2008
Talosia Ia Faapea Ona Tatou Ola Ai
Aokuso 2008


Savali a le Au Peresitene Sili

Talosia Ia Faapea Ona Tatou Ola Ai

Ata
President Thomas S. Monson

I se aso lagilelei ia Setema lea ua toeitiiti atoa le fitu tausaga talu ai, na faafuasei lava e aunoa ma se lapataiga, ona so’a e ni vaalele laupasese tetele se lua ia olo masaga o le Nofoaga Autu o Fefaatauaiga a le Lalolagi i le Aai o Niu Ioka, lea na iu ai i le matautia o le faatafunaina ma le oti. I Uosigitone, D.C., ma i Pennsylvania, na pauu ai foi isi vaalele laupasese tetele e lua, o le taunuuga o faufauga a le au faatupu faalavelave. O nei faalavelave na vave ai ona faamutaina ola o le faitau afe o alii, tamaitai, ma tamaiti. O fuafuaga uma a tagata na faia mo ni lumanai fiafia na vave ona mou atu. Ae o lea ua suia i loimata o le faanoanoa ma auega o le tiga mai tagata ua faamanualia.

E le mafaitaulia ia lipoti sa tatou faalogo i ai o i latou o e na aafia i nisi auala—pe na aafia tonu pe leai—i mea na tutupu o lena aso. O Rebecca Sindar sa i luga o se vaalele e malaga mai le Aai o Sate Leki, Iuta e agai atu i Dallas, Texas, i le taeao o le Aso Lua, 11 o Setema, 2001. Na tuuina atu ia faatonuga i le vaalele ina ia tulaueleele, e faapea foi i isi vaalele uma i le Iunaite Setete sa i luga o le ea i le taimi o le faalavelave; ma sa tulaueleele ai loa le vaalele i Amarillo, Texas. Na lipotia mai e Sister Sindar: “Na matou tuua uma le vaalele ma sailia ni televise i le malae vaalele lea sa matou faapotopoto atu loa i ai e matamata i le faasalalauga o le mea na tupu. Sa laina tagata e telefoni atu i o latou aiga e faamautinoa atu i ai na matou tulaueleele ma le saogalemu. Ou te manatuaina pea ni faifeautalai se 12 pe sili atu foi o e na agai atu i a latou eria sa i ai i la matou faigamalaga. Sa latou faia ni telefoni, ona matou vaaia lea o lo latou faataliolio i se tulimanu o le malae vaalele, ma tootutuli ma tatalo faatasi. Sa ou matua moomoo ina ia ou pueina lena taimi e faamatala atu ai i tina ma tama o na alii talavou sa latou iloaina le moomia o le tatalo i lena lava taimi.”

Ua Aveesea le Pogisa o le Oti

O le oti e oo mai lava i tagata uma. E oo mai i tagata matutua a o latou savavali i vae ua tautevateva. E lagaona e i latou faatoa aulia atu le ogatotonu o le faigamalaga i le olaga lana valaau, ma e masani ona faafilemuina ai le talie o tamaiti laiti. O le oti o se tasi lea o mea moni e le mafai e se tasi ona alofia pe faafitia.

E tele taimi e sau ai le oti e pei o se gaoi. O se fili e oo mai faafuasei a o faia taumafataga o le olaga, ma tape moli ma faamuta le fiafia. E faaeeina atu e le oti ona lima mamafa i luga o e pele ia i tatou, ma o nisi taimi e tuua ai i tatou ua fememeai ma lē mautonu. I nisi tulaga mautinoa, e pei o mafatiaga maoae ma ma’i, e oo mai ai le oti o se agelu o le alofa. Ae o le tele lava o tulaga, tatou te manatu ai o le oti o se fili o le fiafia faaletagata.

Ae peitai, o le pogisa o le oti e mafai ona tafiesea e le malamalama o le upumoni faaalia.

