2007
O Le Toe Faapaiaina o le Tapeneko i Sate Leki
Me 2007


O Le Toe Faapaiaina o le Tapeneko i Sate Leki

Ou te faafetai ona ua faamalosia ma toe faafou lenei maota ofoofogia, ina ia mafai ai ona saga faaaoga pea e aoao ai ma faamalamalamaina le fanau a le Atua.

Ata

O se faamamaluga tele ma se avanoa le avea ai ma se tasi o le sauniga o le toe faapaiaina o lenei maota maoae, le Tapeneko i Sate Leki, lea o loo tu i sisifo o le Malumalu o Sate Leki. Matou te faalauiloaina aloaia soo se tasi ma i latou uma sa i ai sona sao i le galuega tele sa faia i lenei fale. E faapitoa la matou faafetai i le Au Epikopo Pulefaamalumalu—Epikopo H. David Burton, Epikopo Richard C. Edgley, ma Epikopo Keith B. McMullin —i le mae’u o la latou taitaiga i le faafoeina o le galuega i le toefaafouina ma le toefuataiina o le Tapeneko i Sate Leki.

E i ai mea ou te faamama’i i ai ma ou te manatua pea pe a ou sau i lenei Tapeneko a o ou laitiiti. Sa ou papatiso iinei. Ina ua avea au o se tiakono, sa aumai au e lo’u tama iinei e auai i le sauniga soao a le au perisitua. E 15 minute na ma vave taunuu mai ai, ma sa faigofie ona maua so ma’ua nofoaga i le poletito i luga.

I le popofou o le Ekalesia, na pau fale e lua na fauina faapitoa mo tapuaiga o malumalu i Katelani ma Navu. Sa fausia uma e tusa ai ma faaaliga. O le uluai fale o loo tusi faamaumauina na fausia e le Ekalesia e fai ma se falelotu, sa faamoemoeina foi e faaaoga o se faleaoga. Sa fauina i ogalaau i Misuri i le 1831.1

E oo mai i le taimi na faapaiaina ai le Malumalu o Katelani i le 1836, ua matua le ofi ai le Au Paia sa mananao e auai i le faapaiaga. Sa tusia ma le faanoanoa e le Perofeta o Iosefa Samita, o le a le ofi nisi tagata i le fale.2 Peitai, ina ua faateleina sauaga e faasaga i le Au Paia ma o latou taitai i Katelani, o lea sa masii atu ai le toatele o le Ekalesia i Misuri i le 1838, ae tuua ai lenei maota faapelepele.

Na sosoo atu ai ma le Malumalu o Navu i le mamanu lava e tasi e pei o le Malumalu o Katelani, vagana ai potu mo potopotoga i fogafale muamua ma le lua. Peitai, a o lei maea le Malumalu o Navu i le 1846, sa tauaofia ia le Au Paia i fafo, e masani lava i tafatafa o le malumalu, e faalogologo ai i saunoaga a Iosefa ma isi taitai o le Ekalesia. O nisi taimi e faitau afe ma afe i latou e auai i na sauniga.

E pei ona matauina e Siaosi A. Samita i se ala malie, “I ona po o le Perofeta o Iosefa … ‘e sili ona tupuolaola le ‘Faamamona’ i fafo.” E mafua ona “Ua le mafai ona tatou fausiaina se fale e lava lona tele e ofi ai le Au Paia a o lumanai le maliu o le Perofeta.”3

O nisi taimi e faalavelaveina ai e le leaga o le tau ia na sauniga i fafo, ma taufai faaletonu ai le aofia ma failauga. Na saunoa Peresitene Iosefa F. Samita, o lē sa manatuaina lelei le le manuia o na sauniga i fafo i tafatafa o le malumlau i Navu:

“O le mea muamua lava ou te manatua i se nofoaga o le tapuaiga, o Navu. O se pupu laau i tafatafa o le tulaga o le malumalu. Faatasi ai ma lo’u tina, ou te faalogologo ai iinei i tamalii e pei o Polika Iaga, Heber C. Kimball, Orson Hyde, Parley P. Pratt, o le Perofeta o Iosefa ma le Peteriaka o Ailama. Ou te manatuaina lelei lo’u auai i se tasi o sauniga i lalo o nei laau, na sau ai se taavale solofanua i luma o le aofia ma sa tulai le Perofeta o Iosefa i le pusa o le taavaletoso ma saunoa mai, ina ua amata ona timu. Sa tutu a’e pe toatasi pe toalua ni tagata ma u’u ni faamalu i ona luga, e faamalumalu ai o ia mai le susu. O le toatele o tagata e lei i ai ni faamalu, ma sa le manuia ma le lelei le nofo ai iina, peitai ou te manatua lelei, e ui lava ina ua na o au o se tamaitiiti, sa leai se tasi na tuua le sauniga a o ia saunoa.4

