2008
« Ta‘u mau parau… e ore hoi ïa e hope »
Me 2007


« Ta‘u mau parau… e ore hoi ïa e hope »

Te titau manihini nei matou i te mau taata atoa ia tuatapapa i te umereraa o te mea ta te Atua i parau mai te taime mai o te Bibilia, e te parau mai nei â i teie mahana.

Hōho’a
Elder Jeffrey R. Holland

E te peresideni Monson, e ti’a anei ia‘u ia farii i te hoê taime taa’e ?

O vau te matamua o te mau Taea’e tei anihia ia paraparau i muri a’e i ta oe paraau poroi i to te Ekalesia i teie poipoi, e ti’a anei ia’u ia parau i te hoê parau i te i’oa o te mau Taea’e atoa o te mau Hui Mana Faatere Rahi, e i te i’oa atoa o te taatoaraa o te Ekalesia.

I roto i te mau haamaitairaa atoa e rave rahi tei fariihia e tatou i roto i teie amuiraa rahi, e te taeraa i roto i te amuiraa hanahana i reira hoi tatou i te ti’araa i ni‘a e i te patururaa ia oe ei peropheta, ei hi’o e ei heheu parau, te feruri nei au e, te haamaitairaa faufaa roa a‘e tei roaa ia tatou paatoa maori râ, o te iteraa ïa i te mauraa te pereue mo’a peropheta i ni‘a i to oe na tapono, mai te huru e, na te rima iho o te mau melahi i tuu mai. Ua ite mata te mau taata atoa tei tae mai i roto i te pureraa autahu‘araa i napo nei, e te mau taata atoa tei mata’ita’i i te haapurororaa o te pureraa i teie poipoi, i teie ohipa. I tei i‘oa o te mau taata atoa, te faaite atu nei matou i to matou aau mehara no taua taime ra. Te parau atu nei au i te reira na roto i te here i te Peresideni Monson e i te here ihoa râ i to tatou Metua i te Ao ra no te haamaitairaa nehenehe i te itemataraa i to’na hanahana » (2 Peter 1:16), mai ta te Aposetolo Petero i parau ra.

Ua parau vau i roto i te amuiraa rahi no Atopa ra e te vai nei e piti na tumu mau i faaahapa-hape-hia’i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te oreraa e riro ei Keresetiano. Ua a’o vau i taua taime ra no nia iho i te hoê o taua mau tumu parau ra – ta tatou hi‘oraa no nia i te Atuaraa tei niuhia i nia i te mau papa‘iraa mo‘a. Ua hinaaro vau e a’o i teie nei mahana no nia i te tahi atu tumu parau faufaa rahi o te faataa papû i to tatou faaroo e o te faatupu râ i roto i te tahi feia te manao peapea, oia hoi te faaiteraa ma te taia ore e te tamau noa ra te Atua i te parau i Ta’na parau e i te heheu i Ta’na parau mau, te mau heheuraa o te haamau i te hoê buka o te farii noa i te mau papa‘iraa mo‘a.

No to ratou here rahi mau i te Bibilia, ua parau te tahi mau Keresetiano e aita’tu â e papa‘iraa mo‘a tei haamanahia hou atu i te Bibilia. No to ratou hoi parauraa e ua piri te buka no te mau heheuraa, ua tapiri ïa to tatou mau hoa e vai nei i roto i te tahi atu mau faaroo ê i te uputa no te parau a te Atua ta tatou e haafaufaa nei i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei – te Buka a Moromona, te Parau Haapiiraa e te Parau Fafau, te Poe Tao‘a Rahi e te aratairaa tamau tei fariihia e te mau peropheta e te mau aposetolo faatahinuhia a te Atua. Ma te manao ino ore i taua mau taata ra tei feruri i te reira, te pato‘i u‘ana nei matou ma te faatura i teie faahoho‘araa no te tiaraa Keresetiano mau tei ore i faataahia i roto i te papa‘iraa mo‘a.

