General Conference
Reuní den Hogar di un forma Sigur
konferensia general di aprel 2023.


Reuní den Hogar di un forma Sigur

Nos ta den un posishon úniko pa rekohé Israel na ambós banda di e velo manera nunka antes den Tata su plan.

Presidente Russell M. Nelson, nos kerido profeta, a énfatisá profundamente ku nos responsabilidat úniko ta pa yuda rekohé Israel esparsí i prepará e mundu pa e Segundo Benida di JesuCristo.1 E Tata di nos spiritunan ta deseá pa Su yunan ta reuní den hogar na un manera sigur.

E plan di nos Tata Selestial pa reuní Su yunan na un manera sigur nos hogar selestial no ta basá riba un éksito di mundu, estado ekonomiko, edukashon, rasa, ni género. Tata su plan ta basá riba rektitut, wardando Su mandamentunan, i risibiendo e ordenansanan sagrado i honrando e kombenionan ku nos hasi.2

E doktrina inspirá divinamente ku nos tur komo rumannan i “tur ku ta manera Dios” ta suprayá e gran obra di rekohimentu. E doktrina aki ta di akuerdo ku esnan ku ta deseá profundamente pa hendenan di diferente estado ekonomiko i estado rasial pa eksperensiá bidanan mihó. Nos ta aplaudi i uni den e tipo di esfuersonan aki. Ademas, nos ta deseá pa tur Dios su yunan bin na djE i risibí e bendishonnan eterno ku E ta ofresé pa medio di Su evangelio.3 Den Señor su prefasio di e Doktrina i Kombenio, E ta deklará, “Skucha tur pueblo for di leu; i tur esnan ku ta riba e islanan den laman, skucha huntu.”4

Mi ta stima ku e promé versikulo den e Doktrina i Kombenio ta inkluí e pueblonan ku ta riba e “islanan den laman.” Mi ta tin tres yamamentu spesífiko pa biba i sirbi riba e islanan den laman. Promé mi a sirbi komo un misionero hóben na e Islanan Britaniko, segundo komo un Outoridat General nobo den e Islananan Filipino, i despues komo Presidente di Area den e Islanan Pasífiko, kual ta inkluí hopi di e Islanan di Polinesia.

Tur tres di e areanan aki a logra ku éksito pa reuní kreyentenan na e evangelio restorá di JesuCristo. Misioneronan a yega pa promé bia na e Islanan Britaniko na 1837. Esaki tabata un aña despues di Jose Smith su dedikashon di e Tèmpel di Kirtland, kaminda Moises a restorá e “yabinan di e rekohimentu di Israel for di e kuater partinan di e tera, i e guiamentu di e dies tribunan di e teranan nòrt.”5 E éksito na komienso na e Islanan Britaniki ta legendario. Na 1851, mas ku mitar di e miembronan di Iglesia tabata kombersonan batisá ku ta biba na e Islanan Britaniko.6

Na 1961, Elder Gordon B. Hinckley a bishita i inisiá un esfuerso mishonal di tempu kompletu na e Islanan di Filipinas. Durante e tempu ei tabata tin solamente un poséedo di Saserdosio Melkizedèk Filipino. Sorprendentemente, tin mas ku 850,000 miembro di Iglesia awendia na e Islanan di Filipinas. Mi ta atmirá e hendenan di Filipinas; nan tin un amor profundo i permanente pa e Salbador.

Kisas menos konosí ta e esfuersonan misional kontinuo na e Islanan di Polinesia. El a kuminsá na 1844 ora ku Addison Pratt a yega na loke yama awendia Polinesia Franses.7 Hopi hende di Polinesia ya tabata kere den famianan eterno i a akseptá JesuCristo komo nan Salbador. Awendia kasi 25 porshento di Polinesia, den e Islanan di Polinesia, ta miembro di e Iglesia.

