2008
Ua ite anei outou e, o vai outou ?
Me 2007


Ua ite anei outou e, o vai outou ?

Ia ite outou e, o vai outou, na te reira e haapaari ia outou, e niu papû ia outou ma te aueue ore i te pae varua i roto i ta outou mau hopoi‘a no te autahu‘araa.

Hōho’a
Dean R. Burgess

I te tau a riro ai au ei feia apî tamaroa i roto i te Autahu‘araa a Aarona, te haamana’o nei au i te oaoa ta‘u i ite a riro ai au ei diakono. Ua hinaaro ê na vau e rave i ta‘u mau ohipa i roto i te autahu‘araa. I te tau e tamarii noa â vau i roto i te paraimere, e hi‘ohi‘o noa vau i te mau diakono no ta‘u paroita no te faaineine ia‘u ia tae i te mahana e ti‘ahia ai to‘u matahiti i te 12, e a farii ai au i te autahu‘araa, e a opere ai i te oro‘a. E i te pae hopea, ua tae mai taua mahana ra, e i muri noa iho i to‘u faatoro‘araahia e to‘u papa, e episekopo oia no te paroita i te reira taime, ua ineine au, tera râ, e mea huru mata‘u rii, no te hamata i ta‘u mau ohipa ei diakono apî.

I teie nei tei roto vau i te hoê Pŭpŭ Autahu‘araa Aarona. Ua riro mai te mau melo no ta‘u pŭpŭ ei mau hoa maitai roa. Ua tamau noa taua auhoaraa ra e taua autaea‘eraa ra i roto i te pŭpŭ i te tupu i te rahi i roto i to‘u apîraa a haapii ai matou e a tavini amui ai matou i roto i ta matou mau ohipa no te autahu‘araa. Ua riro matou paatoa ei mau hoa rahi roa, e ua farii matou i te mau taime arearea e te oaoa i roto i ta matou mau faaoaoaraa na te pŭpŭ.

I te hoê sabati, i muri a‘e i te hoê o taua mau pureraa oro‘a ve‘ave‘a ra e te roa ho‘i, ua tape‘a maira te tauturu matamua i roto i ta matou episekoporaa ia‘u no te paraparau ia‘u. Ua riro teie uiuiraa mana’o-ore-hia ei haamaitairaa i roto i to‘u oraraa i muri a‘e i to feruri-maite-raa i te uiraa ta’na i ui mai ia‘u i roto i ta maua farereiraa poto roa, tera râ, e farereiraa faufaa roa. Ua hi‘o tutonu maira te taea‘e Bateman i roto i to‘u mata e ua ui maira, « e Dean, ua ite anei oe e, o vai oe ? » Aita hoê maniania faahou i taua taime ra, e i muri iho, ua faahaamana’o poto noa maira oia e ma te mana rahi e, « e tamaiti oe na Reid Brugess ».

Ua vai maoro i roto i to‘u aau te auraa no taua uiraa ra, e e mea pinepine au i te feruri i te reira i roto i te mau matahiti o to‘u apîraa. Teie uiraa maitai roa ta teie taea‘e – « Ua ite anei oe e, o vai oe ? » – ua horo‘a mai te reira i te hoê avei‘a faaûruhia i roto i to‘u oraraa e tae noa’tu i te hoê fafauraa ia faatura e ia auraro i to‘u fetii e i te autahu‘araa.

I teie pô te hinaaro nei au e uia atoa ia outou tata‘itahi e te feia apî tamaroa no te Autahu‘araa a Aarona, i teie nei uiraa tei uihia mai ia‘u i to‘u apîraa, « ua ite anei oe e o vai oe ? »

Ia ite outou e, o vai outou, na te reira e haapaari ia outou, e niu papû ia outou ma te aueue ore i te pae varua i roto i ta outou mau hopoi‘a no te autahu‘araa. E riro mai outou ei taata mana’o tapitapi ore e te faaroo e te hinaaro papû ia rave i te mau faaotiraa ti‘a. E roaa te puai ia outou no te ti‘a no te mau mea ta outou i ite e, ua ti‘a te reira. E ite outou e, e haamaitairaa ia mau i te autahu‘araa o te Atua e ia farii i te mana no te rave i te ohipa i To’na ra i‘oa.