Te hoê o te mau faahitiraa parau tei faaohipa-pinepine-hia no te paruru i te hoê buka tei tapirihia o te irava ïa i roto i te Faufaa Api tei papa‘ihia i roto i te Apokalupo 22:18. « Te faaite papû nei hoi au i te taata atoa e ite i te parau… i roto i teie nei buka, ia taati noa mai te tahi taata i te tahi parau ê i teie nei mau parau, na te Atua e taati mai ia’na i te mau pohe i papaihia i roto i teie nei buka ». Te vai ra râ te hoêraa puai mau o te manao i rotopu i te feia aivanaa no te bibilia e teie nei irava no te buka Apokalupo ana‘e, eiaha râ no te taatoaraa o te Bibilia. Te mau aivanaa atoa no to tatou nei tau o tei ite e e rave rahi mau « buka » no te Faufaa Api tei papa‘i-mau-hia i muri a‘e i te heheuraa i fariihia e Ioane i nia i te motu no Patamo. Tei roto i teie nei mau buka te mau buka a Iuda, na episetole e toru a Ioane, e peneia‘e te taatoaraa o te Evanelia a Ioane iho.1 Penei a‘e e rave rahi atu a i teie.

Te vai nei râ te hoê pahonoraa ohie a‘e no teaha taua irava ra i roto i te buka hopea no te Faufaa Api e ore ai e tano ia faaohipahia no te taatoaraa o te Bibilia. No te mea ïa mai ta tatou i ite aita te taatoaraa o te Bibilia e vai ra – te hoê hoi haaputuraa no te mau papa‘iraa mai tei amuihia i roto i te hoê noa buka – a papa‘ihia’i taua irava ra. E rave rahi mau tenetere i muri a‘e i to Ioane papa‘iraa i teie nei irava, ua operehia te mau buka tata‘itahi no te Faufaa Apî tei nene‘i-tata‘itahi-hia aore ra tei amuihia’tu i te tahi atu mau buka, e ere râ te taatoaraa o te buka. Mai roto mai i te taatoaraa o na 5.366 papa‘iraa Heleni no te Faufaa Apî tei itehia, e 35 ana‘e tuhaa tei faatupu i te taatoaraa o te Faufaa Apî mai ta tatou e ite i teie nei, e ua haaputuhia na 34 tuhaa i muri a‘e i te matahiti 1.000 i muri i te Mesia.2

Te parau mau o te reira, ua amui atu fatata i te mau peropheta atoa no te Faufaa Tahito e te Faufaa Api te mau papa‘iraa mo‘a i te mau papa‘iraa tei faarihia e te mau peropheta na mua’tu. Ahani ua nava’i te mau parau a Mose i roto i te Faufaa Tahito, mai ta te tahi i manao hape,3 no teaha ïa no te hi‘oraa, te mau tohuraa a Isaia aore ra a Ieremia tei mono atu ia’na ? Ma te faahiti ore i ta Ezekiela e Daniela, Ioela, Amosa, e te tahi atu. Mai te mea te hoê heheuraa i te hoê peropheta i te hoê taime e navai no te mau taime atoa, eaha ïa te faufaa no teie nei mau heheuraa e rave rahi i muri mai ? Ua haamaramarama o Iehova iho te tumu no taua mau papa‘iraa ra a parau ai Oia ia Mose, « Aore e Hopea to Ta‘u mau Ohipa, e… Ta‘u mau Parau, e Ore hoi ïa e Hope »4

Ua titorotoro maitai te hoê taata aivanaa Porotetani i te tumu parau hape no te hoê buka tei tapirihia. Ua papa‘i oia: « i nia i te hea mau tumu i roto i te Bibilia aore ra i roto i te aai i taotiahia’i te faaururaa a te Atua i te mau papa‘iraa ta te Ekalesia e pii nei e Bibilia ?… Mai te mea ua faauru te Varua i te mau papa‘iraa ana‘e no te tenetere matamua, aita ïa te Varua e paraparau nei i teie nei mahana i roto i te ekalesia no nia i te mau tumu parau faufaa rahi ? »5 Ma te haehaa, te ui faahou nei matou i teie mau uiraa.

