Konafesi Aoao
Ua Toetu o Ia ma le Faamalologa i Ona Apaau: E Mafai Ona Avea i Tatou e Sili Atu Nai Lo Na o ni Toa e Faato’ilaloa
Konafesi Aoao ia Aperila 2022


Ua Toetu o Ia ma le Faamalologa i Ona Apaau:

E Mafai Ona Avea i Tatou e Sili Atu Nai Lo Na o ni Toa e Faato’ilaloa

Na faatoilalo e Iesu ia sauaga a le lalolagi e avatu ai ia te oe le mana e le gata ia ola ai, ae e i ai se aso, e ala mai ia te Ia, e faatoilalo ai e oo lava ina manumalo.

Marin, o a’u o Elder Holland, e peiseai ua tauau ina le manuia.

Tatou Te Sili Atu Nai Lo Na o ni Toa e Faato’ilaloa

E lofituina i tatou uma i tala i e na sao mai. Ua tatou faalogo i tala o le au suesue meafou totoa ma tagata masani foi e faapena, o e ua faamanuiaina pea e ui ina foliga e le manuia taumafaiga, ma e tatou te fesili ifo ai, “Mata na mafai ona ou faia lena mea?”

Ua vave ona ou manatu i le tagata suesue Peretania o Ernest Shackleton ma le auvaa o lana vaa o le HMS Endurance, na afaina i le aisa i Anetatika ona paulia ai lea i se motu naumati mo le toeitiiti lua tausaga. O le taitaiga tulaga ese a Shackleton ma le naunautaiga e le mafaatoilaloina na faasaoina ai ola o lana auvaa, e ui lava i tulaga sili ona faigata.

Ona ou mafaufau lea i le auvaa o le Apollo 13 na lele saoasaoa atu i le vateatea e tulaueleele i le masina! Ae na taia i se faalavelave ina ua pa se tane okesene, ma tatau ai ona taofia le misiona. O le le lava o le okesene, sa vave ona fatuina ma le faautauta e le auvaa ma le ‘aufaafoe o le misiona se faiga ma toe aumaia saogalemu ai uma le toatolu i le laueleele.

Ou te maofa i le ofoofogia o le ola o tagata ma aiga e afaina fua i taua, faafalepuipuiina i tolauapiga, po o e ua avea ma tagata sulufa’i, o e faamumuina ma le totoa ma le lototetele le afi o le faamoemoe mo e puapuagatia, o e agalelei atu i le feagai ai ma sauaga, ma o e o mafai ona fesoasoani i isi ia onosai mo le toe tasi lava le aso.

Mata e te mafaia pe ou te mafaia foi ona ola i se tasi o nei tulaga matuia tele?

Peitai, atonu o nisi o outou, o mafaufau i tala o e sao mai ma alaga mai lou agaga faapea o loo e ola i se tala o sē na sao mai i le taimi nei o sē na afaina fua i le sauaina, le amana’ia, faiga faafiamalosi, sauaga i le aiga, po o soo se mafatiaga faapea. O loo e i ai i le totonugalemu o au lava taumafaiga atuatuvale ia sao mai i se tulaga e pei o se vaa pa’ulia matautia po o se misiona faamoemoeina na faafuasei ona taofia. Pe mata ea o le a laveaiina oe; mata e mafai ona e sao mai i lau lava tala o le faasaoina mai i le taimi nei?

O le tali o le ioe. E mafai foi ona e ola. O le mea moni ua uma ona laveai oe, ua uma ona faasaoina oe—e le Toatasi sa puapuagatia i sauaga tonu o loo e pagatia ai ma onosa’ia foi tiga tonu o loo e onosa’ia.1 Na faatoilalo e Iesu ia sauaga a le lalolagi2 e avatu ai ia te oe le mana e le gata ia ola ai, ae e i ai se aso, e ala mai ia te Ia, e faatoilalo ai e oo lava ina manumalo—ina ia tulai atoatoa a’e o tiga, faanoanoaga, mafatiaga, ma vaaia ua suia e le filemu.

Na fesili le Aposetolo o Paulo:

“O ai se na te vavaeeseina mai i tatou i le alofa o Keriso? o le puapuaga ea, po o le atuatuvale, po o le saua, po o le oge, po o le lē lavalavā, po o le pagatia, po o le pelu? …

“E leai, ua tatou manumalo a’ia’i i nei mea uma e sili atu nai lo e faatoilaloa, ona o ia ua alofa mai ia te i tatou .”3

O Folafolaga ia Isaraelu o le Feagaiga

O le a e manatua le taimi na tuuina mai ai e Peresitene Russell M. Nelson le valaaulia lenei i le konafesi aoao. Na ia saunoa mai: “A o e suesueina au tusitusiga paia … , ou te uunaia oe ia faia se lisi o mea uma ua folafola mai e le Alii o le a Ia faia mo Isaraelu o le feagaiga. Ou te manatu o le a e maofa!”4

