2008
Iteraa papû
Me 2007


Iteraa papû

Na te ite e faaitoito i te haapa‘o, e na te haapa‘o e haamaitai roa’tu i te ite.

Hōho’a
Elder Dallin H. Oaks

Te iteraa papû no ni‘a i te evanelia, e iteraa ïa te reira no te taata iho ta te Varua Maitai i tuu mai i roto i to tatou Varua ma te faaite mai e, e parau mau te tahi mau mea faufaa i te pae mure ore, e ua ite mau tatou e e parau mau te reira. Te tahi o taua mau mea faufaa ra maori râ, te huru mau o te Atuaraa e te tu‘atiraa i rotopu ia tatou e na melo e toru no te Atuaraa, te mana o te Taraehara, e te Faaho‘i-raa-hia mai te evanelia.

E ere te iteraa papû no te evanelia i te faati‘araa parau no ni‘a i to tatou tereraa ori haere, te tuatapaparaa parau no te ma‘i tino, e aore râ te faaiteraa i to tatou here no te mau melo no te utuafare. E ere atoa te reira i te hoê a’oraa. Ua haapii mai te peresideni Kimball e, te taime ihoa tatou e haamata ai i te poro ia vetahi ê, ua hope ïa to tatou iteraa papû i reira.1

I.

E rave rahi mau uiraa e fâ mai a faaroo ai tatou ia vetahi ê ia faaite mai i te iteraa papû e aore râ a feruri ai tatou i te faaite atu i to tatou iho iteraa papû.

  1. I roto i te hoê pureraa iritiraa mana’o, te parau nei te hoê melo e, « ua ite au e ua fâ mai te Metua e te Tamaiti i te peropheta Iosepha Semita ». E uiui ïa te manihini e, « eaha te auraa o ta’na parau a parau ai oia e ua ite oia i te reira ? »

  2. Te hoê taure‘are‘a e faaineine ra no te misioni e uiui paha oia e, ua rava‘i anei te puai o to’na iteraa papû ia ti‘a hoi ia’na ia tavini ei misionare.

  3. E faaroo te hoê taure‘are‘a i te iteraa papû o te hoê metua e aore râ o te orometua. Nahea taua iteraa papû ra i te tauturu i te hoê taata e faaroo mai ra i te reira ?

II.

Eaha te auraa ia faaite ana‘e tatou i to tatou iteraa papû ma te parau e ua ite tatou e e parau mau te evanelia ? A faaau na râ i teie huru ite i te parau ra « ua ite au e e mea to‘eto‘e i rapae‘au» e aore râ « ua ite au e ua here au i ta‘u vahine ». E toru na ite taa ê teie, tei apohia mai na roto i te rave‘a taa ê te tahi i te tahi. Na te ihi e haapapû mai i te to‘eto‘e mau i rapae‘au. Te ite e, ua here tatou i to tatou hoa faaipoipo, no tatou iho ïa ite. Noa’tu e aita e ti‘a i te ihi ia haapapû i te reira, te vai noa ra to’na faufaa. Tera parau e, ua haamauhia te taato‘araa o te mau ite faufaa i ni‘a i te ite ihi, e parau hape ïa te reira.

Noa’tu e te vai ra te tahi mau « faaiteraa papû » no te mau parau mau o te evanelia (hi‘oraa, a hi‘o Salamo 19:1 ; Helamana 8:24), aita te mau rave‘a ihi e horo‘a mai i te ite pae varua. Teie ta Iesu i haapii ei pahonoraa i te iteraa papû o Simona Petero e o Oia te Mesia: « E ao to oe, e Simona Bare-iona, e ere ta te taata i faaite mai ia oe i te reira, na tau Metua râ i te ao ra » (Mataio 16:17). Ua haamaramarama mai te aposetlo Paulo i te reira. I roto i te hoê rata ta’na i papa‘i i te feia mo‘a no Korinetia, ua parau oia e « te mau mea a te Atua, aore te hoê i ite, maori râ [na roto i te] varua o te Atua » (1 Korinetia 2:11 ; a hi‘o atoa Ioane 14:17).

E ite tatou i te mau mea a te taata na roto i te mau rave‘a a te taata nei, « e ore râ te taata, e haapa‘o i ta te tino ra, e farii mai i ta te Varua o te Atua ra, e mea maamaa ïa ia’na, e ore hoi oia e ite i te reira, no te mea, i imihia te reira e te varua » (1 Korinetia 2:14).