O Amona, te hoê misionare rahi no te Buka a Moromona, tei riro ei tavini faaroo e te itoito no te Arii Lamoni. Na roto i te hoê temeio, ua paruru oia i te mau nana a te Arii Lamoni e ua rave i te mau rave‘a atoa no te tavini i te arii. I to’na faarooraa i te mau ohipa faahiahia ta Amona i rave, ua uiui ihora o Lamoni e, o vai mau o Amona. Na ô atu ra o Amona e:

« Inaha, e taata hoi au, e e tavini hoi no oe, e no reira, o te mea ti‘a ta oe e hinaaro, o ta‘u ïa e rave.

« E faaroo a‘era te arii i taua mau parau nei, maere faahou a‘era oia, i ite hoi oia e, ua itea to’na ra mau mana’o ia Amona ; e ore noa’tu râ te reira, parau vaha maira te arii Lamoni, na ô maira ia’na: O vai hoi oe na ? O taua Varua Rahi ra anei oe o tei ite i te mau mea atoa ra ? »

« Ua parau atura Amona ia’na, na ô atura, E ere ïa vau ».

Ua faaite atura o Amona e o vai hoi oia ma te parau atu e, « e taata hoi au… i hamanihia ma te hoho‘a o te Atua ra, ua parauhia hoi au e to’na ra Varua Maitai ia haapii atu vau… i teie nei mau taata » (Alma 18:17-19, 34). Ua ite o Amona e, o vai oia e eaha mau ta’na misioni.

Ua riro te imiraa ia ite e o vai tatou nei ei hoê o te mau imiraa rahi roa a‘e o te oraraa nei. Tatou te mau metua e te mau feia faatere, te faaitoito nei tatou no te tauturu i te mau taata ta tatou i here ia maramarama e ia ite i te pahonoraa i teie uiraa ohie roa e te hohonu atoa râ, « o vai au ? »

Te ui nei au i te feia apî tamaroa no te Autahu‘araa a Aarona, nahea outou ia farii i te ite e te faaiteraa e o vai outou ?

A feruri i teie na uiraa e toru i muri nei e i te mau ture i taatihia i te reira tei riro ei mea faufaa no te ite i to outou huru mau.

A tahi, ua ite anei outou e, e tamaiti outou na te Atua ?

E tamaiti mau outou na te Atua, « fanauhia i te pae varua i roto i te oraraa hou te tahuti nei. Ei tamarii Na’na, ua ite papû outou e, e huru hanahana e te mure to outou, e e tauturu mai [to outou Metua i te Ao ra] ia outou i roto i ta outou mau tautooraa ti‘a no te farii i taua huru ra » (True to The Faith: A Gospel Reference [2004], 74).

Na te iteraa e, te here nei te Metua i te Ao ra ia tatou, e e mau tamarii tatou Na’na, na te reira e horo‘a ia tatou i te puai, te märû, e te ti‘aturiraa ia ora i teie nei oraraa tahuti. I roto i te episetole Matamua a Ioane te tai‘o nei tatou e:

« A hi‘o na i te huru o to te Metua aroha ia tatou nei, o tatou i ma‘irihia mai e, e tamarii na te Atua: i ore ai to teie nei ao i ite ai ia tatou, no te mea aore atoa i ite ia’na.

« E au mau hoa here, e tamarii tatou na te Atua » (1 Ioane 3:1-2).

E mea faufaa outou no te hoê Metua here i te Ao ra ! E te feia apî tamaroa, a pure noa i te mau taime atoa ! Na ta outou mau pure i te poipoi e te pô e tauturu ia outou ia ite e, e tamaiti outou na te Atua.

A piti, ua ite anei outou e o vai outou i roto i te faanahonahoraa a te Atua ?