“O a’u o le toetu, ma le ola,” le fetalaiga a le Matai. “O le faatuatua mai ia te a’u, e ui lava ina oti, ae ola lava ia:

“O tagata ola uma o e faatuatua mai ia te au, e le oti lava e oo i le faavavau.”1

O lenei faamaoniga—ioe, le faamaoniga mai le lagi—o le i ai o se olaga i tala atu o le tuugamau, atonu o le a aumaia ai le filemu lea na folafola atu e le Faaola i Lona au soo: “Ou te tuuina atu ia te outou le manuia, o lou manuia ou te avatu ai ia te outou: ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi. Aua le atuatuvale o outou loto, aua foi tou te matatau.”2

Na faalogoina i le pogisa ma le pau o Kalevaria le siufofoga o le Tamai Mamoe, o loo fetalai, “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu Lo’u nei agaga i ou aao.”3 Ma na le toe i ai lea pogisa, aua ua faatasi o Ia ma Lona Tama. Na afio mai o Ia mai le Atua ua toe foi atu foi i le Atua. Ua faapea foi e o loo savavali ma le Atua i lenei savaliga faaleolaga, o le a le tuulafoaiina lava e Ia Lana fanau, o e faalagolago ia te Ia. I le pogisa o le oti, o le a avea Lona faatasi mai ma se “tulaga sili atu nai lo [se] malamalama ma sili atu ona saogalemu nai lo se ala ua iloa lelei.”4

Na vaai Saulo i le ala i Tamaseko i se faaaliga, o le Keriso faaeaina. Mulimuli ane, o Paulo, le sa puipuia le upumoni ma se faifeautalai e lei fefe i le galuega a le Matai, sa tuuina atu lana molimau i le Alii toetu e pei ona ia faaalia atu i le au paia i Korinito:

“Na maliu Keriso ma sui o a tatou agasala, pei ona tusia;

“… na tanu foi o ia, ma … toetu mai i le aso tolu pei o upu ua i tusi:

“… na iloa foi o ia i Kefa, ona iloa ai lea e le toasefulu ma le toalua:

“Ona toe iloa lea o ia e le au uso e lima selau ma ona tupu ina ua faatasi. …

“Ina ua mavae lena, sa toe vaaia o ia e Iakopo; ona iloa lea e le au aposetolo uma.

“E mulimuli lava ona iloa o ia e a’u nei.”5

O lo tatou tisipenisione, sa tautalagia malosi ai foi le molimau lava lenei e tasi na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita, e pei ona la molimau ai ma Sini Rikitone:

“O lenei, ina ua uma ona faia molimau e tele e uiga ia te ia, o le molimau tupito mulimuli lenei i mau uma lava, ma te faia ia te ia: O loo soifua o ia!

“Aua na ma vaaia o ia, i le itu taumatau lava o le Atua; na ma faalogoina foi le siufofoga o molimau mai o ia lava lea o le Toatasi na Fanaua e le Tama—

“E mai ia te ia, ma ui mai ia te ia, ma o ia, na foafoaina ai lalolagi uma, o e nonofo ai foi o atalii ma afafine na fanaua e le Atua.”6

O le malamalama lenei e faatumauina ai. O le upu moni lea e faamafanafanaina ai. O le agaga mautinoa lea e taitaiina ai i latou o e ua mafatia i le faanoanoa mai le pogisa i le malamalama. O loo avanoa ia i tatou uma.

Faia O Se Mea i le Asō

E maeu le maaleale o le olaga, e maeu foi le mautinoa o le oti. Tatou te le iloa po o afea le taimi e moomia ai ona tatou tuua lenei olaga faaletino. Ma o lea ou te fesili atu ai, “O a a tatou mea o loo fai i le asō?” Afai o loo tatou ola mo na o taeao, o le a le pine ona tele o tatou ananafi maumau. Pe tatou te le o tausalaina ea i le faailoa atu, “O loo ou mafaufau e faia ni faasa’osa’oga i lo’u olaga. Ua ou fuafua e uia le laasaga muamua—taeao”? o ituaiga mafaufau ia, o le taeao e faavavau. O ia ituaiga taeao e seasea ona oo mai sei vagana ua tatou faia se mea agai i ai i le asō. E pei lava ona aoao mai le pese ua masani ai:

E tele avanoa e galue ai,

Avanoa tau le sailia.