Te haapii nei te Buka a Moromona e, e faaite mai te Atua i te parau mau no te mau mea pae varua ia tatou na roto i te mana o te Varua Maitai (a hi‘o i te Moroni 10:4-5). I roto i te heheuraa no teie tau, ua fafau mai te Atua ia tatou e, e farii tatou i te « ite » na roto i To’na faaiteraa mai i te reira ia tatou i roto i to tatou feruriraa e i roto i to tatou aau « na roto i te Varua Maitai » (PH&PF 8:1-2).

Te hoê o te mau mea rahi roa a‘e no ni‘a i te opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra no Ta’na mau tamarii, maori râ, e ti‘a ia tatou tata‘itahi ia ite i te parau mau no taua opuaraa ra no tatou iho. Aita taua ite ra tei heheuhia mai e roaa ia tatou no roto mai i te mau buka, no roto mai i te ite ihi, e aore râ no roto mai i te feruri-noa-raa. Mai i te aposetolo Petero, e ti‘a ia tatou ia farii i taua ite ra no ô mai i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te faaiteraa a te Varua Maitai.

Ia ite ana‘e tatou i te mau parau mau pae varua na roto i te faaohiparaa i te mau rave‘a pae varua, e ti‘a atoa ïa ia tatou ia ite papû mai ta te mau aivanaa e ite papû nei no ni‘a i te mau huru ite i roaa ia ratou na roto i te faaohiparaa i te mau rave‘a taa ê.

Ua horo‘a mai te peropheta Iosepha Semita i te hoê hi‘oraa maitai roa no teie huru. I to’na faaino-raa-hia no to’na faaiteraa i te taata i ta’na orama, ua faaau oia i to’na huru i to te aposetolo Paulo, tei faaoohia e tei parau-ino-hia a paruru ai oia ia’na iho i mua i te arii Ageripa (a hi‘o i te Ohipa 26). Ua parau mai o Iosepha « aita roa ra te reira i faaore i te orama ta’na i ite ra ». « Ua ite oia i te orama, ua papû roa te reira ia’na, e aore roa te taato‘araa o te hamani-ino-raa i raro a‘e i te ra‘i e faaore i te reira ». Te na ô ra Iosepha e, « ua ite mau vau i te maramarama, e i roto i taua maramarama ra, ua ite au i na taata toopiti, e ua paraparau mai ihoa raua ia‘u… Ua ite mau vau i te orama. Ua papû te reira ia‘u e ua ite te Atua i te reira, e aita e nehenehe ia‘u ia huna » (Iosepha Semita – Aamu 1:24-25)

III.

Tera ïa te iteraa papû o Iosepha Semita. E to tatou ? Nahea e ti‘a ai ia tatou ia ite e ia faaite papû e e parau mau te mea ta’na i parau ? Nahea e roaa ai te iteraa papû i te hoê taata ?

Te taahiraa matamua no te farii i te mau huru ite atoa o te hinaaro-mau-raa ïa ia ite i te reira. I roto i te parau no te ite pae varua, te taahiraa i muri iho o te aniraa ïa i te Atua na roto i te pure haehaa. Te tai‘o nei tatou i roto i te heheuraa no te tau apî nei,

« Mai te mea e ani mai outou, e farii ïa outou i te heheuraa na ni‘a i te heheuraa, te ite na ni‘a i te ite, ia noaa ia outou te ite i te mau parau aro e te mau mea hau hoi – i te mau mea o te faatupu mai i te oaoa, e te mau mea o te faatupu mai i te ora mure ore » (PH&PF 42:61).

Teie te parau ta Alama i papa‘i no ni‘a i te ohipa ta’na i rave: « Inaha hoi, ua haapae a‘e nei au i te maa e ua pure a‘e nei hoi au e rave rahi mau mahana, ia ite au iho nei i teie nei mau mea. E i teie nei ua ite maite au e, e parau mau ïa ; na te Fatu te Atua hoi i faaite mai i te reira ia‘u nei na roto i to’na ra Varua Mo‘a » (Alama 5:46).

