2015
Faatumulia i le Ola ma le Malosi
Iulai 2015


Faatumulia i le Ola & Malosi

E alala le tusitala i Texas, ISA.

O le a se faatinoga e tasi, pe afai ae faia pea ma faatasi ai ma le amio pulea, o le a fesoasoani ia te oe ina ia maua le soifua manuia, le malosi, ma le uunaiga?

Ata
clock without numbers

Ata pue o foliga o le uati saunia e choness/iStock/Thinkstock

Vaai faalemafaufau mo sina taimi, ua oo mai se uo ia te oe e saili se fautuaga i auala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. Pe ana mafai ona e fautuaina atu na o se manatu se tasi, o le a lena [manatu]?

I le avea ai o se Pulega Aoao fou, na lagona e Elder Marion G. Romney (1897–1988) le le agavaa i le faataunuuina o lona valaauga taua, o lea sa ia saili ai se fautuaga mai lana uo o Harold B. Lee (1899–1973) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O le fautuaga na ofoina atu i lena aso na faateia ma uunaia ai Elder Romney. Sa saunoa Elder Lee: “Afai o le a faamanuiaina oe o se Pulega Aoao, o le a manaomia ona e musuia. O le a manaomia ona e mauaina faaaliga. O le a ou tuu atu ia te oe se fautuaga se tasi: Alu vave e moe ma ala vave i luga. Afai e te faia, o le a maloloina lou tino ma le mafaufau ma i na itula filemu o le taeao po, o le a e maua ai vaaiga o musumusuga ma malamalamaaga nai lo se isi lava taimi o le aso.”

I le tele o tausaga mulimuli ane, i le mafaufau i lena aafiaga, na saunoa Peresitene Romney i lena taimi: “Talu mai lena aso, ua ou mulimuli i lena fautuaga ma ou te iloa e aoga. Soo se taimi lava ou te maua ai i se faafitauli ogaoga, po o nisi o tofiga o se natura fatufatuai lea ou te faamoemoe e maua ai le uunaiga a le Agaga, ou te maua pea fesoasoani sili i le vaveao nai lo se isi lava taimi o le aso.”1

Ina ua ou faitau muamua i lenei tala, sa ou maofa foi i le fautuaga na tuuina atu e Elder Lee. Ou te le fesootaia lava se faasologa i vaveao i aso taitasi ma se faaaliga. Ae ui i lea, ua ou iloa nei o loo i ai se faamaopoopoga tuusao. Ua ou iloa foi o faatinoga e masani ona fesootai ma le mauaina o faaaliga e pei o le tatalo, suesue i tusitusiga paia, anapogi, auai i le malumalu, ma le auauna atu ua matua faateleina pe a vave ona ou moe ma ala vave i luga.

Faataitaiga mai Tusitusiga Paia

O alii ma tamaitai musuia o vaitausaga uma ua mulimuli i lenei fautuaga paia e uiga i le moe. “Ua alu usu Aperaamo i le taeao i le mea sa tu ai o ia i luma o Ieova” (Kenese 19:27; faaopoopo le faamamafa). “Ua tulai foi Mose i le taeao lava, ua alu ae i le mauga o Sinai, faapei ona fetalai mai ai o Ieova ia te ia, ua ave foi i lona lima o papa maa e lua” (Esoto 34:4; faaopoopo le faamamafa). “Ona tulai lea o Iosua i le taeao lava, ua avae foi e faitaulaga le atolaau a Ieova” (Iosua 6:12; faaopoopo le faamamafa).

Na faapefea ona amata e le Alii Ona aso i le taimi o Lana auaunaga faaletino? Na tusia e Mareko, “O le taeao ua ala po o ia, ona ulufafo lea o ia ma maliu atu i le mea tuufua, ma tatalo ai” (Mareko 1:35). O Maria, o se soo tuuto, na mulimuli i Ana faataitaiga ma i le faia o lena mea na aoaoina ai i tatou i se lesona mamana: “O le uluai aso o le vaisapati i le taeao, a o pouliuli lava, ua alu ane ai Maria le Makatala, i le tuugamau” (Ioane 20:1). I le taeao po, sa avea o ia ma tagata muamua e vaai i le Alii toetu.

Faamanuiaga o le Ala Po

E faaaoga foi e taitai maoae i o tatou aso ia itula o le taeao po e maua ai faaaliga. O nisi taimi ua mavae, sa ou faalogo ai i se tasi o le Korama Muamua a Fitugafulu o ta‘ua i se saunoaga i le konafesi faalesiteki e faapea o ia o se tagata alapo. Ina ua maea le sauniga, sa ou talanoa atu ia te ia mo sina taimi e uiga i lana faiga o le taeao po, ona fesili atu lea pe toafia Au Peresitene Sili ma Korama a le Toasefululua e tausia se faatulagaga talitutusa. Sa ia tali mai, “Latou te faia uma!” Sa avea o se taimi mamana, ma na molimau mai le Agaga ia te au o le vave ona moe ma le vave ona ala e mafai ona fesootai moni i le mauaina o faaaliga.

