2009
O Le Fasi Malamalama Aupito Aoga
Ianuari 2009


O Le Fasi Malamalama Aupito Aoga

Mai se saunoaga i le faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho na tuuina atu i le aso 8 o Iuni, 2004. Mo le saunoaga atoa i le Igilisi, asiasi i le www.byui.edu/Presentations/transcripts/devotionals/2004_06_08_christensen.htm.

O nisi o outou ua masani i le Iunivesite o Oxford e iloaina o le iunivesite aupito leva lea i le lalolagi. O le faleaoga na ou nofo ai a o avea au ma se tagata aoga na fausia i le 1410—e matagofie tele i le vaai, ae le manaia i se nofo ai. Ina ua ou taunuu atu i Oxford, na ou iloaina o le a faigata ai le avea ma se tagata malosi o le Ekalesia O le Faalapotopotoga Sikolasipi a le Rhodes, lea na tuuina mai le sikolasipi ia te au, na tele ni gaoioiga fuafuaina mo i latou na mauaina ia sikolasipi.

A o ou tilotilo atu i le tele na ou manao ina ia ou aofia ai i le ekalesia, ona ou iloa ai lea ou te lei iloaina pe moni le Tusi a Mamona. Na ou faitauina i ni nai taimi ae o le masani lava ona o se faatonuga—mai ou matua po o se faiaoga o le Iunivesite o Polika Iaga. Ae o le taimi lenei na matuai ou manaomia lava ona iloa pe moni le Tusi a Mamona. O lea na ou filifili ai o le a tuuto ou afiafi uma mai le 11:00 i le 12:00 i le faitauina o le Tusi a Mamona ia iloa ai pe moni.

Sa ou mafaufau pe ou te mafaia ona faaaluina lena taimi tele, ona sa matuai tele foi polokalama faaakatemia latou, i le suesueina o le mataupu matematika e faatatau i le tamaoaiga. Sa ou taumafai e faauma le polokalama i tausaga e lua, lea e tele ina faamaeaina e tagata aooga i le tolu talusaga. Ou te lei iloa pe mafai ona ou tuueseina se itula o se aso i lenei taumafaiga.

Ae ui i lea, na ou faia lava. Na ou amataina i le 11:00 i le tootuli i le tatalo i tafatafa o se tamai masini faamafanafana i tafatafa o le puipui maa, ma ou tatalo leotele ai. Na ou ta’u atu i le Atua lou manao tele e fia iloa pe moni le Tusi a Mamona. Na ou ta’u atu ia te Ia afai na te faailoa mai ia te au e moni, o le a ou tuuto atu lo’u ola i le fausiaina o Lona malo. Na ou ta’u atu ia te Ia, afai e le moni, e moomia lava ona ou mautinoa ina ia tuuto atu lo’u olaga e sue ai le mea moni.

Na ou faitauina le itulau muamua o le Tusi a Mamona. Ina ua ou oo i le pito i lalo o le itulau, na taofi lau faitau. Na ou mafaufau i mea na ou faitauina i lena itulau, ma ou fesili ifo ia te au lava, “Mata na tusia lenei tusi e se tagata taufaavalea, o se na taumafai e faasese tagata, pe na tusia moni lava e se perofeta a le Atua? Ae o le a foi lona uiga ia te au i lou olaga?” Ona ou faataatiaese lea o le tusi ma ou tootuli i le tatalo ma toe ole atu i le Atua, “Faamolemole tau mai ia te au pe moni lenei tusi.” Ona ou saofai ai lea i le nofoa, toe uu mai le tusi, susue ona itulau, faitau, malolo i le faaiuga, ma fai foi le mea na fai muamua. Na ou faia lenei mea mo se itula i po uma, o lea po ma lea po, i lena potu malulu ma le susu i Oxford.

I se tasi afiafi, e oo ifo i le taimi na oo ai lau faitau i mataupu i le faaiuga o le 2 Nifae, sa fai la’u tatalo, saofai i lou nofoa, ma tatala le tusi. Na faafuasei lava ona oo mai i totonu o lena potu, se Agaga matagofie, mafanafana, ma le alofa na faapea ona siomia ai au ma faatumulia ai lou agaga, na siomia au i se lagona o le alofa lea ou te lei mafaufauina e mafai ona ou lagonaina. Na amata ona ou tagi. A o ou tilotilo atu ma ou loimata i upu o le Tusi a Mamona, na mafai ona ou iloa atu le moni o na upu lea na ou manatu muamua e le mafai ona ou malamalama i ai. Na mafai ona ou iloa mamalu o le faavavau, ma na mafai ona ou iloa mea na teuina e le Atua mo au o se tasi o Ona atalii. O lena Agaga na mau ia te au i le itula atoa ma isi afiafi uma a o ou tatalo ma faitau le Tusi a Mamona i lou potu. O lena lava foi Agaga e foi mai i taimi uma, ma na suia ai lou loto ma lou olaga e faavavau.

Na ou toe tepa i tua i le feteenai na ou i ai, i lou taumanatunatu pe mafai ona ou faaaluina se itula o aso uma mai le suesueina o le matematika e faatatau i le tamaoaiga e saili ai pe moni le Tusi a Mamona. Atonu pe na o le faatasi i le tausaga ona ou faaaogaina ia le mataupu matematika e faatatau i le tamaoaiga, ae ou te faaaogaina lou malamalama o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua, i le tele o taimi i aso uma o lou olaga. Mai aoaoga uma na ou taumafai i ai, na o le pau lena o le fasi malamalama aupito aoga ua ou mauaina.

Mo outou na o e atonu o loo ola pea i molimau a isi, ou te valaaulia outou ina ia faamatuu ese se itula i aso uma e te saili ai mo oe lava pe moni le Tusi a Mamona, aua o le a suia ai lou loto e pei ona suia ai lo’u loto. Ma o le a i ai se aso o le a mafai ai ona e alu atu i le nofoaga na e nofo ai i le taimi na faaali atu ai e le Atua ia te oe lenei mea, ma faasino atu i lau fanau ma lou toalua ma faapea atu, “O se nofoaga paia lena aua o iina na ou iloa ai o Iesu o le Keriso.”

E pei ona sa ou taumafai e faalautele lou valaauga ma iloa Iesu Keriso, e mafai ona ou molimau atu e faapea, ua ou iloa ma le mautinoa o Ia o le Alo o le Atua, ma o loo soifua o Ia. Ou te iloa ma le mautinoa e silafia ma alofa o Ia ia i tatou uma taitoatasi.

Ou te valaaulia outou ina ia faataatia ese se itula o aso uma e te saili ai mo oe lava pe moni le Tusi a Mamona, aua o le a suia ai lou loto.

O se tasi o mea aupito taua e mafai ona e aoaoina a o e taumafai i au aoaoga o lou saili lea ia e iloa mo oe lava o le Tusi a Mamona o se afioga a le Atua.

Ata pue o le Tusi a Mamona na saunia e John Luke; pito i tua na saunia e le Lushpix/Unlisted Images Inc.

Luga: Ata na pueina e Frank Helmrich