O nisi nei o nai folafolaga mamana ma le faamafanafana na maua e lo matou aiga. Manatu faapea na fetalai atu e le Alii nei upu ia te oe—ia te oe o loo ola—aua o ia upu e mo oe:

Aua tou te matatau.5

Ua ou iloa lo outou tiga, ma ua ou alu ifo e lavea’i outou.6

Ou te le tuua outou.7

Ua i ai lo’u igoa i o outou luga ma ua i ai i a’u agelu le tausiga i o outou luga.8

O le a ou faia vavega i o outou luga.9

Ia outou o mai ia te a’u; faaa’oa’o ia te au; o A’u e malolo ai outou.10

Ua ou i ai i totonu ia te outou.11

E fai oe mo’u.12

Ia i Latou o Ola Pe Ua Sao Mai

Faatasi ai ma na faamautinoa, ou te fia tautala tuusa’o atu ia i latou o e ua manatu faapea e leai se ala i manū mai o latou lava tala o le ola ona o le mafatiaga na mafua mai i amioga leaga a isi. Afai o lau tala lea o lou sao mai, matou te fetagisi faatasi ma oe. Matou te mananao ia e faatoilaloa le fememea’i, maasiasi, ma le fefe, ma naunau atu ia te oe, e ala ia Iesu Keriso, ia e manumalo.

Mai Le Aafia Fua i le Ola pe Sao Mai i le Manumalo!

Afai na e oo i soo se ituaiga o sauaga, soona mateletele, po o ‘onosaiga, atonu e tuua oe ma le manatu faapea o nei mea na tutupu ona o oe, ma ua tatau ai lava ona e tauaveina le maasiasi ma le ta’usalaga ua e lagonaina. Atonu e i ai ni ou mafaufauga e pei o:

  • Atonu sa mafai ona ou puipuia le tupu mai o lenei mea.

  • E le o toe alofa mai le Atua ia te a’u.

  • O le a leai lava se isi e alofa ia te au.

  • Ua faaleagaina a’u ma e lē mafai ona toe faaleleia.

  • E faatatau le Togiola a le Faaola i isi, ae le o a’u.

O na mafaufauga ma lagona sese e ono tulai mai ai se papupuni o le sailia o se fesoasoani mai le aiga, uo, taitai, po o e popoto faapitoa, ma ua tauivi ai lava na o oe. Afai na e sailia se fesoasoani mai ia i latou e te faatuatuaina, atonu o loo e tauivi pea lava ma manatu o le maasiasi e oo lava i le inoino ia te oe lava. O le aafiaga o nei mea, e mafai ona tumau mo le tele o tausaga. E te faamoemoe e i ai se aso o le a lelei ai ou lagona, ae peitai e lei oo mai lava lena aso.

O le sauaina sa le o, e leai, ma o le a lē o oe e mafua ai, tusa lava pe o le a se tala e ese mai ai a lē na faatinoa le sauaga po o se isi lava. I le taimi na avea ai oe ma sē ua afaina fua o le agaleaga, mataifale, po o isi faiga faatautala, e le o oe le tagata e tatau ona salamo; e lē o oe le mafuaaga.

E le o tuuitiitia lou tauagavaaina, pe tuuitiitia lou taua pe tuuitiitia le alofagia o oe o se tagata soifua, po o se afafine po o se atalii o le Atua ona o le mea sa faia e se isi tagata ia te oe.

E le o silasila mai nei le Atua, e lei silasila mai foi o Ia, ia te oe o se tasi e ta’ufaatauvaaina. Po o le a lava le mea na tupu ia te oe, e mā lava o Ia ia te oe. E alofa o Ia ia te oe i se ala e te le’i iloaina. Ma o le a e iloaina pe a e faalagolago i Ana folafolaga ma a o e aoaoina e talitonu ia te Ia pe a Ia fetalai atu e “taua oe i [Lana] silafaga.”13

E le faamatalatalaina oe i nei mea matautia na fai ia te oe. E faamatalatalaina oe, i le mea moni mamalu, i lou faasinomaga o loo i ai e faavavau o se atalii po o se afafine o le Atua ma e ala i le alofa atoatoa e le i’u ma le valaaulia a lou Foafoa i le faamalologa atoa ma le mae’ae’a.

