2009
Iosefa Samita: O Se Aposetolo a Iesu Keriso
Ianuari 2009


Iosefa Samita O Se Aposetolo a Iesu Keriso

Sii mai se aoaoga i le Au Fitugafulu.

Ata
Elder Dennis B. Neuenschwander

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te faitau ai o Iosefa Samita na “valaauina e le Atua, ma sa faauuina o se aposetolo a Iesu Keriso” ( MFF 20:2). O le valaauga o se Aposetolo, ia muamua molimau pe tautino atu e uiga ia Iesu Keriso. Na molimau mai perofeta o le Feagaiga Tuai i Lona afio mai. Na tuuina mai foi molimau patino a Aposetolo o le Feagaiga Fou ia Keriso ma le moni aiai o Lona Toetu. O lenei molimau faaaposetolo o le faavae lea o a latou aoaoga. “E fai foi outou ma molimau ia te au” (Galuega 1:8) o le aoaoga lena a Iesu i le uluai Toasefululua. Na molimau atu Peteru i le aso o le Penetekoso i tagata Iutaia o e na faapotopoto “mai nuu uma lava o le lalolagi” (Galuega 2:5) e faapea “O Iesu lava lena ua toe faatuina e le Atua, o molimau i matou uma i lena mea” (Galuega 2:32). E faapena foi, na tusi atu Paulo i Korinito e faapea o Iesu “na iloa e au nei” (1 Korinito 15:8) O le molimau mautinoa i le moni o Keriso ma le moni o Lona Toetu o le faavae muamua lea o se molimau faaaposetolo.

O le faavae lona lua e totonugalemu i le mana togiola ma le mana laveai o le Faaola. Ua aoao mai Peteru e faapea o le Alii “ua molitinoina mai o ia e le au Perofeta uma, ona o lona suafa e maua ai le faamagaloga mo agasala a i latou uma lava e faatuatua ia te ia” (Galuega 10:43).

A aunoa ma nei elemene fesootai o le molimau e uiga ia Keriso, e le mafai ona i ai se Aposetolo. O molimau faapena e fanau mai i le poto masani, poloaiga mai le lagi, ma aoaoga. Mo se faataitaiga, na tusia e Luka e faapea, na faaali atu e Keriso o Ia lava i le au Aposetolo “ua soifua ia, ina ua mavae o lona tiga … e fagafulu po ua iloa ai o ia e i latou, ma na fetalai atu i mea a le malo o le Atua” (Galuega 1:3).

E faapefea ona talafeauga lelei le Perofeta o Iosefa Samita ma nei tulaga manaomia faaaposetolo? O le tali e “Fetaui lelei lava.”

O Le Uluai Faaaliga

O aoaoga faaaposetolo a Iosefa Samita na amataina i le 1820. O le mafaufau loloto ai i fesili e uiga i mea tau lotu, sa lei umi ae ona iloaina e leai lava se auala e faamalamalama pe finauina ai se manatu o se tagata i se faaiuga pule malosi e uiga i le moni o ekalesia eseese po o latou aoaoga faavae. O le lei i ai o se faaaliga faalelagi, o lea sa na o le tasi ai se manatu na mafai ona faaopoopo atu i manatu na i ai, e le taulealea o Iosefa i “tauaiupuga ma le lasi o taofi” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:10). Ae o fesili a Iosefa e uiga i mea tau lotu na taliina e ala i le faaaliga patino ma le faaali mai i le tino o le Atua le Tama ma Lona Alo paia ma soifua o Iesu Keriso—o se aafiaga ua ta’ua o le Uluai Faaaliga.

E pei foi ona i ai uluai Aposetolo, o le aafiaga na oo i ai Iosefa ma le Atua na tuusao ma patino. Sa le manaomia ni manatu o isi po o se iloiloga a se aufono e faamatalaina ai le mea na ia vaaia po o lona uiga ia te ia. O le faaaliga a Iosefa i le taimi muamua na avea o se aafiaga sili ona patino—o se tali i se fesili faapitoa. Ae peitai, i le aluga o taimi, i le faamalamalamaina e ala i aafiaga ma aoaoga faaopoopo, na avea ai ma faaaliga faavae o le Toefuataiga.

E pei lava o le faaaposetolo o lenei faaaliga i le moni o Keriso, o lona i ai, ma le Toetu ia Iosefa Samita, ae sa le na o le pau lea o le mea na finagalo Iesu e aoao atu ia te ia. O le lesona muamua a le taulealea o Iosefa na tupu mai le faaaliga o le mana atoatoa, pule aoao, ma le paia o Keriso. E tusa e tasi le uiga o le mana togiola ma le mana faaola o Keriso na muai aoaoina e Iosefa i le taimi na tatalo ai i le vao. A o amata ona tatalo o ia, “sa oo ina siomia au i le pogisa tele, ma sa peiseai o le a faaumatia faafuasei au” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:15). Faatasi ai ma lona malosi uma na i ai, na amata ai ona ia valaau atu i le Atua e laveai o ia mai le malosi o lenei fili.