Aita te heheuraa tamau e haafaufaa ore nei aore ra e haavahavaha nei i te heheuraa i vai a‘ena. Aita te Faufaa Tahito i ere i to’na faufaa i mua i to tatou mata ia tai‘o ana‘e tatou i te Faufaa Api e e haamaitaihia te Faufaa Api ia tai‘o ana‘e tatou i te Buka a Moromona, te tahi atu Ite no Iesu Mesia. Ia hi‘o-ana‘e-hia te tahi atu mau papa‘iraa tei fariihia e te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e ui paha tatou: E taua mau Keresetiano matamua ra tei tai‘o noa i te Evanelia matamua a Mareko e rave rahi mau matahiti, o tei faariro noa na i te evanelia a Mareko (tei hi‘ohia ei Faufaa Apî matamua o te Evanelia tei papa‘ihia) – ua inoino anei ratou i te faariiraa i te aamu hau atu i te maramarama tei papa‘ihia i muri iho e Mataio e Luka, taa ê noa’tu i te mau papairaa faahiahia e te mau heheuraa tei horo‘ahia mai i muri iho e Ioane ? E mea papû roa e ua oaoa ratou no te mea ua rahi faahou atu â te haapapûraa no te hanahana o te Mesia. E te oaoa atoa nei hoi tatou.

Eiaha outou e manao hape mai. Te here nei e te faatura nei matou i te Bibilia, mai ta Elder M. Russell Ballard i haapii maramarama roa mai mai teie atu vahi hoê matahiti tia i teie nei.6 Te Bibilia o te parau ïa a te Atua. O te reira te buka matamua i roto i ta tatou « mau papa‘iraa mo‘a tumu ». Oia mau na te tai‘oraa i te irava pae no te pene matamua no te buka a Iakobo i aratai ia Iosepha Semita i ta’na orama no te Metua e te Tamaiti tei faatupu i te Faahoiraahia mai te evanelia a Iesu Mesia i to tatou nei tau. E ua ite o Iosepha i taua taime ra e eita e nehenehe i te Bibilia ana‘e ia pahono i ta’na e ta vetahi ê mau uiraa atoa no te pae faaroo. Mai ta’na i parau mai roto i to’na iho vaha, te mârô ra te mau orometua o to’na oire – ma te iria i te tahi mau taime – i nia i ta ratou mau haapiiraa. « Te mârô ra tera orometua i tera orometua, tera taata faafariuhia i tera taata faafariuhia… i roto i te hoê mârôraa parau e te hoê tata‘uraa manao », te na ô maira oia. Te tumu hoê roa o te mârôraa i rotopu i teie mau haapa‘oraa, e mea maere roa, o te tiaturiraa ïa i te Bibilia, e mai ta Iosepha i papa‘i, « e mea ê te tatararaa a te mau orometua o taua mau haapa‘oraa ĕê ra no nia i te mau irava i roto i te papairaa mo‘a, na te reira i haamou i to te mau taata tiaturi i roto i te Bibilia ».7 E mea maramarama maitai, mai tei faaite-pinepine-hia i taua taime ra « mai te tumu hoê roa », e ere roa te Bibilia mai te reira ra te huru – ua riro râ te reira ei tahua aroraa.

