2017
Gordon B. Hinckley: Ko ha Palōfita ʻo e Fakatuʻamelié mo e Vīsoné
January 2017


Gordon B. Hinckley:Ko ha Palōfita ʻo e Fakatuʻamelié mo e Vīsoné

ʻI hoʻomou ako e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá he taʻu ní, te mou ako ai mei ha palōfita naʻe taʻetūkua ʻene ongoʻi fakatuʻamelié, ʻofá mo e tokateu ki he kahaʻú.

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley with cane

Naʻe tohi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene tohinoá ʻi hono taʻu 82 ʻo pehē, “Naʻe pau ke u tō ha ʻuluʻakau he faʻahitaʻu failau kotoa pē.” “Mahalo kuó u fai ia ʻi he taʻu ʻe 50 ne toki ʻosí. … ʻOku ʻi ai ha meʻa fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo ha fuʻu ʻakau. ʻOku kamata ia ko ha kiʻi fuʻu ʻakau siʻisiʻi pea tupulaki ia he ngaahi faʻahitaʻú. ʻOku lava ai ha fakamalumalu mei he laʻā ʻo e faʻahitaʻu māfaná. ʻOkú ne laku mai ha fua ʻoku ifo. ʻOku hokohoko atu ʻene fai e fakatupu iví (photosynthesis). … Ko e fuʻu ʻakaú ko e taha ia ʻo e ngaahi fakatupu fakaofo moʻoni ʻa e ʻOtua Mafimafí.”1

Naʻe hoko atu e tō ʻakau ʻa Palesiteni Hingikelií ki hono taʻu 90 tupú. Ne lahi ha ngaahi founga ne ʻasi ai ʻene manako tō ʻakaú ʻi heʻene ngāue fakalotú ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo pea mo ha Palesiteni ʻo e Siasí. ʻI he taimi naʻe tō ʻakau aí, ko ha fakahaaʻi ia ʻo e fakatuʻamelie, ko ha ʻulungāanga naʻe tuifio ai ʻa ʻene ngaahi akonakí pea mo ʻene fengāueʻaki mo e niʻihi kehé. Naʻá ne tanumaki e fuʻu ʻakau takitaha, ʻo tatau mo ia naʻá ne fai ki he tokotaha takitaha. Pea naʻá ne vakai atu ki he kahaʻú, ʻo ne mamata ki he tuʻunga ʻe aʻu ki ai e ʻuluʻakau ko iá—ʻo hangē pē ko ʻene mamata ki he tuʻunga taʻengata ʻe lava ke aʻusia ʻe he tokotaha takitaha kae pehē ki he kahaʻu fakaʻeiʻeiki ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá.

“ʻOku Tau Maʻu e ʻUhinga Kotoa pē Ke Tau Fakatuʻamelie Ai”

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley at the pulpit

“Ko ha taha fakatuʻamelie au!” ko e lea ia ne faʻa fai ʻe Palesiteni Hingikelī. “Ko ʻeku tautapá ke tuku ʻetau fakasio e afaá ka tau anuanu he fiefiá ʻi he laʻaá.”2 Naʻe mahulu hake ʻene ongoʻi fakatuʻamelié ʻi heʻene ongoʻi fiemālie peé, neongo naʻá ne tanumaki ia. Ko e tupuʻanga taupotu taha ʻo ʻene fakatuʻamelié—ʻa e tupuʻanga ko ia naʻa liliu ke hoko ko ha mālohí—ko ʻene tui ki he ʻOtuá mo ʻene fakamoʻoni ki he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefia mo e fakamoʻui ʻa ʻEne fānaú.

Naʻe hāsino e ongoʻi fakatuʻamelie ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻi heʻene tui mālohi ki he meʻa ko e “ʻe ola lelei e meʻa kotoa.”3 Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ko e kupuʻi lea ko iá, mahalo ko e “kupuʻi lea ia ʻa Palesiteni Hingikelī ʻoku lahi taha hono toutou takua ki he fāmilí, kaungāmeʻá mo e kaungā-ngāué. Te ne talaatu, ʻFeinga pē’. ʻAi ke ke tui. ʻAi ke ke fiefia. ʻOua ʻe loto foʻi. ʻE ola lelei e meʻa kotoa.’”4

Ka naʻe ʻikai fakataumuʻa e pōpoakí ni ki he niʻihi kehé pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ki ha haʻofanga, “Ko e lea ia ʻoku ou fai kiate au he pongipongi kotoa pē. “Kapau te ke fai ho lelei tahá, ʻe ola lelei e meʻa kotoa. Falala ki he ʻOtuá, pea laka atu kimuʻa ʻi he tui mo falala ki he kahaʻú. He ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí.”5