Un biaha mi a skucha un mucha muhé di 17 aña riba un isla distante di Tahiti ku tabata di 7 generashon miembro. El a rindi homenahe na su antepasadonan ku a komberti na 1845 na Tubuai, dos aña despues ku e promé miembronan di Iglesia a yega den e Vaye di Lago Salado.9

Nos doktrina ta kla ku lo bai tin tempu i temporada pa kada hemde risibí i pa respondé na e mensahe di evangelio. E ehèmpelnan aki ta djis un parti di un bista muchu mas grandi. Presidente Nelson a énfatisá kontinuamente ku “e rekohimentu di Israel ta un desafio”mas grandi … kousa, i … obra riba e mundu awendia.”10

Te na e Restorashon di e Iglesia di JesuCristo, inkluyendo e benida di e Buki di Mormon i e revelashon i yabinan di e saserdosio duná na e Profeta Jose Smith, e entendimentu di e “rekohimentu di Israel” tabata fragmenta i limitá.11

E nòmber distinktivo “Israel” tabata e titulo konferí riba Jakòb.12 El a bin na representá e posteridat di Abraham pa medio di Isaak i Jakòb. E promesa i kombenionan original nae Tata Abraham ta indiká den Abraham 2:9–10, kual ta bisa:

“I lo mi hasi bo un gran nashon, …

“I lo mi bendishoná [tur nashon] pa medio di bo nòmber; pa tur ku risibí mi Evangelio lo wòrdu yamá na mi nòmber, i lo ta kontá manera simia, i lo lanta i bendishoná bo, manera nan tata.”

Durante e Konseho di Shely den e eksistensia premortal, e plan di salbashon a wòrdu diskutí i sostené. E ta inkluí sierto leinan i ordenansanan di e saserdosio instituí promé ku e fundashon di e mundu i basá riba e rekohimentu.13 Tambe e ta inkluí e prinsipio prinsipal di albedrio.

Despues di hopi siglo komo un pueblo poderoso, inkluyende e reinado di Saul, Davidi, i Solomon, Israel a wòrdi dividí. E tribunan di Judá i parti di e tribunan di Benjamin a bira e reino di Judá. E sobrá, identifiká komo e dies tribunan, a bira e reino di Israel.14 Despues do 200 aña di eksistensia separá, e promé dispershon di Israel a sosodé na 721 promé ku Cristo ora e dies tribunan a wòrdu hibá den koutiverio dor di e rei di Asiria.15 Despues nan a bai na e paisnan den nòrt.16

Na 600 promé ku Cristo na komienso di e Buki di Mormon, Tata Lehi a guia un kolonia di Israelitanan pa Kontinente Amerikano. Lehi a komprondé e dispershon di Israel di kua e tabata parti di dje. El a wòrdu sitá dor di Nefi bisando ku e kas di Israel “lo mester wòrdu kompará manera un palu di olèifi, kual su ramanan mester wòrdu kibrá i mester wòrdu dispersá riba henter e mundu.”17

Den e asina yamá Mundu Nobo, e historia di e Nefitanan i Lamanitanan manera indiká den e Buki di Mormon ta kaba na aproksimadamente 400 aña despues di Cristo. Desendientenan di Tata Lehi a plama rònt e Kontinete Amerikano.18

Esaki ta klaramente deskribí dor di Mormon den 3 Nefi 5:20, ku ta bisa: “Mi ta Mormon, i un desendiente puru di Lehi. Mi tin rason pa bendishoná mi Dios i mi Salbador JesuCristo, ku a trese nos antepasadonan for di e tera di Yerusalèm.”1920

Klaramente e punto di mas haltu den e historia kronologiko di Israel ta e nasementu, mensahe, ministerio, i mishon di nos Señor i Salbador, JesuCristo.20

Despues di e morto i Resurekshon ku a moldea eternidat, un di dos dispershon bon konosí di Judá a tuma lugá entre 70 i 135 despues di Cristo, ora, dor di e opreshon i persekushon Romano, e Hudiunan a wòrdu dispersá rònt henter e mundu konosí e tempu ei.

