in rainin, tōprak ilo mour in ejjab itok jān ewi jon̄an em̧m̧an ko jej pukot ak ewi jon̄an ro m̧ōttad ilo social media ak jete rej ļoor kōj. Ej jerbal, ijoke, ebōk jet men n̄an jerbale ippānļo̧k ro jet im leļo̧k meram n̄an mour ko aer.

Kōjatdikdik, jej maron̄ jeļā eļapļo̧k, lo eļapļo̧k kōjak, im an dikļo̧k en̄jake in ebweer n̄e jej lo pija ko remaron̄ kwaļo̧k kadkadin lukkuun im maron̄ tōlļo̧k n̄an jorrāān.

Keidi eaar jab baj juon kōkkalle ilo tōre in ad ak eaar barāinwōt ilo tōre ko etto. Rijilōk Paul eaar kakkōl armej ro ilo tōre eo an bwe “keidi kōm n̄an ro jet rej make nōbar er; a er, ke rej jon̄e er ippān doon im keidi er n̄an doon, re jab mālōtlōt.”13

Kōn wāween kōjerbali technology ko me rekkar im reim̧we, jen kōjerbali n̄an katakin, im̧we, im lōn̄aj kōj make im n̄an rōjan̄ ro jet n̄an erom̧ jon̄an eo em̧m̧an tata ilo er—ijelo̧kin kōjerbale n̄an kwaļo̧k an polōmān mour ko ad make. Jej aikuj kōm̧m̧ane aolep men ko jej maron̄i n̄an katakin im kwaļo̧k n̄an kōjerbal jim̧we eo an technology n̄an diktak in epepen in im kakkōl ņae kauwōtata ko im jorrāān barāinwōt. Alooje social media kōn māj ko an gospel emaron̄ kōjparoke nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb an mour ko ad.

Utiej bōro

Kiiō jen kōnono kōn juon menin kōbbōjrak ej uteij bōro. Utiej bōro ej oktak in ettā bōro eo ej juon kōņaan leļo̧k n̄an “ankilaan Irooj.”14 N̄e jej utiej bōro, jej bōk nōbar n̄an kōj make ijelo̧kin leļo̧k n̄an ro jet, ekoba Irooj. Utiej bōro emakijkij jiāe ie; ej juon mejatoto in aeneļap n̄an pukot eļapļo̧k im ļōmņak jem̧m̧an ļo̧k jen ro jet. Tōprak in en̄jake ko an utiej bōro rej illu im kōjdāt; ej kōm̧m̧an bwe juon en dāpij an elotaan ak n̄an jab jeo̧rļo̧k bōd. Utiej bōro, ijoke, emaron̄ bar juļo̧k m̧wiļ āinwōt Kraist an ettā.

Jemjerā ko, em̧ool ijo epaaktata an baam̧le im ro rejiten bōro, eļaptata ippān eo epaaktata an baam̧le im ro jitōn bōro—em̧ool kōtaan ļeo im lieo pālele—rej kōļapļo̧k ilo ettā im rej po ilo utiej bōro.

Elōn̄ iiō ko remootļo̧k juon rutiej jān juon iaan jikin jerbal ko reļļap eaar kūr tok eō bwe in tin kōnono ippān kom̧bani eo an, eo me kar wiaiki jen juon iaan ro rej jiāeiki doon. E im jet iaan jeban ro routiej raar būrom̧ōj n̄e renaaj luuji jerbal ko aer. Raar jeļā bwe ebwe aō jeļā kajien jeban eo ilōn̄tata in kombani eo, eaar kajjitōk eļan̄n̄e imōņōņō in kwaļo̧k jim̧or kadkadin e im kwaļo̧k kōn em̧m̧an im jeļa ko an ilo etan, em̧ool n̄an karōk juon iien kweilo̧k ippān. Innām eaar kōjem̧ļo̧ke kōn ennaan kein: “Kwojeļā ta eo kwon ba?” ‘Ettā enaaj jako!’”

Iaar meļeļe naan eo an eļapļo̧k jān juon naan in kōm̧m̧an kōjak. Imeļeļe kōn kōm̧m̧an kōjak eo an. Ak eaar wōr juon pedped in katak me iaar en̄jake emaron̄ kar jerbal n̄an e. Iaar uwaak, “Ilo m̧ool, ejjab lukkuun ke ta eo rej ba. Ilo m̧ool, ej ukōtan naan eo an. ‘Riettā … naaj jolet laļ’15 ej ta eo rej ba.”