Naʻe hanga ʻe he ongoʻi fakatuʻamelie ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻo poupouʻi ia ke ne lavaʻi e ngaahi faingataʻá, ongoʻi taʻefeʻungá, pea mo e ngaahi mafasia naʻá ne lōmekina iá. Pea naʻá ne taukaveʻi ʻene tui “ʻe ola lelei e meʻa kotoá,” ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne aʻusia ai ha ngaahi fakafeʻatungia, mo e taʻefiemālie, loto mamahi mo e ongoʻi tuēnoa.

Ka ʻi he ongoʻi fakatuʻamelie ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻe ʻikai ke ne fakasiʻia e ngaahi palopalemá. Naʻá ne pehē: “Kuó u mātā ha meʻa lahi ʻi he māmaní. … Kuó u ʻi ha ngaahi feituʻu ne fai ai ha tau pea kei toka e ongoʻi tāufehiʻá he loto ʻo e kakaí. Kuó u mātā e masiva ʻangoʻangó ʻi ha ngaahi fonua lahi. … Kuó u mātā mo e loto hohaʻa he holofa e tuʻunga angamaʻa hotau sosaietí.

“Ka ʻoku ou kei fakatuʻamelie pē. ʻOku ou maʻu ha tui mahinongofua mo molumalu ʻe ikuna ʻa e totonú pea ʻe tuʻuloa ʻa e moʻoní.”6

Lolotonga hano fakaʻekeʻeke ʻo Palesiteni Hingikelī ʻe ha faiongoongo mei he New York Times ʻo Nāvū, ʻIlinoisi, USA, naʻá ne fakamatala ai ki he ngaahi faingataʻá mo e ngaahi palopalemá, kae pehē ki heʻene manako he hisitōlia ʻo e Siasí ke akoʻi ʻaki e ongoʻi fakatuʻamelié:

“ʻOku tau maʻu e ʻuhinga kotoa pē ke tau fakatuʻamelie ai. … Vakai atu ki Nāvū. Vakai ki he langa kuo nau fai heni he taʻu ʻe fitu pea nau mavahé. Ko e hā naʻa nau faí? Naʻa nau tokoto hifo ʻo mate? ʻIkai! Naʻa nau ngāue! Naʻa nau hikifononga ki he faʻahi ʻe taha ʻo e konitinēnití ʻo nau liliu e kelekele ʻo ha toafa mamate ke matala ko e lose. Kuo tupulaki e siasí he fakavaʻe ko ʻení, ʻo hoko ko ha kautaha maʻongoʻonga fakaemāmani lahi ʻokú ne faitokonia e moʻui ʻa ha kakai ʻi ha ngaahi puleʻanga ʻe 140 tupu. He ʻikai pea he ʻikai te ke lava ʻo langa ha meʻa he fakatuʻatamakí mo e fakaangá. ʻOkú ke vakai atu ʻi he fakatuʻamelie, ngāue ʻi he tui, pea ʻe hoko e ngaahi meʻa lahi.”7

Naʻe hanga foki ʻe he moʻui fakatuʻamelie ʻa Palesiteni Hingikelií ʻo takiekina ʻene poto he huá—ko haʻane kiʻi tōʻonga naʻe fakamānako ki he niʻihi kehé. Naʻá ne nofo ha taimi mo ha palesiteni fakasiteiki naʻe nofo hono fāmilí ʻi ha faleako motuʻa ne nau liliu ko ha ʻapi nofoʻanga. Naʻe hoko ha lokiako he pō ko iá ko e loki mohe ʻo Palesiteni Hingikelī. ʻI he konifelenisi fakasiteikí he ʻaho hono hokó, naʻá ne pehē ai, “Kuo tā tuʻo lahi ʻeku mohe ʻi lokiako kimuʻa—ka naʻe teʻeki ai ha taimi te u mohe mohenga ai.”8

“Kuo Pau ke Tau Tokanga Maʻu pē ki he Fakafoʻituituí”

ʻI he fuofua lea konifelenisi lahi ʻa Kōtoni B. Hingikelī ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe lahi ai ʻene fakamatala ki he tupulaki ʻa e Siasí. “ʻOku tau hoko ko ha sosaieti fakaemāmani- lahi.” Naʻá ne hiki leva ke fakamamafaʻi e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení: “Kuo pau ke tō maʻu pē ʻetau tokangá mo e hohaʻá ki he fakafoʻituituí. …