Presidente Nelson a siña, “E Buki di Mormon a bin dilanti komo un señal ku Señor a kuminsá rekohé [e] yunan di e kombenio.”21 Pues, e Buki di Mormon, tradusí pa e Profeta Jose Smith pa medio di e don i poder di Dios, a dirigí na Lehi su desendientenan, Israel dispersá, i Gentil ku a wòrdu adoptá den e tribunan di Israel. E titulo di 1 Nefi 22 un parti ta bisa, “Israel lo wòrdu dispersá riba henter e fas di e tera—E Gentilnan lo kuida i nutri Israel ku e evangelio den e lastu dianan.” E página di titulo di e Buki di Mormon ta bisa ku un di su propósitonan ta pa “konvensé e Hudiunan i Gentilan ku Jesus ta e Cristo.” Ku e Restorashon i e Buki di Mormon, e konsepto di “e rekohimentu di Israel” a eskpandé grandemente.22

Esnan ku akseptá e evangelio di JesuCristo, sin importa linage, ta bira parti di e Israel reuní.23 Ku e rekohimentu i e kantidat numeroso di tèmpel konstruí i anunsiá, nos ta den e posishon úniko pa rekohé Israel na ambos banda di e velo manera nunka a wòrdu hasí den Tata su plan.

Presidente Spencer W. Kimbal, papiando di e rekohimentu literal di Israel, a bisa: “Awor, e rekohimentu di Israel ta konsistí den uni na e iglesia bèrdadero i …bin na un konosementu di e Dios bèrdadero. … Kualke persona, pues, ku a akseptá e evangelio restorá, i ku awor ta buska pa alabá Señor den su propio lenga i ku e Santunan den e nashon kaminda e ta biba, a kumpli ku e lei di rekohimentu di Israel i ta heredero di tur e bendishonnan primintí na e Santunan den e delaster dianan.”24

“E rekohementu di Israel awor ta envolví kombershon.”25

Manera mirá dor di un lèns kla i amplio, miembronan di E Iglesia di JesuCristo di e Santunan di Delaster dianan tin e gran privilegio di stima, kompartí, invitá i yuda otronan rekohé Israel, pa risibí e plenitut di Señor su bendishonnan di kombenio. Esaki ta inkluí Afrikanonan i Europeonan, Sur i Nòrt Amerika, Asiatiko, Oustraliano, i esnan riba e islanan den laman. “Pasó sigur e bos di Señor tei pa tur hende.”26 “E rekohimentu lo kontinuá te ora e rektonan ta reuní den e kongregashonnan di e Santunan den e nashonnan di mundu.”27

Ningun hende a papia tokante di e rekohimentu mas direkto manera Presidente Russell M. Nelson: “Kada biaha ku bo hasi kualkier kosku ta yuda un hende—na tur dos banda di e velo—ta dal un paso pa hasi e kombenionan ku Dios i risibí e ordenansanan esensial di boutismo i tèmpel, bo ta yudando pa rekohé Israel. E ta asina simpel.”28

Na unda e Iglesia ta awendia? Den e 62 aña for di tempu mi a kuminsá mi mishon na 1960, e kantidat di misioneronan di tempu kompletu sirbiendo bou di e yamada di e profeta a oumenta di 7,683 pa 62,544. E number di mishon a krese di 58 pa 411. E kantidat di miembronan a krese di aproksimadamente 1,700,000 pa aproksimadamente 17 mión.

E pandemia di COVID-19 a impaktá temporalmente algun di nos oportunidatnan pa kompartí e evangelio. Tambe el a provée eksperiensianan den uso di teknologia nobo, kual lo grandesé hopi e rekohimentu. Nos ta gradesí ku miembronan i misioneronan awor ta ekspandiendo e esfuersonan pa rekohé Israel desparsí. Kresimentu kontinuo tur kaminda, spesialmente na Sur Amerika i Afrika. Tambe nos ta apresiá ku asina tantu rònt mundu ta reakshoná riba e invitason poderoso di Presidente Nelson pa oumenta e servisio misional. Sinembargo, nos kompromiso pa stima, kompartí, i invitá por wòrdu ekspandé grandemente.

Un parti esensial di e esfuerso misional ta pa kada miembro individual bira un ehèmpelnan di faro di lus29unda ku nos ta biba.30 Nos no por kamuflá. Nos ehèmpel Kristian di bondat, rektitut, felisidat, i amor sinsero pa tur hende por krea no solamente un lus ku ta guia pa nan pero tambe un entendimentu ku tin un haf sigur den e ordenansanan di salbashon i eksaltashon den e evangelio restorá di JesuCristo.