Ilo iminene eo aō ilo Kabun̄ in barāinwōt ilo aolepān jerbal ko ad, jet rem̧m̧an, enan̄in armej ro iaar jeļā kajjier raar jet ro rejouj im rettā būruweer.

Ettā bōro im jouj remaron̄ deļo̧n̄e kūļob in. Jen keememej bwe “ejjeļo̧k enaaj pād im̧aan Anij, ijelo̧kin jouj im ro ettā buruweer.”16

Ij jar bwe jenaaj kajjieon̄ bōbrae an nijōk in marok jilōn̄lōn̄ an utiej bōro eo ej kapenjak wānōk in ettā bōro.

Jem̧ļo̧k in

N̄an kōjem̧ļo̧ke, juon marok in aļ ej ilo m̧ool juon menin kabwilōn̄lōn̄ kōn paoktokin ilo an aiboojoj, mānāān, im meram in aļ emaron̄ lukkuun pinej e aorōk eo an, ekōm̧m̧an bwe en marok im bwiļ.

Ejja menin wōt emaron̄ ņa mejļan ilo juon meļeļe an jetōb, n̄e emaron̄ dik im ejjeļo̧k tokjeņ rej epaaktok im pinej aiboojoj in, mānāān in, im meram in lan̄ an gospel eo an Jisōs Kraist, ebōk jikin kōn m̧ōloen marok.

Māj ko kōm̧anm̧ani n̄an kōjparok mejān ro rej pād jikin ko elōn̄ nijōk in marok jilōn̄lōn̄ an aļ bwen maron̄ kōjparok jān jorrāān im aaet jab loļo̧kjeņ.17 Māj kūlaaj ko an gospel eo kar keidi n̄an juon jeļāļo̧kjeņ im naan in kam̧ool an pedped in gospel in im kain̄i ko litok ilo juon gospel eo maron̄ kile āinwōt kōjparok ro jet jen jorrāān in nijōk in marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb.

Eļan̄n̄e kwoj lo jabdewōt men ej pinej m̧ōņōņō im meram in gospel eo ilo mour eo am̧, ij kūr eok n̄an ņa jikin wāween loļo̧kjeņ eo ilo gospel eo. Reilo̧k kōn mājen gospel in im jab kōtļo̧k an jaorōk ilo mour in n̄an kile erre eo am indeeo kōn karōk in m̧ōņōņō eo eļap. Ilo tukadu in, jab kōtļo̧k an kareel ko an marok in mour kakkure meram in lan̄.

Naan in kam̧ool

Ij kam̧ool bwe jekdo̧o̧n ta eo enaaj tin pinej ļo̧k errem̧anļo̧k eo ad kōn meram in gospel, meram ej pād wōt ijeņ. Unjen okmānāān, m̧ool, im meram ej ilo gospel eo an Jisōs Kraist. Ij kwaļo̧k kam̧ool an Jemedwōj Ilan̄; eo ej iakwe im Nejin, Jisōs Kraist; im jerbal eo An āinwōt ad Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmuur. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Thomas S. Monson, in Sarah Jane Weaver, “What Gift Does President Monson Want for His Birthday?” Deseret News, Aug. 17, 2017, deseretnews.com.

  2. Lale Christina Zdanowicz and Judson Jones, “An Eclipse Will Cross the US for the First Time in 99 Years,” July 24, 2017, cnn.com.

  3. Lale “Eclipse: Wōn? Ta? Ia? N̄āāt? im Elmen?” eclipse2017.nasa.gov.

  4. Lale EarthSky in Space, “Coincidence That Sun and Moon Seem Same Size?” earthsky.org.

  5. Lale Brian Lada, “5 Surprising Effects the Total Solar Eclipse Will Have besides Darkness,” accuweather.com.

  6. Neal A. Maxwell, Of One Heart: The Glory of the City of Enoch (1975), 19.

  7. Job 5:14.

  8. Dallin H. Oaks, address given at Salt Lake Bonneville Young Single Adult Stake fireside, Salt Lake City, Utah, Feb. 8, 2015.

  9. Dieter F. Uchtdorf, “Of Things That Matter Most,”Liahona, Nov. 2010, 20.

  10. Lale Gary E. Stevenson, “The Knowledge of a SaviorBrigham Young University Women’s Conference, May 5, 2017).

  11. Mosaia 3:20.

  12. Jade, “The Obsession of Creating a Picture-Perfect Life on Social Media.”

  13. 2 Korint 10:12.

  14. Lale Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service (2004), 120–21.

  15. Matu 5:5; 3 Nipai 12:5.

  16. Moronai 7:44.

  17. Lale “Solar Eclipse and Your Eyes,” preventblindness.org.