“… ʻOku tau talanoa mataʻifika, ka kuo pau ke tukutaha ʻetau ngāué kotoa ki he fakatupulaki ʻo e fakafoʻituituí.”9

ʻI he kei hoko ʻa Palesiteni Hingikelī ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne folau ai ki ha ngaahi feituʻu mamaʻo ʻi he māmaní, kau ai ha ngaahi feituʻu ne fai ai e taú, ke ne tokoni fakafoʻituitui ki he kakaí. Naʻe ʻikai ha kakai ia ʻe fuʻu mamaʻo pe fuʻu siʻisiʻi ke maʻu ʻene tokangá. Naʻe hokohoko atu ʻene foungá ni heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo ne folaua ha maile ʻe laui miliona tupu ki ha ngaahi puleʻanga ʻe 60 tupu, taimi ʻe niʻihi ke fakataha mo ha falukunga kakai tokolahi, pea taimi ʻe niʻihi ko ha falukunga kakai toko siʻi pē.

ʻĪmisi
President and Sister Hinckley in Hong Kong

Background © iStock/Thinkstock; toʻohemá: laitā ʻa Busath Photography; toʻomataʻu: laʻitā ʻi Siaina ne ʻai ʻe Gerry Avant, Deseret News; toʻomataʻu ʻi laló: laʻitaá ʻi he angalelei ʻa e Laipeli mo e ʻĀkaivi Hisitōlia ʻa e Siasí

ʻI he 1996, naʻe folau ai ʻa Palesiteni mo Sisitā Hingikelī ki ha ngaahi puleʻanga ʻe valu ʻi ʻĒsia mo e Pasifikí. Naʻá na kamata ʻi Siapani peá na folau vave holo ai, ʻo na feʻiloaki mo ha kakai ʻe lau mano ne nau fakafonu e ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī lolotonga ʻene ʻi Kōlea Tokelaú, “Ko ha ngaahi aʻusia fakamāfana moʻoni ʻeni kiate au. ʻOku ou mātā ha ngaahi meʻa ne ʻikai ke u teitei ʻamanaki ʻe hoko heʻeku fuofua ʻi heni he 1960.”10 Naʻá ne fakatapui e Temipale Hong Kong China heʻene folau ko ʻení.

Naʻe afe fakaʻosi ʻene folaú ʻi he ʻOtu Filipainí. Hili ha lea ʻa Palesiteni Hingikelī ki ha kakai ʻe toko 35,000 ʻi Manila, naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ne u tuʻu hake ʻo taʻataʻalo kiate kinautolu ʻi he ongoʻi loto ʻofa moʻoni. Ne mau mavahe mai pē mo e tangí.” Naʻá ne foki kimuʻa he ʻaho ko iá ki he feituʻu naʻá ne fai ai ha lotu fakatapui he 1961 kae kamata e ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻOtu Filipainí. Naʻá ne manatu ʻo pehē, “Ko e mēmipa Filipaini pē ʻe toko taha ne mau lava ʻo maʻú. Kuo tupu e Siasí mei he foʻi mēmipa ʻe toko taha ko iá ʻo aʻu ki ha kāingalotu ʻe toko 300,000 tupu.”11

ʻI he kamata e folau ʻa e ongomātuʻa Hingikelií ke na fokí, ne na ʻilo ai ʻe toe ʻutu e vakapuná ʻi he motu ko Saipení. Ne fehuʻi ange ʻe Palesiteni Hingikelī pe ʻoku ʻi ai ha kau faifekau ʻi Saipeni pea naʻe tali ange ʻoku ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi pē. Neongo naʻá ne ʻi he fakaʻosinga ʻo e folaú kuó ne ongosia, ka naʻá ne fie feʻiloaki mo e kau faifekau ko iá: “Ne u kole ange pe ʻe lava ke tala kiate kinautolu te mau tūʻuta atu ki Saipeni ʻi he taimi 7:00 p.m. nai pea te mau feinga ke mau hū ki tuʻa ʻi he malaʻe vakapuná ke feʻiloaki mo kinautolu.”