A o lei maliu o ia, sa faatonu e le Perofeta ina ia fausia se tapeneko tapoleni e faamalumalu ai le Au Paia i le taimi o sauniga tetele. I le 1845, ina ua lata ina maea le malumalu, sa toe auina atu Elder Orson Hyde o le Korama a le Toasefululua i Sasae [o le Iunaite Setete] e fai se suegatupe ma faatau ai “iata pe tusa ma le fa afe” o tapoleni e fau ai le mea lea na ta’ua e Polika Iaga o “le Tapeneko o le potopotoga i Siona.”5

Sa faamatala e Uso Orson Pratt le tulaga faamoemoeina ma le mamanu o le tapeneko tapoleni i se tusi na tusia i le aso 30 o Aokuso, 1845:

“Ua faamoemoe e faatu se tapeneko tapoleni i luma o le Malumalu, ma sosoo atu ai i le itu i sisifo. O foliga o lenei fale e faaofuofu; … O le vaega o lona faavae o le a lava ma totoe e ofi ai le valu pe sefulu afe tagata; o le a faasolosolo agai i luga nofoa e foliga mai ai o le ogatotonu o se malae faaEleni mo faaaliga ma taaloga.”6

Sa amata e le usoga i le aso na sosoo ai ona faamama le laufanua mo le fausiaina o tapeneko tapoleni. Peitai, talu ai le ogaoga o sauaga mai o latou fili, o lea na tatau ai ona tuua e le Au Paia ia Navu, ma o lea e lei fausiaina ai le tapeneko tapoleni. Na “utaina ai e [Orson Hyde] ia tapoleni i taavale solofanua i le 1846 ma malaga atu ai i sisifo”7 Sa taumatemate nisi “sa faaaoga lelei ia tapoleni i ni faleie, o fale i tua o taavale solofanua ma ufiufi” mo le Au Paia i le malaga umi i le Vanu o Sate Leki.8

O le Tapeneko ua mae’a i le Lotoa o le Malumalu i le Aai o Sate Leki, e talitutusa lava lona tele ma le tapeneko tapoleni lea na fuafuaina mo Navu, ma e faapei foi o le tapeneko i Navu o loo tu foi i le itu i sisifo o le malumalu. E faapei foi o isi mataupu, e pei o le malaga tele i Sisifo, sa silasila faalemafaufau Iosefa Samita i se tapeneko tele; ma sa faatinoina e Polika Iaga.

O lea, o le tapeneko sa fuafuaina mo Navu, e ui lava ina e le’i fauina iina, a o le ata faataitai mo lenei fale faasolopito. A o ou tamaitiiti, matou te faalogologo i le konafesi aoao i le leitio; o le taimi nei ina ua faaaoga satelite ma masini faaeletonika, ua tatou faasalalau atu mai le Aai o Sate Leki i atunuu uma i le lalolagi atoa i le taimi e tasi—e pei ona tatou faia ai i le taimi nei—e faaaoga ai laina fesootai i fale i le lalolagi atoa. Ua oo mai nei mea ona o musumusuga na oo mai i le Usoga e faafetaiai ai tulaga manaomia o tagata i o tatou aso ma taimi. O se faataitaiga lelei lenei o le auala ua saunia e le Alii ina ia mafai ai ona taulima manaoga o tagata o le ekalesia. Ou te molimau atu o le a faaauau pea e le Alii ona faaalia mai i Lana perofeta, o Gordon B. Hinckley, ia auala ma mea e taulima ai manaoga o tagata uma o se Ekalesia ua matua faatupula’ia naua.

Ou te faafetai ona ua faamalosia ma toe faafou lenei maota ofoofogia, ina ia mafai ai ona saga faaaoga pea e aoao ai ma faamalamalamaina le fanau a le Atua. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Richard W. Jackson, Places of Worship: 150 Years of Latter-day Saint Architecture (2003), 16.

  2. Tagai History of the Church, 2:410–11.

  3. Deseret News, Aug. 29, 1855, 194.

  4. “The Spirit of Worship,” Improvement Era June 1910, 749–50.

  5. Brigham Young to the Saints Abroad, June 17, 1845, in New York Messenger, August 16, 1845; tagai foi History of the Church 7:427; Elden J. Watson, “The Nauvoo Tabernacle,” Brigham Young University Studies spring 1979, 420.

  6. Orson Pratt to Reuben Hedlock, August 20, 1845, in New York Messenger, August 30, 1845, 67; tagai foi Brigham Young University Studies 19 spring 1979, 420.

  7. Glen M. Leonard, Nauvoo: A Place of Peace, a People of Promise (2002), 479–80.

  8. Brigham Young University Studies, spring 1979, 421; tagai foi William Smith claim in Glen M. Leonard, Nauvoo, 754 note 86.