E ui e foliga mai e le mafai, manatu e le mafai, o le faamalologa e mafai ona oo mai e ala i le vavega o le mana faaola o le Togiola a Iesu Keriso, o lē ua toetu mai “ma le faamalologa i ona apaau.”14

O lo tatou Faaola alofa mutimutivale, ua manumalo i le pogisa ma le maasiasi, ua i ai le mana e faasa’o ai sese uma o se upumoni e avatu ai le ola ia i latou uma na faaleagaina e isi.15

Faamolemole ia silafia na afio ifo le Faaola i lalo o mea uma e oo lava i le mea ua tupu ia te oe. Ona o lena, ua Ia silafia lelei ai lagona o le matautia moni ma le maasiasi ma le lagona o le tuulafoaiina ma le nutimomoia.16 Mai le loloto o Ona puapuaga togiola, na Ia tuuina mai ai le faamoemoe sa e manatu ua leiloa e faavavau, malosi sa e talitonu e le mafai ona e mauaina, ma le faamalologa sa le mafai ona e mafaufauina e mafai.

O Amioga Faasaua e Manino le Ta’usalaina e le Alii ma Ana Perofeta

E leai se avanoa mo soo se ituaiga o sauaga—faaletino, faalefeusuaiga, faalelagona, po o faaupuga—i soo se fale, i soo se atunuu, po o soo se aganuu. E leai se mea e ono faia pe fai atu ai se avā po o se tamaitiiti e “tatau ai” ona fasi pe sasa i latou. E leai se tasi, i soo se atunuu po o se aganuu, e “faatauanau atu mo se” faamaseseiga po o se faalēmigao mai se isi tagata e faia tonu, po o se tasi e lapo’a ma malosi atu.

O i latou o e sauaina ma saili e nana a latou agasala mataga, e ono mafai ona sosola mai ai mo sina taimi. Peitai o le Alii o lē e silasila i mea uma, e silafia foi amioga ma mafaufauga ma faamoemoega o le loto.17 O Ia o le Atua o le faamasinotonu, ma o le a faataunuuina lava Lana faamasinogatonu paia.18

E ofoofogia foi, o le Alii o se Atua foi o le alofa mutimutivale i e salamo faamaoni. O le au faasaua po o le au faatautala—e aofia ai i latou o e na sauaina foi—o e ta’uta’u atu, lafoai a latou agasala ma faia mea uma i lo latou malosi e faia ai le toe faaleleiga ma toe totogi, e maua le faamagaloga e ala i le vavega o le Togiola a Keriso.

Mo i latou na tuuaia sese, o le mamafa lē leoa o nei tuuaiga ua aumaia ai faasalaga e le tonu. Ae ua faamanuiaina foi i latou i puapuaga o le Faaola na sui ai mo i latou ma le malamalama o le a i’u lava ina manumalo le mea moni.

Ae o le au faasaua e le salamo, o le a tutu atu i luma o le Alii e tali atu mo a latou solitulafono mataga.

E manino lelei le Alii lava Ia i Lona ta’usalaina o le faasaua o soo se ituaiga: “Ai se na te faatausuai i se tasi o i latou nei e faatauvaa … , e lelei i lea tagata pe ana nonoa se maaolo tele i lona ua, ma faagotoina o ia i le moana loloto.”19

Faaiuga

Uo pele o e sa faamanu’alia mataga—ma mo lena tulaga, soo se tasi na tauaveina le amioletonu o le olaga—e mafai ona e maua se amataga fou ma se amataga felesi. I Ketesemane ma i luga o Kalevario, sa “tauaveina ai [e Iesu] i Ona lava luga … le lototiga ma puapuaga uma tatou te oo i ai.”20 ma ua Ia manumalo i mea uma lava! Faatasi ai ma aao na faamafola mai, ua ofo mai ai le meaalofa o le faamalologa ia te oe. Faatasi ai ma le lototoa, onosai, ma le faatuatua ia taulai atu ia te Ia, o le a le pine ona mafai lea ona e taliaina atoa lenei meaalofa. E mafai ona e lafoai le tiga ma tuua ai i Ona aao.

Ua tautino mai ma le agamalu e lou Faaola, “O le gaoi e leai se tasi mea e sau ai na ona ia gaoi ma fasi, ma faaumatia: ua ou sau ina ia [e] maua le ola, ma ia maua atili ai lava.”21 O oe o se na sao mai, e mafai ona e malolo, ma e mafai ona e faatuatuaina lena mea ma le mana ma le alofatunoa o Iesu Keriso, o le a e faatoilaloa ma manumalo ai.

E poto faapitoa Iesu i mea e matuai foliga mai e le mafai ona faataunuu. Na afio mai o Ia iinei e fai ia mafai mea e le mafai, o mea e le matogiolaina ia mafai ona togiola, ia faamalolo ma’i e le mafaamaloloina, e faasa’o mea e le mafaasa’oina, e folafola mai e le mafolafolaina.22 Ma sa lelei tele ai o Ia! O le mea moni, e matua’i atoatoa ai o Ia. I le suafa o Iesu Keriso, lo tatou Togiola, amene.

Mo nisi faamatalaga ma punaoa, tagai i le “Abuse” i le vaega o le Life Help i le ChurchofJesusChrist.org ma i le Gospel Library app.