Ia hinaaro e ia titau ana‘e tatou i te hoê iteraa papû, e mea ti‘a ia tatou ia haamana’o e, e ere te fariraa i te iteraa papû i te hoê mea topa noa mai, te vai ra râ to’na raveraa i reira hoi e titauhia’i ia tatou ia rave i te hoê ohipa. Ua haapii mai Iesu e: « O tei hinaaro maite i te haapa‘o i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta‘u e haapii nei, e na te Atua, e na‘u iho » (Ioane 7:17).

Te vai ra te tahi atu rave‘a no te titauraa i te hoê iteraa papû o tei riro ei mea maere ia faaau-ana‘e-hia i te mau rave‘a no te fariiraa i te tahi atu huru ite. Te farii nei e aore râ te haapuai nei tatou i te hoê iteraa papû na roto i te faaiteraa i te reira. Ua parau mai te hoê taata e, e mea farii-maitai-hia a‘e te tahi mau iteraa papû na roto noa i te ti‘araa i ni‘a no te faaite i te reira, i te na roto i te tuturiraa i raro no te pure.

E mea faufaa roa to tatou iho iteraa papû no to tatou faaroo. No reira, te mau mea o te titauhia ia tatou no te farii, no te haapuai, e no te tapea i te hoê iteraa papû, e mea faufaa roa ïa te reira i to tatou oraraa pae varua. Taa ê noa’tu i teie mau mea tei faahitihia’tu, e mea faufaa roa ia amu tatou i te oro‘a i te mau hebedoma atoa (A hi‘o PH&PF 59:9) no te faatiamâ ia tatou ia farii i te fafauraa faufaa rahi mau, oia hoi « ia vai noa to’na Varua i roto ia [tatou] e a muri noa’tu » (PH&PF 20:77). Oia mau, o taua Varua ra te tumu no to tatou mau iteraa papû.

IV.

Te feia e iteraa papû to ratou no ni‘a i te evanelia tei faaho‘ihia mai, te mau nei ïa ratou i te hopoi‘a no te faaiteraa i te reira ia vetahi ê. Te haapii nei te Buka a Moromona « ia ti‘a ei mau ite no te Atua i te mau taime atoa e no te mau mea atoa, e i roto i te mau vahi atoa ta outou e parahi ra » (Mosia 18:9).

Te hoê o te mau haapiiraa maitai roa a‘e no ni‘a i te auraa i rotopu i te horo‘araa no te hoê iteraa papû e te hopoi‘a no te faaiteraa i te reira, ua papa‘ihia ïa i roto i te tuhaa 46 no te buka no Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau. No te faataa i te mau horo‘araa taa ê no te pae varua, te na ô ra teie heheuraa e:

« Ua horo‘ahia i te tahi mau taata e te Varua Maitai ia ite e o Iesu Mesia ra o te Tamaiti ïa a te Atua, e ua faasataurohia hoi oia no te mau hara a to te ao nei.

« Ua horo‘ahia ia vetahi ê ra ia ti‘aturi i ta ratou ra mau parau, ia noaa atoa ia ratou te ora mure ore, mai te mea e tamau noa ratou i roto i te faaroo » (te mau irava 13-14 ; a hi‘o atoa Ioane 20:29).

O ratou o te mau ra i te horo‘araa ia ite, te mau atoa ra ïa ratou i te hopoi‘a no te faaite atu i to ratou iteraa papû, ia roaa atoa hoi te ora mure ore ia ratou o tei farii i te horo‘a no te ti‘aturi i ta ratou mau parau.