“O le taimi tonu lava o lou atuatuvale … , na ou vaai ai i se malamalama faaniutu. …

“Sa lei pine ona oo mai lea malamalama ae ou faalogoina loa ua tatalaina au mai le fili na taofia au” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:16–17).

O le tauiviga a Iosefa Samita ma le fili e manatua ai se aafiaga na oo ia Mose, lea na aoaoina e le Perofeta i ni nai tausaga mulimuli ane. Ae peitai, e le pei o le taulealea o Iosefa, na vaai muamua Mose i le silisiliese o le Atua ona sosoo ai lea ma le tauiviga ma le mana o le fili ona faatoa laveaiina ai lea mai ona aafiaga. (Tagai Mose 1.)

O le eseesega o le faasologa o mea na tutupu e taua. O Mose na matua mamao lava ma na tele lona malamalama ma uunaiga ao lei tupu lenei mea. E ala i le faaalia o Lona mana maoae ia Mose a o lei fetaiai o ia ma le fili, na fesoasoani ai le Alii ia Mose e faatulaga lelei lona olaga. Ina ua uma ona ia iloa le mamalu o le Atua, na fai mai Mose, “O lenei, ua ou iloa i lenei mea o le tagata o se mea noa, o se mea ou te lei mafaufauina lava” (Mose 1:10). O lenei mea na tupu na mafai ai e Mose ona tatalia faaosoosoga a le fili na sosoo atu ai.

Ae o Iosefa Samita, i le isi itu, o se alii talavou e lei i ai se poto masani, o lona olaga atoa o le a feagai pea ma le mana o le tiapolo faapea ma faafitauli lofituina na aumaia ai. O le feagai muamua ma le tiapolo, ona faasaoina mai ai lea i ana osofaiga e ala i le faaali mai o le Tama ma le Alo, na aoaoina ai e Iosefa lenei lesona e le mafaagaloina: e tusa lava pe o le a le malosi e i ai le mana o le tiapolo, ae e tatau lava ona aluese i taimi uma e faaali mai ai le amiotonu.

O lenei lesona sa taua o le aoaoga faaaposetolo o Iosefa. Sa ia manaomia lenei malamalama e le gata ona o tofotofoga patino na faamalumalu mai mo ia, ae ona o le tetee lofituina o le a la faafeagai i le faavaeina ma le taitaiina o le Ekalesia.

Na alu le taulealea o Iosefa i le vao e saili le poto, ma na ia mauaina lava le poto. Na amataina ai ana aoaoga faaaposetolo. O nei lesona maoae faaaposetolo o le Uluai Faaaliga na aumai ai ma le natura faaletino o le Faaola ma le Tama Faalelagi, faapea ma uluai lesona faavae e faatatau i lo Laua mana—o ia mea taitasi o se poutu o le molimau faaaposetolo.

O Le Tusi a Mamona

O uluai aoaoga faaaposetolo a Iosefa Samita na faaauau i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O Le Tusi a Mamona na maua ai e Iosefa “le atoatoaga o le Talalelei e faavavau” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:34), o mataupu faavae na alagatatau ona malamalama i ai e ui lava ina le i faatulagaina le Ekalesia. Na faailoa atu i le Perofeta le tele o “vaega e tele ua malamalama” (1 Nifae 13:26) o molimau faaperofeta ma faaaposetolo e uiga i le Faaola, o ia mea uma na avea o ni faataitaiga mo ia.

E moni, o loo faaaoga e perofeta o le Tusi a Mamona le silia ma le 100 o autu i a latou aoaoga e uiga ia Keriso, lea na fesoasoani ia Iosefa e malamalama ai i le tiute paia o le Faaola.1 Ona o le lelei o nei aoaoga, na vave ai ona masani Iosefa Samita i perofeta anamua, ma tuuina atu ai ia te ia se vaaiga i le faamoemoega paia o ona tiutetauave.