No reira te hoê o te mau tumu rahi no te heheuraa tamau na roto i te mau peropheta ora o te faaiteraa ïa i to te ao na roto i te tahi atu â mau ite e e parau mau te Bibilia. Ua parau te hoê peropheta tahito, no nia i te Buka a Moromona, « ua papaihia teie ia faaroo outou i te reira » oia hoi te Bibilia.8 I roto i te hoê o te mau heheuraa tei fariihia e Iosepha Semitam ua parau te Fatu, « Inaha, aita vau e afai mai nei i te reira [te taeraa mai o te Buka a Moromona] no te faaore… [te Bibilia], no te faarahi mai râ i te reira ».9

E tia ia parauhia te tahi atu manao. No te mea hoi e e mea maramarama maitai e i vai na te mau Keresetiano na mua roa‘e i te fâraa mai te hoê Faufaa Api aore ra te hoê haaputuraa no te mau parau a Iesu, eita ïa e nehenehe ia haapapû e na te Bibilia e faariro i te hoê taata ei Keresetiano. Na roto i te mau parau a te hoê aivanaa faaturahia no nia i te Faufaa Api, o N. T. Wright, « aita o Iesu tei tia-faahou i parau, i te hopea o te Evanelia a Mataio, ‘ua horo‘ahia te taatoaraa o te mana i nia i te ra‘i e i nia i te fenua nei i te mau buka atoa ta outou e papa‘i e parau mai râ oia, ‘Ua horo‘ahia mai ia‘u te taatoaraa o te mana i nia i te ra‘i e i nia i te fenua nei’ ».10 « oia hoi, te faatea nei te papa‘iraa mo‘a…. ia’na iho e i te parau hopea, tei te Atua iho râ te mana mau ».11 No reira, e ere te mau papa‘iraa mo‘a te puna hopea no te ite no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. E mau faaiteiteraa râ no te puna hopea. Te puna hopea no te ite e te mana na te hoê Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei o te Atua ora ïa. E tae mai te horo‘araa o teie mau horo‘a no ô mai i te Atua mai te heheuraa ora, u‘ana e te hanahana.12

Tei roto teie nei haapiiraa i te hohonuraa mau o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e ta matou poro‘i i to te ao nei. Te faahoho‘a nei te reira i te faufaa rahi no te amuiraa hanahana inanahi ra a paturu ai tatou ia Thomas S. Monson ei peropheta, hi‘o e heheu parau. Te tiaturi nei matou i te hoê Atua tei tomo i roto i to matou mau oraraa, o te ore roa e faaea muhu ore noa, o te parahi noa mai, e ere mai ta Elia i parau no te atua o te mau tahua no Baala, o « tei te e‘a ; [e aore ra] ua taoto a‘enei, e rave ïa e faaara e ti‘a’i ».13 I roto i teie nei Ekalesia te tai‘o aau nei ta matou mau tamarii Paraimere: « Te tiaturi nei matou i te mau mea atoa i heheuhia mai e te Atua, te mau mea atoa o Ta’na e heheu mai nei i teie nei, e te tiaturi nei hoi matou e, e heheu mai â Oia e rave rahi atu â mau mea maitai e te faufaa rahi no To’na ra basileia ».14

Na roto i te faaiteraa i te papa‘iraa mo‘a api e te heheuraa tamau, te pure nei matou e e ore roa matou e teoteo aore ra e au ore i te taata. I muri a‘e râ i ta te hoê orama mo‘a i roto i te hoê uru raau mo‘a pahonoraa i te uiraa, « te ora nei te Atua ? », te mea ta Iosepha Semita e ta te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e faahepo nei ia tatou ia tia’tu i mua o teie nei ïa uiraa faufaa rahi: « Te paraparau ra anei Oia ? » Te faaite atu nei matou i te parau api oaoa e te na reira nei Oia e ua na reira Oia. Na roto i te aroha e te here tei tupu i roto i to matou tiaraa Keresetiano, te titau manihini nei matou i te mau taata atoa ia tuatapapa i te umereraa o te mea ta te Atua i parau mai te taime mai o te Bibilia, e te parau mai nei â i teie mahana.