Por fabor komprondé ku tin bendishonnan remarkabel den kompartí e evangelio di JesuCristo. E skrituranan ta papia di goso i pas, pordón di piká, protekshon for di tentashon, i poder sostenibel di Dios.31 Mirando mas ayá di e bida mortal, nos lo ta prepará pa kompartí e evangelio ku esnan “den skuridat i bou di gara di piká den e gran mundu di e spiritunan d e morto.”32

Mi orashon spesífiko awe pa kada yu, hóben, famia, i quorum, Sosiedat di Sokoro, i klas ta pa repasá kon nos individualmente i kolektivamente por akseptá konseho dramatiko pa yuda rekohé Israel ku a wòrdu mandá dor di Señor i nos kerido profeta.

Nos ta respetá albedrio. Den e mundu sekular aki, hopi lo no respondé i partisipá na e rekohimentu di Israel Pero hopi si, i Señor ta spera ku esnan ku risibí Su evangelio lo esforsá urgentemente pa ta un ehèmpel di lus ku lo yuda otronan bin na Dios. Esaki ta pèrmití nos rumannan rònt mund pa disfrutá e bendishon i ordenansanan supremo di e evangelio restorá di JesuCristo i ta reuní den hogar na un manera sigur.

Mi ta duna mi testimonio sigur i apostoliko di e divinidat di JesuCristo i nos Tata Selestial su plan pa nos den e nòmber di JesuCristo, amèn.

Notanan

  1. Wak Russell M. Nelson, “Welcome Message,” Liahona, mei 2021, 7.

  2. Wak Doctrina y Convenios 20:37.

  3. Wak 2 Nefi 26:33.

  4. Doctrina y Convenios 1:1. Den Doctrina y Convenios 1:4, Señor ta kontinuá: “I e bos di atvertensia lo bai na tur hende, pa medio di e boka di mi disípulonan, kual mi a skohe den delaster dianan aki.”

  5. Doctrina y Convenios 110:11.

  6. Na 1851, tabatin 52,165 miembro di Iglesia total. Di akuerdo ku registronan di Iglesia i e “Senso Religioso di 1851” na Inglatera i Gales, tabata tin mas ku 28,000 miembro (wak Robert L. Lively Jr., “Some Sociological Reflections on the Nineteenth-Century British Mission,” in Mormons in Early Victorian Britain, ed. Richard L. Jensen and Malcolm R. Thorp [1989], 19–20).

  7. Wak Saints: The Story of the Church of Jesus Christ in the Latter Days, vol. 1, The Standard of Truth, 1815–1846 (2018), 494–95, 514–15, 573.

  8. Tonga: 45 porshento; Samoa: 31 porshento; American Samoa: 22.5 porshento; and French Polynesia: 7 porshento.

  9. Wak Saints, 573–74.

  10. Russell M. Nelson, “Hope of Israelworldwide youth devotional, June 3, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  11. E doktrina úniko i poderoso aki ta den e Buki di Mormon i sustentivaente den e di dies artikulo di fe, ku ta kuminsá ku, “Nos ta kere den e rekohimentu literal di Israel i den e restorashon di e Dies Tribunan.” (wak James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 314–44).

  12. Manera registrá den Genesis 32:28, e relato di skritura ta bisa, “Bo nòmber lo no wòrdu yamá Jakòb mas, pero Israel: pasobra komo prinsipe bo tin poder ku Dios i ku tur hende.”

  13. Wak Joseph Smith, in “History, 1838–1856, volume D-1,” 1572, josephsmithpapers.org; see also Joseph Smith, “Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Wilford Woodruff,” [42–43], josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Willard Richards,” [241], josephsmithpapers.org.

  14. Wak Bible Dictionary, “Israel, Kingdom of”; James E. Talmage, The Articles of Faith, 315. Rehoboam i su siervonan tabata konosí komo e Reino di Judá i tabata lokalisá na e parti mas sur di Israel moderno.