O Le Tusi a Mamona ua faamalamalamaina ai le aafiaga o le atulaulau uma i le Togiola a Keriso. O le taulaga paia a le Faaola e le gata mai i tuaoi o le Nuu Paia o Ona aso, pe faatapulaaina foi i le lalolagi faaaposetolo o le Toasefululua muamua. O le Togiola ua aofia ai foafoaga uma a le Atua—taimi ua tuanai, taimi nei, ma le lumanai. Ai se manaia o le aoaoga a Iakopo e uiga i le “togiola e le iu” (2 Nifae 9:7) i le mafaufau o le taulealea o Iosefa, ae maise lava le ese mai i aoaoga faaKerisiano i na ona po.

Ua faaalia foi e le Tusi a Mamona le aafiaga lautele o le Toetu ma isi aoaoga faavae e faatatau i ai. O saunoaga e uiga i lenei aoaoga faavae mai ia Liae, Iakopo, le Tupu o Peniamina, Apinati, Alema, Amoleka, Samuelu le Sa Lamana, ma Moronae o punaoa sili lea o aoaoga.

I le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, na maua ai e le Perofeta ia aoaoga faaopoopo taua e uiga i le mana togiola ma le mana faaola o Keriso. O le 1828 na tauanau ai e Matini Harisi ia Iosefa e tuu atu ia te ia itulau muamua e 116 o le Tusi a Mamona ua uma ona faaliliuina. Ina ua leiloloa ia Matini Harisi ia na itulau, na lagona e le Perofeta le matuai faanoanoa tele.2 Na tusia e lona tina, o Lusi Maka Samita e faapea, na alaga Iosefa: “Oi, lou Atua e! … Ua leiloa mea uma! ua leiloa mea uma! O le a se mea e tatau ona ou faia? Ua ou agasala—o au lava na faaosoina le toasa o le Atua. … O le a faapefea nei ona ou tu i luma o le Alii? O le a ea se aoaiga ou te le agavaa ai mai le agelu a le Silisili Ese?”3

E silia ma se masina na tuua ai e le alii ia Iosefa i lenei tulaga pagatia o le salamo.4 Ona oo mai lea o le toomaga ma le lesona faaaposetolo. Na tau atu e le Alii ia Iosefa:

“O galuega, ma manatunatuga atoa ma fuafuaga faafinagaloina a le Atua e le mafai lava ona taofi, pe mafai foi ona faaleaogaina. …

“Aua e ui lava ina maua e se tagata faaaliga e tele, ma maua le mana e fai ai galuega silisili e tele, a e afai na te mitamita i lona lava malosi, ma faaleaogaina faatonuga a le Atua, ae mulimuli atu i musumusuga o lona lava loto ma manaonaoga faaletino, e ao ina pau lava o ia ma faaoo atu ai i ona luma le taui ma sui a le Atua amiotonu” (MFF 3:1, 4).

O nei upu na faamatalaina lelei ai le mea na oo i ai Iosefa Samita. Na ia aoaoina lelei ai lava le natura o le valaauga faaaposetolo ma lē foi e tatau i ai le faamaoni o le Aposetolo, i mea uma lava. “E ui ina faaleaogaina e tagata faatonuga a le Atua, ma inosia ana afioga,” ae na tau atu ia Iosefa, “ae ui i lea na tatau ona e faamaoni” (MFF 3:7–8). Na le mafai e Iosefa Samita ona faaaoga papatusi mo se vaitaimi ma na aoaoina o ia i se lesona taua naua. Mulimuli ane, ona toe faafoi ifo lea o papatusi, ma toefuatai lona tofiga o se faaliliutusi.

E ese le taua o lesona na tuuina atu e le faaliliuga o le Tusi a Mamona a o tuputupu ae Iosefa Samita i lona valaauga faaaposetolo! O le Tusi a Mamona o le “maa auau a la tatou ekalesia”5 aua o loo i ai le tele o molimau faaperofeta e uiga ia Keriso ma e avea o se molimau faitino o le Toefuataiga.

Faaaliga Faifaipea ma Tusitusiga Paia

Ina ua maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le 1829 ma le faatulagaina o le Ekalesia i le 1830, na maua e Iosefa Samita le avanoa e maua ai aoaoga faifaipea faaaposetolo e ala i le faagasologa o le faaliliuina o isi tusitusiga paia. O lenei mea na aofia ai tausaga e tolu o le faaliliuina o le Tusi Paia ma, i le amataga o le 1835, i le faaliliuga o le tusi a Aperaamo. O le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia na faalauteleina ai lona malamalama e uiga i le tiute o perofeta o le Feagaiga Tuai ma Aposetolo o le Feagaiga Fou. Na iu ai foi i se faaaliga faaopoopo, ua taua o le tusi a Mose.