Ua pahono mau o Iosepha Semita e te mau peropheta tei mono atu ia’na i roto i teie Ekalesia i te titauraa ta Ralph Waldo Emerson i horo‘a’tu i te mau piahi no te Fare Haapiiraa Teitei Divinity no Harvard e 170 matahiti i teie nei i teie tau ve‘ave‘a i mua. I mua i taua pŭpŭ taata Porotetani maitai roa e te maramarama, ua ani teie taata paari no Concord e ia haapii ratou « i te Atua ora nei, eiaha râ tei ora na ; i te Atua o te paraparau mai nei, eiaha râ o tei paraparau na »15

Te faaite papû atu nei au e ua vetea te mau ra‘i. Te faaite papû nei au ua riro na e e peropheta o Iosepha Semita, e ua riro mau te Buka a Moromona te tahi faahou ite no Iesu Mesia, e e peropheta o Thomas S. Monson na te Atua, te hoê aposetolo no teie tau tei mau i te mau taviri no te basileia i roto i to’na rima, te hoê taata ta‘u iho i ite e ua ma‘iri mai te mana i nia iho ia’na. Te faaite papû nei au e i riro na taua mau reo mana tohu e te mau heheuraa tamau tei haamanahia ei pu no te poro‘i Keresetiano i te mau taime atoa a vai mai ai te taviniraa haamanahia a te Mesia i nia i te fenua nei. Te faaite papû nei au e te vai faahou nei i nia i te fenua nei taua taviniraa ra e tei roto te reira i teie nei Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

No to matou aau here ia Iesu no Nazareta, te Tamaiti a te Atua, te Faaora no te ao nei, te titau manihini nei matou ia outou paatoa ia hi‘opo‘a i te mea ta matou i farii na roto mai Ia’na, ia amui mai ia matou e ia inu hohonu i roto i te « apoo pape o te pihaa e tae atu i te ora mure ore »16 i teie mau faahaamanaoraa tamau e te ora nei te Atua, e te here nei Oia ia tatou, e te paraparau mau nei Oia. Te faaite nei au i to‘u iho mauruuru rahi no te hopea ore o Ta’na mau ohipa e no Ta’na « mau parau… e ore [roa] e hope ». Te faaite papû nei au no nia i taua aroha ra o te Atua ia tatou e no te mau papa‘iraa no nia i te reira, i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. A hi’o Stephen E. Robinson, Are Mormons Christians? (1991), 46. Ua tuatapapahia te parau ‘canon’ [niu] i ni’a i te mau api 45-56. Te parau ‘Canon’ o « te hoê tabula mana o te mau buka tei faataahia ei Papa‘iraa Mo‘a » (Merriam Webster’s Collegiate Dictionary, 11raa o te nene‘iraa [2003], “canon”).

  2. A hi’o Bruce M. Metzger, Manuscripts of the Greek Bible: An Introduction to Greek Paleography (1981), 54-55 ; A hi’o atoa Are Mormons Christians? 46.

  3. Hi‘o Deuteronomi 4:2, no te hi‘oraa.

  4. Mose 1:4.

  5. Lee M. McDonald, The Formation of the Christian Biblical Canon, nene‘iraa faa-apî-hia. (1995), 255-56.

  6. Hi‘o « Te semeio o te Bibilia Mo‘a », Liahona, Me 2007, 80-82.

  7. Te aamu o Iosepha Semita 1:6, 12.

  8. Moromona 7:9 ; haapapûhia tei apitihia’tu.

  9. PH&PF 10:52 ; hi‘o atoa PH&PF 20:11.

  10. N. T. Wright, The Last Word: Beyond the Bible Wars to a New Understanding of the Authority of Scripture (2005), xi.

  11. Wright, The Last Word, 24.

  12. No te mau papa‘iraa hau atu, a hi‘o Dallin H. Oaks, « Scripture Reading and Revelation », Ensign, Tenuare 1995, 6-9.

  13. 1 Te mau Arii 18:27.

  14. Te mau hiro‘a faaroo 1:9.

  15. « An Address », The Complete Writings of Ralph Waldo Emerson (1929), 45.

  16. Ioane 4:14.