Ua tautino nisi faamanuiaga faaopoopo ia i latou o e mulimuli i fautuaga a le Alii e uiga i le moe. Mafaufau i nei folafolaga ofoofogia: “Tuu le moe umi atu nai lo le mea e tatau ai; vave momoe ina ia outou le vaivai; alapo a’e, ina ia olaola o outou tino ma o outou mafaufau” (MF&F 88:124; faaopoopo le faamamafa). O le Faaolaola o lona uiga “ia faatumulia i le ola ma le malosi.”

Na fautua mai le aoao anamua o Aristotle i isi faamanuiaga ia i latou o e tausia se faasologa o [mea fai] i le taeao po: “E lelei ona ala i luga a o lei oo i le taeao, aua o sea aga masani e saofaga i le soifua maloloina, tamaoaiga ma le poto.”2 O le uluai tamalii o Benjamin Franklin na mulimuli ane tuu lena manatu i lona manatu lauiloa: “O le vave ona moe ma le vave ona ala, e maua ai e se tagata le malosi, tamaoaiga, ma le atamai.”3 O le tele lava o tagata e tuu le soifua maloloina, tamaoaiga, ma le poto i le pito i luga o mea e sili ona manaomia i le olaga.

Soifua Maloloina

O le averesi o le matutua o se ofisa pule sili i Amerika o le 55 tausaga le matua.4 Pe faateia ai oe i le iloa o se Pule Sili o se faalapotopotoga faavaomalo o se tamaloa e 97 tausaga le matua? Ae faapefea pe afai e te aoaoina foi o loo ia faimalaga i le lalolagi e tuuina atu lauga, aoaoga mo taitai, fonotaga ma taitai o le malo, ma o loo faatalanoaina e faalapotopotoga tau faasalalauga tetele i lenei matua tele? Ae faapefea pe afai o ona Sui Peresitene e toalua e matua malolosi lava o le 79 ma le 87-tausaga le matutua? Ma o le tulaga tonu lena i le faaiuga o le taitaiga a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) o le Peresitene o le Ekalesia. E foliga mai o se faasologa o le taeao po, a o le’i avea ai e na o le tagata o loo saofaga atu, o se tasi o mea moni e taitai atu i le loa o soifua o taitai o le Ekalesia.

Na fautua mai le Peresitene muamua o le Iunivesite o Polika Iaga o Ernest L. Wilkinson o le tausiaina o se faasologa o le taeao o se fesootaiga ma manuia tau le soifua maloloina. E faatatau ia Peresitene David O. McKay (1873–1970), Peresitene o le Ekalesia i lea taimi, sa ia faapea mai: “O se tasi o mafuaaga maoae, ou te mautinoa, i le mafuaaga ua soifua ai Peresitene McKay i le matua o se lelei, matua, ma le malosi ua avea lea ma mea moni e faapea ao avea o se alii talavou sa ia atiina ae uiga masani o le vave ona moe, usupo, e masani lava a o lei oso le la, pe a manino lona mafaufau ma malosi lona tino e faia galuega o le aso.”5

Na faia foi ni sootaga i le va o le tausia o se faasologa o le vave amata ma soifua maloloina faalemafaufau ma faalelagona. Ua saunoa mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Ia i latou ua oo i ai le lagona toilalo ma le vaivai, tagai i le tafa mai o ata i le taeao mo so outou sulufaiga.”6

Ata
multiple clocks jumping and turning

Poto

O le fesootaiga o mamanu o le moe ma le poto e le na o se manatu. O se suesuega na faia e le au suesue i le setete o le Iunivesite o Polika Iaga: “O tamaiti aoga e masani i le tuai ona momoe ma e momoe umi i le aso e sosoo ai e maualalo togi averesi (GPAs) nai lo tamaiti aoga e i ai le mausa o le vave ona momoe ma vave ona feala. O le umi ona momoe o tamaiti i le taeao, o le maualalo foi lea o o latou togi. Mai i mea moni uma ua suesueina, o taimi e feala ai i aso o le vaiaso ma le faaiuga o le vaiaso na i ai le sootaga malosi atu i togi [GPAs] a tamaiti aoga. O itula taitasi i luga o le averesi e moe umi ai tamaiti aoga i aso o le vaiaso na fesootai ma se pau o le 0.13 i le togi [GPA] (0.0–4.0 fua).”7