O le tusi a Mose na tuuina atu ai i le Perofeta se malamalamaaga taua e uiga i le galuega a le Faaola, e aofia ai Lona tiute i le Foafoaga. “Sa oo ina fetalai mai le Alii ia Mose, ua faapea mai: … O Au o le Amataga ma le Gataaga, o le Atua e ona le malosi uma; na ou faia nei mea e ala atu i lou Atalii e Toatasi na Fanaua” (Mose 2:1). Ma le isi, na Ia fetalai mai, “Ma e le mafaitaulia lalolagi ua ou foafoaina; … ma na ou foafoaina ia lalolagi e ala atu i le Atalii, o lou Atalii lea e Toatasi na Fanaua” (Mose 1:33).

O le tusi a Mose ua faamanino mai ai le faia a Keriso i le Tama i le muai olaga ma toe faamautuina ai le malamalamaaga o le Perofeta i le mana maoae o le amiotonu. O se tasi o lesona aupito matagofie o lesona uma faaaposetolo na oo mai ia Iosefa Samia i lenei faaaliga o le faamautuina lea o le alofa o le Atua. Na matuai ese lava mai le faatusatusaga saua, le faamagaloina, ma le faamasinoga na talitonu i ai le toatele e uiga i le Atua; ua faaalia mai e le tusi a Mose se Atua e le uma lona agalelei. Na vaai Enoka i le “Atua o le lagi … [ua] tutulu” (Mose 7:28) mo i latou o e o le a le taliaina o Ia. I lona fia iloa pe na mafai faapefea lea tulaga, na tuuina mai ai ia Enoka se tali na i ai se lagona masani faaletusipaia: “[Sa] ou poloaiina foi i latou, ia latou fealofani, ma e ao ina latou filifilia au, lo latou Tama. … O lea, pe le tatau ea ina laue le lagi i lo latou iloa o le a puapuagatia i latou ia? (Mose 7:33, 37; tagai foi Teuteronome 6:5; Levitiko 19:18; Mataio 22:37–39).

E ala mai i le faaliliuga o le tusi a Mose, ua atili ai ona masani le Perofeta i le mana togiola ma le mana faaola o le Faaola. E pei ona fetalai mai le Alii, na foafoaina lenei lalolagi “ai le upu a lou mana” (Mose 1:32) mo le faamoemoega ina ia faataunuuina “le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau” (Mose 1:39). E tele ni tausaga na muamua atu na aoaoina ai e le Faaola ia Toma ma le Toasefululua e faapea “O au nei le ala, ma le upu moni ma le ola: e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au” (Ioane 14:6), na Ia faaali atu foi ia Mose e faapea “o le ata lenei o le faaolataga mo tagata uma, e ala atu i le toto o lou Atalii e Toatasi na Fanaua, o Le o le a afio mai i le vaeluaga o taimi” (Mose 6:62).

O le Uluai Faaaliga i le vao, o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, o le toe iloiloina o le Tusi Paia, o le faaaliga i le tusi a Mose, ma le faaliliuga o le tusi a Aperaamo, ua faataatia ai le faavae autu o le Ekalesia, o se vaega tele lava na ala mai i le vave o le faalauteleina o le malamalama ma le molimau o le Perofeta o Iosefa Samita e uiga ia Iesu Keriso.

O faaaliga na tuuina atu ia te ia ma tuufaatasia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai se oa tele o le malamalama e uiga i le Faaola. E mafai e se tagata ona sailiili i le tele o autu ma mau e faatatau i autu e ala i le Taiala i Autu ma le Taiala i Mau e faatatau ia Iesu Keriso, ae le malamalama ai lava i le loloto o faamatalaga e uiga i le Faaola lea na aumaia e le Perofeta o Iosefa Samita i le lalolagi. Ou te faafetai i [lou] iloa o Iesu sa “i ai i le amataga faatasi ma le Tama” (MFF 93:21). Ou te faafetai ina ua ou iloa na “puapuagatia [o Ia] i mea uma mo [au], ina ia [ou] le puapuagatia pe afai [ou] te salamo” (MFF 19:16).

O La’u Molimau i Mea Na Faaali mai e le Perofeta

Ae ou te faafetai foi mo se isi mea e uiga i le galuega a le Faaola ua faapea ona ootia ai lava lo’u agaga. O le suesueina o folafolaga a Malaki, o le asiasiga muamua a Moronae ia Iosefa, o fetalaiga a le Faaola ia sa Nifae, ma le asiasiga a Elia i le Malumalu o Katelani, ua ou iloa ai e alofa le Atua i Lana fanau ma ua ia saunia se ala mo i latou taitoatasi e toe foi atu ai ia te Ia. E leai se isi aoaoga faavae ua ou iloa e sili ona tauamiotonuina, leai se aoaoga e sili atu ona aumaia ai le faamoemoe nai lo le faaolaina o e ua maliliu. Ou te matuai faafetai lava mo faaaliga ua aoaoina ai au o le Togiola a le Faaola e oo atu lava ia i latou o e na soifua, alofaina, auauna, ma faamoemoe mo se aso e sili ona lelei, ae peitai e lei faalogo lava ia Iesu pe maua foi le avanoa e taliaina ai Lana talalelei. O lenei lava malamalama e tasi ua lava lea ou te liliu mai ai i le talalelei pe afai e leai lava se isi mea ou te iloaina. O i, ia te au lava ia, o le molimau tupito lea e uiga ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola.