Aua le faamelea, fai mai, “Sei taumafai,”

Ae alu loa ma e fai.7

Sei o tatou fesili ifo lava ia i tatou i fesili nei: “Ua ou faia ea se lelei i le aso? Ua ou fesoasoani i se o mafatia?” E maeu se fua faatatau mo le fiafia! O se vaifofo mo le faamalieina, mo le filemu i totonu—ina ia musuia le lotofaafetai i le isi tagata.

O o tatou avanoa e tuuina atu ai i tatou lava e le faatapulaaina, ae e vave mou ese atu foi. O loo i ai loto e ao ona faafiafia. O loo i ai upu agalelei e fai atu. O loo i ai meaalofa e ao ona tuuina atu. O loo i ai galuega e ao ona faia. O loo i ai agaga e ao ona laveaiina.

A tatou manatuaina “pe a i ai outou i le galuega a o outou uso, ua na ona i ai outou i le galuega a le Atua,”8 o le a tatou le oo i le tulaga le lelei a le aitu o Iakopo Mali, o le na tautala atu ia Ebenezer Scrooge i le tusi a Charles Dickens e le faagaloina o le Christmas Carol. Na tautala ma le faanoanoa Mali e uiga i avanoa na leiloloa. Sa ia faapea atu: “[O se faasalaga] pe a e le iloa se agaga Kerisiano, o loo galue ma le agalelei i si ona nofoaga faatauvaa, pe o le a lava, o le a puupuu tele lona olaga e ausia ai mea lelei uma na te mafaia. [O se faasalaga] le le iloa e leai se umi o le faanoanoa e mafai ona totogia ni avanoa o se olaga o se tasi na faaaoga seseina! Ae peitai sa ou faapena! Aue! Sa ou faapena!”

Na faaopoopo mai Mali: “Aisea na ou savali ai i le tumutumu o tagata ma ou mata e faataupupula i lalo, e aunoa ma se ea a’e i luga ma vaai atu i lena Fetu faamanuiaina lea na taitaiina atu le Au Makoi i se fale faatauvaa lava? Pe sa leai ea ni fale faatauvaa lea na semanu e tataiina atu au e ona moli!”

O le mea e lelei ai, e pei ona tatou iloa, na suia le olaga o Ebenezer Scrooge i le lelei. Ou te fiafia i lana tala lea, “Ua suia lo’u tagata tuai.”9

Aisea ua lauiloa ai le tala a Dickens o le Christmas Carol? Aisea lava e faatatau ai le tala i le taimi nei? Ou te lagona lava na musuia e le Atua. E faaalia ai uiga sili ona lelei o loo i le tagata. E tuuina atu ai le faamoemoe. E faaosofia ai suiga. E mafai ona tatou liliu ese mai ala ia e ono taitaiina atu ai i tatou i lalo ma mulimuli atu i se fetu ma savavali atu agai i le malamalama, ma se loto fiafia. E mafai ona faatelevaveina a tatou laa, faatupuina lo tatou lototele, ma olioli i aoaoga o le upumoni. E mafai ona manino atu lo tatou lagonaina o le talie a fanau laiti. E mafai ona tatou soloiesea loimata o e o loo fetagisi. E mafai ona tatou faamafanafanaina e o le a maliliu e ala i le faasoa atu i ai o le folafolaga o le ola e faavavau. Afai tatou te sii ae lima vaivai ua tautau i lalo, afai tatou te aumaia le filemu i se agaga o loo fesouaiina, afai tatou te avatu e pei ona faia e le Matai, tatou te mafaia—e ala lea i le faaali atu o le ala—i le avea lea ma faataitaiga ma se fetu taiala mo se tautai ua se.

Faatumuina Loto o Isi

Talu ai ona o le olaga e ma’ale’ale ma o le oti e le iloa se taimi e oo mai ai, o lea e tatau ai ona tatou faaaogaina tatau aso uma.