  15. Wak 2 Reyes 17:23.

  16. Wak Doctrina y Convenios 133:26; wak tambe Doctrina y Convenios 110:11.

  17. 1 Nefi 10:12. Ammon despues a bisa, “Bendishoná ta e nòmber di mi Dios, ku a kòrda riba e pueblo aki, ku ta un rama di e palu di Israel, i ku tabata pèrdí for di e kurpa den un tera straño”(Alma 26:36).

  18. President Spencer W. Kimball, papiando di e Israel Lamanita, a siña ku Zion ta tur e Kontinente Amerikano. Presidente Kimbal a bisa, “Nos ta den Israel i ta wòrdu rekohé”(The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 439).

  19. Ora Tata Lehi a wòrdu instruí pa tuma su famia i bai den desierto, por lo menos parti di e rason tabata ku Herusalèm lo wòrdu distruí (wak 1 Nephi 2). E destrukshon di e Tèmpel di Solomon, e kaida di Herusalèm, i e koutiverio di e tribu di Judá a sosodé mas o menos na 586 promé ku Cristo.

    “Israel a wòrdu konkistá den mas o menos 720 B.C.E., i e 10 tribunan a wòrdu hibá den eksilio. … [Na Herusalèm,] E Tèmpel di Solomon a sostené varios atake dor di podernan ekstranhero promé ku finalmente, na 586 B.C.E., e la wòrdu distruí kompletamente dor di e ehersito di Nabukodonosor, e rei di Babilonia” (David B. Green, “The History of the Jewish Temple in Jerusalem,” HaaretzAug. 11, 2014, haaretz.com/jewish/.premium-history-of-the-temple-in-jerusalem-1.5256337). Wak tambe 2 Reyes 25:8–9.

  20. Wak Tad R. Callister, The Infinite Atonement2000).

  21. Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, meu 1995, 33; wak tambe “Covenants,” Liahona, Nov. 2011, 88.

  22. Wak Russell M. Nelson, in R. Scott Lloyd, “Seminar for New Mission Presidents: ‘Swift Messengers’ to Scattered Israel,” Church News, July 13, 2013, thechurchnews.com. Presidente Russell M. Nelson a deklará ku e rekohimentu “no ta un kuestion di lokalidat fisíko; ta un kuestion di kompromiso individual. Hende por wòrdu ‘hibá na konosementu di Señor’ [3 Nephi 20:13] without leaving their homelands” (“The Gathering of Scattered Israel,” Liahona, Nov. 2006, 81). Wak tambe 3 Nephi 21:1–7.

  23. Nos doktrina ta kla; Señor a dispersá e tribunan di Israel pa motibu di nan rebelio i nan falta di rektitut. Sinembargo, Señor a usa e dispersashon di Su pueblo skohí bou di nashonnan di e mundu pa bendishon e nashonnan aki. (Wak Guide to the Scriptures, “Israel—The Scattering of Israel,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.)

  24. Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball439.

  25. Enkabesamentu den Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball438. wak tambe “All Are Alike unto God,” ed. E. Dale LeBaron (1990), a collection of 23 conversion stories by Black African Latter-day Saints. Hermana Julia N. Mavimbla a bisa promé ku el a uni na Iglesia i a bin na e palabra Israel, e tabata benta e buki un banda i bisa, “esaki ta pa e blankunan. No ta pa nos. Nos no ta skohí.’ Awe mi sa ku mi ta pertenesé na un famia real si mi biba den rektitut. Mi ta un Israelita, i ora mi tabata hasi mi ordenansanan den tèmpel, mi a gara e sentimentu ku nos tur na mundu ta un famia.” (den “All Are Alike unto God,” 151).

  26. Doctrina y Convenios 1:2

  27. Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, 438.

  28. Russell M. Nelson, “Hope of Israel.

  29. E Apòstel Pablo a bisa su amigu hóben Timoteo pa “ta … un ehèmpel di e kreyentenan.” (1 Timoteo 4:12

  30. Wak 3 Nefi 18:24.

  31. Wak Mosia 18:8–13;3 Nefi 18:25Doctrina y Convenios 18:10–16; 31:5 62:3.

  32. Doctrina y Convenios 138:57.