O le a se faaupuga e mafai ona faia e uiga i le mana faaola le mafaatusalia o Keriso? O le mea na aoaoina e Iosefa Samita i le Vao Paia e uiga i le faatoilaloina e le mana amiotonu o tiapolo ua faaataata mai ai le vaaiga faaiu. E pei ona faaali mai e le Alii:

“O au, ina ua uma ona faia ma faataunuuina le finagalo o le ona au nei, o le Tama lea, e uiga ia te au—na faia lenei mea ina ia ou faatoilaloina mea uma ia te au—

“O i ai pea le mana uma, e oo i le faaumatiaga o Satani ma ana galuega i le iuga o le lalolagi, le aso tele mulimuli o le faamasinoga” (MFF 19:2–3).

O a tatou lava molimau e uiga i le Faaola ua mamanuina i le molimau ma aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita. E leitioa lava a aoao mai le Perofeta e faapea “o mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga o molimau a le au Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, na maliu o Ia, ma tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio ae i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i lo tatou talitonuga ua na o ni faaopoopoga i ai.”6

O le molimau faaaposetolo a Iosefa Samita i le moni e faavavau o le Toetu o Iesu Keriso, faapea foi ma lona malamalama i le mana togiola ma le mana faaola o le Faaola, e sili atu ona vaaia i le molimau matagofie, mamana ma le manino a le Perofeta lava ia:

“O lenei, ina ua uma ona faia molimau e tele e uiga ia te ia, o le molimau tupito mulimuli lenei i mau uma lava, ma te faia ia te ia: O loo soifua o ia!

“Aua na ma vaaia o ia, i le itu taumatau lava o le Atua; na ma faalogoina foi le siufofoga o molimau mai o ia lava lea o le Toatasi na Fanaua e le Tama—

“E mai ia te ia, ma ui mai ia te ia, ma o ia, na foafoaina ai lalolagi uma, o e nonofo ai foi o atalii ma afafine na fanaua e le Atua” (MFF 76:22–24).

Ou te matuai faafetai tele mo le valaauga faaaposetolo o Iosefa Samita.

Faamatalaga

  1. Tagai Book of Mormon Reference Companion, ed. Dennis L. Largey (2003), 457–58.

  2. Tagai Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith, ed. Preston Nibley (1958), 128–29.

  3. History of Joseph Smith, 128, 129.

  4. O itulau e 116 na leiloloa ia Iuni 1828. O Iulai na maua ai e Iosefa Samita le vaega ua avea nei ma vaega e 3 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O Setema na toe faafoi atu ai papatusi i le Perofeta. Tagai i le folasaga lauiloa i le MFF 3; 10.

  5. History of the Church, 4:461.

  6. History of the Church, 3:30.

O fesili a Iosefa e uiga i tapuaiga na taliina e ala i le faaali patino mai i le tino o le Atua le Tama ma Lona Alo paia soifua o Iesu Keriso.

O Le Tusi a Mamona o le “maa auau lea o la tatou ekalesia” aua ua i ai le tele o molimau faaperofeta e uiga ia Keriso ma ua avea o se molimau vaaia o le Toefuataiga.

Ou te matuai faafetai lava mo faaaliga ua aoaoina ai au o le Togiola a le Faaola e oo atu lava ia i latou o e na soifua, alofaina, auauna, ma faamoemoe mo se aso sili ona lelei, ae peitai e lei faalogo lava ia Iesu pe maua foi le avanoa e taliaina ai Lana talalelei.

Iosefa Samita le Itiiti, mai faaaloaloga a le Community of Christ Archives; vaaiga mai le ata tifaga a le Ekaelsia O Le Toefuataiga

O Manao o Lou Loto, na saunia e Walter Rane, mai faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito ma Faatufugaga a le Ekalesia

E ala i le Meaalofa ma le Mana o le Atua, na saunia e Simon Dewey

Ua Toefuatai mai e Elia ia Ki o le Mana Faamauina o le Perisitua, na saunia e Robert Barrett