E tele auala e mafai ona tatou faaaogaina sese ai o tatou avanoa. I se taimi ua sola, sa ou faitau ai i se tala faamomoiloto na tusia e Louise Dickinson Rich, lea e matuai manino mai ai lava ia faataitaiga o lenei upumoni. Na ia tusia:

“O lo’u tinamatua sa i ai sona fili e igoa ia Mrs. Wilcox. Sa taufai siitia uma atu ia Tinamatua ma Mrs. Wilcox ina ua uma a la faaipoipoga, ma nonofo ai o ni tuaoi i le magaala autu o le tamai nuu lea sa ola ai i o la’ua olaga atoa. Ou te le iloa po o le a le mea na mafua ai le taua lea i lo la va—ma ou te manatu e oo mai lava i le taimi na ou fanau mai ai, i le silia ma le tolusefulu tausaga talu ai, la te le manatuaina le mea na amata ai. O lenei feteenaiga sa le na o sina fusuaga; ae o se matuai taua lava. …

“Na leai se mea o le taulaga e lei aafia i le la feteenaiga. O le falesa e 300-tausaga le matua, lea sa faasaoina mai i le taua a Amerika mo lona tutoatasi, o le Taua i le Lotoifale, ma le Taua ma Sepania, na toeitiiti lava a pau i lalo ina ua fetauai ia Tinamatua ma Mrs. Wilcox po o ai e Peresitene i le Faalapotopotoga a Tamaitai. Na manumalo ia Tinamatua, ae sa lei mamao lava se manumalo. Sa faamavae ia Mrs. Wilcox ma le ita [mai le Faalapotopotoga], ona sa le mafai ona avea o ia ma peresitene. O le a se malie o le taitai i se mea ae le mafai ona e faamalosia lou fili e faamaualalo? Na manumalo Mrs. Wilcox i le Taua i le Faletusi Faitele, i le tofiaina o lona tei o Gertrude, e avea ma tagata e vaaia le faletusi ae le o Aunt Phyllis. O le aso na amata ai Gertrude [i le faletusi] o le aso foi lea na tuu ai le faitauina e Tinamatua o tusi o le faletusi. Na vave lava ona avea ia tusi o ni ‘siama leaga.’ O le Tauvaga i le Aoga Maualuga na tutusa. Na muamua maua se galuega e sili atu a le puleaoga a o lei malo ia Mrs. Wilcox e tuliese o ia po o Tinamatua foi i le tuuina atu ia te ia o le filifiliga e nofo ai i lana galuega i lona olaga atoa.

“A o matou laiti, sa matou asiasi ai i lo’u tinamatua, o se vaega o mea malie o na asiasiga o le matou taufaalilili lea i le fanau a le fanau a Mrs. Wilcox. I se tasi aso faamanatu, sa matou tuuina ai se gata i totonu o le paelo vaitimu a le aiga o Wilcox. Na faasea laitiiti lo’u tinamatua, ae na nana i totonu lona lagolagoina [o le mea na matou faia].

“Aua ne’i outou faapea na pito-tasi lenei fetauiga. Na i ai foi fanau a le fanau a Mrs. Wilcox. Sa lei sao foi tinamatua mai ni taunuuga. E leai lava se aso savili na fai ai ana tagamea na le faafuasei ai ona motu le uaea tautau lavalava, ma toulu ai lavalava i luga o le palapala.