Ua parau Alama i te reira faanahonahoraa « te rave‘a rahi oaoa » (Alama 42:8), e faanahonahoraa ta te Atua i faaineine no outou e no tatou tata‘itahi. Ia pee tatou i te reira faanahonahoraa e ti‘a ïa ia tatou ia farii i te oaoa i teie nei e ia ho‘i i mua i To’na aro ia pohe tatou. Ua tono mai te Metua i te Ao ra i Ta’na Tamaiti Here, o Iesu Mesia, no te « tatara i te mau tape‘a o te pohe » (Alama 7:12) e ua pohe no ta tatou mau hara e no te hara a to te ao nei. Te fariiraa i te Faaora ia pohe no ta tatou mau hara o te hoê te reira tapa’o faaite rahi roa a‘e no te here o to tatou Metua i te Ao ra ia tatou tata‘itahi. « I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horo‘a mai i ta’na Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia’na ra, ia roaa râ te ore mure ore » (Ioane 3:16). Te iteraa, te ti‘aturiraa e te haroaroaraa i te misioni a te Faaora, na te reira e tauturu ia tatou ia ite e o vai tatou.

Ei tuhaa no te faanahonahoraa a te Metua i te Ao ra, ua tonohia outou i roto i te hoê nohoraa tahuti nei e i roto i te hoê utuafare. Te mau fafauraa ta outou e rave i roto i te faanahonahoraa a te Atua, ei taata hoê e ei tuhaa no te hoê utuafare, na te reira e taamu ia outou e a muri noa’tu i roto i to outou utuafare e i roto i te utuafare o te Atua, e a muri noa’tu. A faatura e a auraro i te reira mau i‘oa ta outou e mau nei. A haapa‘o i te mau arata‘iraa e i te mau faaueraa a te Atua. A tuu ia vetahi ê ia ite e o vai outou na roto i te huru o to outou haapa‘oraa i te mau arata‘iraa, mai te itehia i roto i te buka iti ra, No te puai o te feia apî. A feruri maite, a haapa‘o i te reira mau titauraa hanahana. No outou te reira mau mea !

A toru, ua ite anei outou e o vai outou i roto i to outou ti‘araa ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei ?

Ua bapetizohia outou e ua farii i te Varua Maitai. E melo outou no te Ekalesia a Iesu Mesia i faaho‘i-faahou-hia mai. Na’na teie Ekalesia, e ua horo‘a mai Oia ia tatou nei i te hoê peropheta na te Atua no te haapii, no te arata‘i ia tatou, e no te faatere i Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei. Te faaite papû nei au e, o Thomas S. Monson to tatou peropheta i roto i teie « tau ati rahi » (2 Timoteo 3:1). A faaroo ia’na. Na’na e na te tahi atu mau peropheta no teie anotau e haapii mai ia outou o vai outou e e nahea ia riro mai te Faaora te huru.

E melo outou no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e ua faatoro‘ahia outou no te mau i te autahu‘araa o te Atua. Ua parau te Peresideni Thomas S. Monson e, « ua faauehia ia tatou ia mau i te autahu‘araa e ia rave i te ohipa i roto i te i‘oa o te Atua. Ua riro tatou ei farii no te hoê ti‘aturiraa mo‘a. Ua mea rahi tei tia’ihia ia tatou » (« A Royal Priestood », Liahona, Novema 2007, 59).

Tei roto outou i te hoê pŭpŭ autahu‘araa no te feia apî tamaroa, i reira outou e ite ai i te autaea‘eraa e i te auhoaraa o te tahi atu mau melo no te autahu‘araa. Ua riro te pŭpŭ autahu‘araa ei paruru no outou i mua i te mau faahemaraa o te ao nei. E tiia outou ia tavini te tahi i te tahi e ia rave i te mau oro‘a o te autahu‘araa. I roto i ta outou mau pŭpŭ e haapii-atoa-hia outou i te mau parau tumu o te evanelia a Iesu Mesia o te tauturu hoi ia outou ia ite e o vai outou. E te feia apî tamaroa, a faatura i te autahu‘araa o te Atua.

Te faaite papû nei au e, ia ite ana‘e outou e, o vai outou e ia haapa’o hoi outou i ta outou mau parau tohu e te mau fafauraa i te Faaora, na te reira e hopoi mai i te oaoa i roto i to outou oraraa.

E ti‘a anei ia tatou paatoa ia ite e ia maramarama e o vai mau tatou. Na te Varua hoi ta tatou i farii i teie pô e faaite « i to tatou atoa nei varua e, e tamarii tatou na te Atua » (Roma 8:16). Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.