E mea faufaa rahi mau ia faaite tatou i to tatou faaroo i te vahi mo‘emo‘e, e i mua i te taata nei (a hi‘o i te PH&PF 60:2). Noa’tu e te vai ra te mau taata ti‘aturi ore i te atua, e rave rahi râ te taata o te farii i te tahi atu â mau parau mau no ni‘a i te Atua. I teie nei mau taata hinaaro mau i te faaroo, e mea ti‘a ïa ia tatou ia haapapû atu e, te vai mau ra te Atua te Metua Mure Ore, haapapû atoa i te misioni hanahana a to tatou Fatu e Faaora, o Iesu Mesia, e te parau mau no ni‘a i te faaho‘i-raa-hia mai te evanelia. E mea ti‘a roa ia puai to tatou iteraa papû no ni‘a ia Iesu. E rave rahi rave‘a no tatou tata‘itahi no te faaite hua i to tatou mau ti‘aturiraa pae varua i te mau hoa e te mau taata-tupu, i te mau hoa rave ohipa, e i te tahi atu mau taata e farereihia nei. A rave na tatou i taua mau taime ra no te faaite atu i to tatou here i te Faaora, to tatou ti‘aturiraa i Ta’na misioni hanahana, e ta tatou opuaraa ia tavini Ia’na.2 E mea faufaa atoa ia faaroo mai ta tatou mau tamarii ia tatou ia faaite pinepine i to tatou iteraa papû. E mea faufaa atoa ia tatou ia haapuai i ta tatou mau tamarii na roto i te faaitoitoraa ia ratou ia ite o vai mau ratou na roto i to ratou iho mau iteraa papû o te tupu ra i te rahi, eiaha noa râ na roto i te tupuraa rahi o to ratou mau ite pae haapiiraa, pae ohipa taaro, e aore râ no te mau ohipa a te fare haapiiraa.

V.

Te ora nei tatou i te hoê tau te parau hape nei te tahi mau taata no ni‘a i te ti‘aturiraa o te feia ta ratou e parau nei e Momoni, e te au ore nei ratou ia tatou no te reira. Ia faaroo ana‘e tatou i taua mau ti‘aturiraa hape ra, e hopoi‘a ïa na tatou ia haamaramarama atu i ta tatou mau haapiiraa e te mea ta tatou e ti‘aturi ra. O tatou iho o te ti‘a ia faaite atu i to tatou mau ti‘aturiraa eiaha râ ia vaiiho ia vetahi ê ia faahiti mai i te parau hopea i te parau-hape-raa no ni‘a i te reira. Teie ïa te taime no te faaite atu i te iteraa papû i mua i te hoê taata ta tatou i mâtau e aore râ i mua i te mau huiraatira i roto i te hoê putuputuraa na’ina’i e aore râ rahi. A faaite ai tatou i te parau mau ta tatou i ite, a haapa‘o maitai ïa tatou i te parau faaara ia aparau na roto i te « hau e te mărû » (PH&PF 38:41). Eiaha roa tatou e faahapa e aore râ e inoino. Mai ta te aposetole Paulo i haapii mai, ia tapea maite ra i te parau ma te aroha (a hi‘o i te Ephesia 4:15). E ti‘araa to te taata ia ore e farii mai i to tatou iho iteraa papû, aita roa râ e taata e nehenehe e pato‘i mai i te parau mau o te reira.

VI.

No te opaniraa, e paraparau atu vau no ni‘a i te tu‘atiraa e vai ra i rotopu i te parau ra haapa‘o e te ite. Te mau melo e iteraa papû to ratou e o te haa nei i ni‘a i te reira i raro a‘e i te arata‘iraa a to ratou mau feia faatere, i te tahi taime te parihia nei ratou i te feia haapa‘o matapô noa.

Oia mau te vai nei to tatou mau feia faatere, e ua titauhia tatou ia haapa‘o i ta ratou mau faaotiraa e te mau arata‘iraa i roto i te faatereraa ohipa no te Ekalesia e te mau oro‘a autahu‘araa. Area râ no ni‘a i te haapiiraa mai e te iteraa i te parau mau no te evanelia – to tatou iho mau iteraa papû – te vai ra te tu‘atiraa i rotopu ia tatou tata‘itahi e i te Atua ra, to tatou Metua Mure Ore, e Ta’na Tamaiti ra ia Iesu Mesia, na roto i te faaiteraa puai a te Varua Maitai. Teie te mea o te ore e taahia nei e te feia o te faahapa nei ia tatou. Te maere nei ratou i te mea e, ua ti‘a ia tatou ia hoê i roto i te peeraa i to tatou mau feia faatere, ua taa‘e râ i roto i te fariiraa i to tatou iho ite.