“Ou te le iloa pe na faapefea ona onosaia e Tinamatua mo se taimi umi ia ona faafitauli, pe ana le seanoa le itulau o fale a lana nusipepa o aso uma o le Boston. O lenei itulau o fale sa avea o se aga masani matagofie. E ese mai fesoasoani laiti masani o kuka ma fautuaga mo le tapenaina [o fale], sa i ai foi se vaega na aofia ai tusi mai le au faitau o le tasi i le isi. O le faiga e faapea, afai na i ai sou faafitauli—pe na o se le fiafia foi e ta’u atu—e te tusia atu se tusi i le pepa, ae saini ai se igoa malie e pei o Arbutus. O le igoa fatu lena o Tinamatua. Ona toe tusi mai lea o nisi o tamaitai o e na i ai se faafitauli faapena ma tau mai ia te oe le mea na latou faia i ai, ma saini mai foi o latou O Le E Iloa po o Xanthippe po o le a lava. O le tulaga masani lava, e tusa lava pe ua foia le faafitauli, ae tou te fetusia’i lava mo le tele o tausaga e ala i le vaega lea o le nusipepa, ma ta’u atu e le tasi i le isi e uiga i lau fanau ma le tuuapaina o meaai faapea ma lou potu ai fou. O le mea lena na tupu ia Tinamatua. Na la fetusia’i ma se tamaitai na igoa ia Sea Gull mo le luasefululima tausaga. O Sea Gull o se uo mamae lava a Tinamatua.

“Pe a ma le sefuluono o o’u tausaga, na maliu ai Mrs. Wilcox. I se nuu laitiiti, e tusa lava pe o le a lou ita i lou tuaoi, ae o se faaaloalo masani lou alu atu i ai e vaai po o le a se auaunaga faatino e mafai ona e faia mo le aiga faavauvau. Sa laei mama Tinamatua ma fai lona talieleele manaia e faaali atu ai e mo’i lava lana tala o le alu e galue, ma kolosi atu i le fanua e agai i le fale o le au Wilcox, lea na tuu atu ai ia te ia e le fanau teine a le au Wilcox e tapena le potu malolo pito i luma ua uma lava ona tapenaina mo le maliu. Ma i luga o le laulau pito i luma e fai ma faamamaluga, na i ai se api tele lava; ma i totonu o le api, na faapipii lelei ai i koluma sasao ia tusi a Tinamatua ia Sea Gull i le aluga o tausaga ma tusi a Sea Gull ia te ia. E ui lava ina sa le iloa e se tasi o nei tamaitai, ae o le fili numera tasi o Tinamatua na avea ma ana uo lelei lava. E na o le pau lena o le taimi ou te manatua na ou vaai ai ua tagi lo’u tinamatua. Ou te lei iloa tonu i lena taimi pe o le a le mea na tagi ai o ia, ae ua ou iloaina nei. Sa tagi o ia ona o tausaga uma na maumau e le mafai ona toe maua mai.”10

Tau ina ia tatou filifili ia amata atu i le asō e agai i luma i le faatumuina o o tatou loto i le alofa. Ia tatou faia ni taumafaiga faaopoopo ina ia aofia i o tatou olaga i latou o e tuua toatasi pe ua faanoanoa pe o mafatia i soo se tulaga. Ia tatou “[faafiafia] i se ua faanoanoa ma faamama i se ua mafatia.”11 Ia tatou ola ina ia oo mai le valaau, ae e le o i ai ni faanoanoaga matuia, leai ni galuega e lei maea, ae o le a mafai ona faapea atu faatasi ma le Aposetolo o Paulo, “Ua ou tau le taua lelei, ua iu ia te au le tausinioga, ua ou taofi i le upu o le faatuatua.”12

Faamatalaga

  1. Ioane 11:25–26.

  2. Ioane 14:27.

  3. Luka 23:46.

  4. Minnie Louise Haskins, “The Gate of the Year,” in James Dalton Morrison, ed., Masterpieces of Religious Verse (1948), 92.

  5. 1 Korinito 15:3–8.

  6. MFF 76:22–24.

  7. Will L. Thompson, “Ua Ou Faia Ea Se Lelei?” Viiga, nu. 136.

  8. Mosaea 2:17.

  9. (New York: Stewart, Tabori & Chang, 1990), 34, 138.

  10. “Grandma and the Seagull,” i le Alice Arlen, She Took to the Woods: A Biography and Selected Writings of Louise Dickinson Rich (2000), 211–13.

  11. Viiga, nu. 136.

  12. 2 Timoteo 4:7.