E lei leva atu sa ou iloiloina ai tamaiti aoga o le kolisi a le Au Paia o Aso e Gata Ai e uiga i o latou mamanu o le moe. O le averesi o nei tamaiti aoga e feala mai i le 7:30 i le taeao i aso o le aoga ma le 9:15 i le taeao i le faaiuga o vaiaso. O o latou taimi e momoe ai o le vaeluapo i po o le aoga ma le 1:00 i le taeao i le faaiuga o vaiaso. O nei tamaiti aoga o loo agai tonu e faasagatau ma fesootaiga tau le suesuega i le faasologa o le vave ona amata ma le mauaina o le malamalama. Atonu o le iloaina o se togi [GPA] maualuga atu o le taunuuga o se faasologa o le vave ona amata ua faigofie tele ona talitonu i ai. Pe ua tatou avea ea e faapei o le fanauga a Isaraelu, o e sa mumusu e mulimuli i le tali a le Alii mo gatafeai “ona o lona faigofie tele”? (1 Nifae 17:41; tagai foi i le Helamana 8:14–15).

Mafaufau i le fautuaga a Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na tuuina mai e faatatau i le mauaina o le poto: “Ou te fautua atu i a tatou fanau e fai a latou suesuega taua i itula o le taeao po o le taeao a o fou ma mataalia i latou, nai lo le falo ma le vaivai faaletino ma le le lavā faalemafaufau i le po. Sa ou aoaoina le mana o le manatu, ‘Vave ona moe, vave ona ala.’”8 Atonu o se tasi lea o mafuaaga e mulimuli ai faifeautalai faamisiona i le faasologa o le vave-ona-moe ma le vave-ona ala.

Isi Faamanuiaga

A o tusitusi faatasi ma lona faletua, o Barbara, o Elder Joe J. Christensen, o se uso malolo faamamaluina o le Fitugafulu, na fautuaina atu ni faamanuiaga e sili atu ia i latou o e mulimuli i le fautuaga a le Alii e uiga i le moe: “E tatau ona i ai se mafuaaga e sili ona lelei mo le poloaiga e vave ona moe ma vave ona ala i luga [tagai MF&F 88:124]. … O le lalolagi o se nofoaga e sili atu ona matagofie i le taeao po. E sili atu ona toafilemu le olaga. E mafai ona tele atu isi mea e mafai ona ausia i se aofaiga puupuu o le taimi.”9 I le taimi o se saunoaga i se faeasaite i le Iunivesite o Polika Iaga, na saunoa faaopoopo mai ai Elder Christensen: “O nisi o outou e le o maua le malolo e tou te manaomia. O nisi ua masani i le tuai ona moe ma le moe umi atu nai le mea e manaomia e le tino, lea e misia ai nisi o uunaiga faaletagata lava ia e mafai ona e mauaina.”10

Na faaopoopo mai e Peresitene Hinckley le folafolaga i le usiusitai: “Afai e te alu e moe i le 10:00 ma ala a’e i luga i le 6:00 i le taeao, o le a lelei mea uma mo oe.”11

O le mulimuli i le fautuaga a le Alii e uiga i le moe e ono foliga mai o se mea itiiti, peitai “e mafai e le Alii ona faataunuu mea tetele i ala faatauvaa” (1 Nifae 16:29). E i ai sau molimau o le mulimuli i se faasologa o le vave ona amata e aumaia ai le tele o faamanuiaga i o tatou olaga, e aofia ai faaaliga. E ofoofogia le tele o mea e sili atu ona ou ausia i se aso pe a ou vave moe ma vave ona ala i luga. O faamanuiaga o lenei loto pulea e sili atu nai lo le taumafaiga e manaomia. Pe a tatou manumalo i le taua muamua o le aso e faasaga i le faamalu, o le a sili atu le avanoa e manumalo ai i taua o le aso. O le a sili atu foi ona faatumulia i tatou i le ola ma le malosi.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Joe J. Christensen, To Grow in Spirit: A Ten-Point Plan for Becoming More Spiritual (1989), 27–28.

  2. Aristotle, i le Wit and Wisdom of Socrates, Plato, Aristotle, ed. N. B. Sen (1967), 100.

  3. Selections from the Writings of Benjamin Franklin, ed. U. Waldo Cutler (1905), 16.

  4. Tagai i le Forbes magazine, “Emerging Culture, Worldwide Success,” Oct. 25, 2012.

  5. Ernest L. Wilkinson, Lifting One’s Sights, Brigham Young University Speeches of the Year (Oct. 1, 1963), 4.

  6. Russell M. Nelson, “E Oo Mai le Fiafia i le Taeao,” Liahona, Ian. 1987, 71.

  7. Journal of American College Health 49 (2000): 125–30.

  8. Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently (1975), 205.

  9. Joe J. and Barbara K. Christensen, Making Your Home a Missionary Training Center (1985), 33.

  10. Joe J. Christensen, “Resolutions” (Faeasaite a le Iunivesite a Polika Iaga, Ian. 9, 1994), 5, speeches.byu.edu.

  11. Gordon B. Hinckley, in Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 166–67.