Penei a‘e teie paha te rave’a no te haamaramaramaraa i te mana’o maere o te tahi mau taata, oia hoi, te parau nei tatou e, te vai ra e piti reni aparauraa i rotopu ia tatou tata‘itahi e te Atua. Te vai ra te reni faatereraa na roto i to tatou peropheta e te tahi atu mau feia faatere. E reni teie no te mau parau haapiiraa, te mau oro‘a, e te mau faaueraa, e ua titauhia te haapa‘o i roto i teie reni. Te vai atoa ra te reni no to tatou iho iteraa papû, e reni afaro ti‘a teie i te Atua ra. E reni teie no ni‘a i te vai-mau-raa te Atua, no ni‘a hoi i te taatiraa i rotopu ia tatou e O’na, e no ni‘a i te mau parau no Ta’na evanelia tei faaho‘ihia mai. E ite ta teie reni e horo‘a mai. E paturu teie na reni e piti i te tahi e te tahi: Na te ite e faaitoito i te haapa‘o (a hi‘o i te Deuteronomi. 5:27 ; Mose 5:11), e na te haapa‘o e e haamaitai roa’tu i te ite (a hi‘o i te Ioane 7:17 ; PH&PF 93:1).

Te haa nei tatou paatoa e aore râ te haapa‘o nei tatou i te ite. I te pae ite ihi anei aore râ i te pae faaroo, e ere to tatou haapa‘o i te mea matapô ia haa ana‘e tatou mai te au i te ite ta tatou e mau ra. Te farii e te haa nei te hoê aivanaa i ni‘a i te hoê parau haapapûraa no te hoê tamataraa. No te mau mea pae faaroo, no te pae varua ïa te ite o te hoê taata ti‘aturi, tera râ hoê â te parau tumu. No te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, ia horo‘a ana‘e mai te Varua Maitai i roto i to tatou varua i te hoê faaiteraa no te parau mau o te evanelia tei faaho‘ihia mai, e no te parau mau o te piiraa o te hoê peropheta no teie nei tau, mai te mea e, e ma‘iti tatou e haapa‘o i taua mau haapiiraa ra, e ere ïa te reira i te haapa‘o matapô noa.

I roto i ta tatou mau faaiteraa atoa i te iteraa papû, e mea ti‘a ïa ia tatou ia haapae i te huru faaahaaha e te te‘ote‘o. E mea ti‘a roa ia tatou ia haamana’o i te faahaparaa rahi a te Buka a Moromona i te hoê nunaa taata tei faate‘ote‘o rahi i roto i te mau mea rahi ta te Atua i horo‘a ia ratou e ua hamani ino atu i to ratou mau taata tupu (a hi‘o Iakoba 2:20). Ua parau o Iakoba e « e mea viivii te reira mau mea i mua ia’na o tei hamani i te taata atoa ra » no te mea « hoê â faufaa rahi to te tahi taata e te tahi i mua i to’na ra mata » (a hi‘o Iakoba 2:21). I muri mai, ua faaara mai o Alama ma te parau e « eiaha outou e mana‘o e ua hau te tahi taata i te tahi, e eiaha hoi te tahi taata e mana‘o ia’na iho e, ua hau oia i te tahi atu » (Mosia 23:7).

Te faaoti nei au i ta‘u a‘oraa ma te faaite atu i to‘u iteraa papû. Ua ite au e te vai ra to tatou Metua i te Ao ra, e Na’na te opuaraa ia arata‘i mai ia tatou i te fenua nei e ua horo‘a mai oia i te mau titauraa e te hopea no to tatou haere‘a mure ore. Ua ite au e te vai ra to tatou Faaora, o Iesu Mesia, e te haamaramarama nei ta’na mau haapiiraa i te opuaraa no te oraraa, e na ta’na taraehara i haapapû mai i te oraraa tahuti e te ora mure ore no tatou. Ua ite au e ua fâ mai te Metua e te Tamaiti i te peropheta Iosepha Semita no te faaho‘i mai i te îraa o te evanelia i teie mau mahana hopea nei. E ua ite au e te arata‘ihia nei tatou i teie mahana e te hoê peropheta, oia hoi te Peresideni Thomas S. Monson. Te mau nei oia i te mau taviri no te haamana i te mau melo autahu‘araa ia faatere i te mau oro‘a tei faataahia mai no to tatou haereraa i mua e tae atu i te ora mure ore ra. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

TE MAU NOTA

  1. A hi‘o The Teachings of Spencer W. Kimball, nene‘ihia e Edward L. Kimball (1982), 138.

  2. Hi‘oraa, a hi‘o Jeanne Newman, « With the Sound of a Trump », Tambuli, Atete–Tetepa 1985, 21-23.