Hili ha ngaahi houa lahi mei ai, ne fakafuofua ki ha kau faifekau ʻe toko 10 mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻe toko 60 ne nau ʻi ai ke feʻiloaki mo e ongomātuʻa Hingikelií. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻo pehē, “Ne nau fāʻofua kiate kimaua. “Ne nau houngaʻia moʻoni ke mamata kiate kimaua pea ne ma houngaʻia ke sio kiate kinautolu. Ko ha kiʻi taimi nounou pē naʻe lava ke mau feohi aí he ko e kiʻi tuʻu taimi nounou pē ʻa e vaká ia ke ʻutu. Ne ma tuku hanau tāpuaki peá ma foki ki he vakapuná.”12

Ko ha sīpinga angamaheni ʻe taha ʻo e ʻofa ʻa Palesiteni Hingikelī ki he fakafoʻituituí, naʻe hoko ia ʻi he sipoti ʻOlimipiki Faʻahitaʻu Momokó ʻi he 2002 ne fai ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá. Naʻá ne meimei fakataha he ʻaho kotoa mo ha kau palesiteni, kau ʻamipasitoa mo ha kau fakafofonga fakapuleʻanga kehe. ʻI he ʻaho ʻe taha, kimuʻa pea fai ʻene fakataha mo e palesiteni ʻo Siamané, naʻá ne feʻiloaki mo ha finemui taʻu 13 ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe puke e kiʻi taʻahiné ʻi he vai hono totó, ko ha puke fakatuʻutāmaki moʻoni.” “Ne fakafiefia ʻema talanoá. … Ne u talaange te mau manatuʻi ia heʻemau ngaahi lotú.”13

Naʻe ʻofa makehe ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he fānau mo e toʻu tupu ʻo e Siasí pea nau maʻu e ongo tatau kiate ia. Hili ha fanongo ha finemui ʻi haʻane lea ʻi Palāsila, naʻá ne pehē: “Ne u ongoʻi moʻoni e Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻI he fakaʻosiʻosi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene leá, naʻá ne pehē mai, ‘Te mou lava ʻo mavahe mei heni, foki ki ʻapi pea ngalo e meʻa kotoa kuó u leaʻakí, kae ʻoua muʻa naʻa teitei ngalo ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu.’ He ʻikai teitei ngalo e ngaahi lea ko iá.”14

ʻĪmisi
President and Sister Hinckley

Background © iStock/Thinkstock; toʻohemá: laitā ʻa Busath Photography; toʻomataʻu: laʻitā ʻi Siaina ne ʻai ʻe Gerry Avant, Deseret News; toʻomataʻu ʻi laló: laʻitaá ʻi he angalelei ʻa e Laipeli mo e ʻĀkaivi Hisitōlia ʻa e Siasí

Naʻe hoko e uaifi ʻo Palesiteni Hingikelī, ko Māselié, ko ha hoa ngāue pea naʻá ne takiekina ʻene tokanga ki he fakafoʻituituí. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Hangē ʻoku ʻofeina ia ʻe he taha kotoa pē ʻokú ne ʻilo iá he ʻokú ne tokanga moʻoni ki he kakaí. ʻOkú ne tokanga ki heʻenau ngaahi palopalemá mo ʻenau fie maʻú. ʻOku ou monūʻia fau ke u maʻu ha hoa pehē.”15

Hili e tupu hake ʻena fānau ʻe toko nimá ʻo lalahí, naʻe faʻa folau fakataha holo leva e ongomātuʻa Hingikelií pea naʻe faʻa tokoni ʻofa ʻa Sisitā Hingikelī ki he kakaí he funga ʻo e māmaní. ʻI heʻene fetaulaki mo e kau faifekaú, naʻá ne faʻa telefoni ki heʻenau ngaahi mātuʻá heʻene foki ki ʻapí pea ne nau ʻohovale ai. Naʻe lelei ʻaupito foki ʻene fetuʻutaki mo ha haʻofanga kakai tokolahí. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Hingikelī hili ha konifelenisi fakavahelahi, “ʻOkú ne ʻiloʻi [ʻe Masi] e meʻa ke ne leaʻaki ke fiefia mo tokoniʻi ai e kakaí. “ʻOku malanga hamau tokolahi ka ʻoku talanoa pē fefiné ni ia mo kinautolu.”16

ʻI he meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Hingikelī, naʻe fakanounouʻi ai ʻe ha taha ʻo hono ongo tokoní ko Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi lavameʻá. Naʻá ne vakaiʻi leva e ngaahi lavameʻa kotoa ko ʻení peá ne ʻiloʻi ha meʻa ʻoku nau faitatau ai:

“Ke tāpuekina maʻu pē ʻa e fakafoʻituituí ʻaki ha faingamālie. Pea naʻe fakakaukau maʻu pē kiate kinautolu ʻoku siʻi ke maʻu ha faingamālié, ʻa e tokotaha angamaheni ʻoku fāifeinga ke fekuki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakaʻahó pea mo e pole ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo laka hake ʻi he tuʻo tahá ʻene tātaaʻi mai hoku fatafatá ʻaki hono foʻi tuhú ʻi haʻaku fai ha fokotuʻu peá ne pehē mai, ʻHene, ʻokú ke manatuʻi koā ʻa e tokotaha ʻoku faingataʻaʻiá?”17

ʻĪmisi
President Hinckley with youth

Vīsone ki he Kahaʻú

Naʻe fehokotaki lelei e fakatuʻamelie ʻa Palesiteni Hingikelií mo ʻene tokangaekina e fakafoʻituituí ki heʻene vīsone fakaepalōfita ki he kahaʻú. Kae mahuʻinga angé, ko ʻene tokanga ki he ngaahi temipalé. Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe Palesiteni Hingikelī, ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ko e “tūmutumu ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki mai ʻe he Siasí.”18

ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1995, naʻe lolotonga ngāueʻaki ha temipale ʻe 47 he funga ʻo e māmaní. Naʻe liunga ua mo e konga e mataʻifika ko ʻení ʻo laka siʻi hake pē he taʻu ʻe nima ʻo ʻene tataki e Siasí. Naʻe mālohi pea mafao atu ʻene vīsone fekauʻaki mo e temipalé, ka ko hono taumuʻa fakalūkufuá ke faitāpuekina fakatāutaha e fakafoʻituituí.

Naʻe hoko mai e ueʻi ko ʻeni ki he kuonga foʻou ʻo e langa temipalé ʻi he 1997 lolotonga e folau ʻa Palesiteni Hingikelī ki Kolonia Hualesa ʻo Mekisikoú, ki he kātoanga fakamanatu ʻo e taʻu 100 e ʻapiako ko ʻeni ʻa e Siasí. Hili iá, naʻá ne fakakaukau lahi lolotonga haʻane heka meʻalele lōloa. Naʻe manatu ki ai ʻene sekelitali ko Toni H. Sitali ʻo pehē, “Naʻe lōngonoa. Pea mahino leva kiate au naʻe kamata ke ne maʻu e fakahaá. Naʻá ne fakakaukau he kuohilí ki ha fanga kiʻi temipale iiki, kae ʻikai ʻi he founga ko ʻeni naʻá ne fakakaukau ki ai he taimi ní.”19

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī kimui ange ai e meʻa ne hokó: “Naʻe kamata ke u fehuʻi loto pē pe ko e ha ʻe lava ke fai ke faingofua ai hono maʻu ʻe he kakaí ni ha temipalé. … ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he meʻá ni, naʻe hū mai ha fakakaukau ki hoku ʻatamaí… te tau lava ʻo langa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ki ha temipalé, ʻi ha kiʻi fale siʻisiʻi. … Ne u taaʻi ha kiʻi palani. … Ne mahino ʻaupito e fakatātā kakato ne hū mai ki hoku ʻatamaí. ʻOku ou tui ʻaki e kotoa hoku lotó ko ha fakahā ia mei he ʻEikí. Ne u foki mai ki ʻapi ʻo talanoa ki ai mo hoku ongo tokoní, pea ne na tali ia. Ne u ʻoatu ia ki he Toko Hongofulu Mā Uá pea ne nau tali ia.”20

Hili ha māhina ʻe fā mei ai ʻi he konifelenisi lahí, naʻe fai ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e fanongonongo fakahisitōlia ko ʻeni ʻe kamata langa ʻe he Siasí ha fanga kiʻi temipale iiki ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai tokolahi feʻunga ai e kāingalotú kae toki lava ke langa ai ha temipale lahi angé. Naʻá ne pehē, “ʻOku mau fakapapauʻi … ke ʻoatu e ngaahi temipalé ki he kakaí pea ʻoange kiate kinautolu e faingamālie kotoa pē ke nau maʻu ai e ngaahi tāpuaki fungani ʻoku maʻu mei he mōihū ʻi he temipalé.”21

ʻI he konifelenisi hokó, naʻe fai ai ʻe Palesiteni Hingikelī ha fanongonongo fakahisitōlia ʻe taha, ʻo ne pehē kuo ʻi ai ha ngaahi palani ke aʻu ki he temipale ʻe 100 he fakaʻosinga ʻo e taʻu 2000. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau laka atu ʻi he polokalamá ni ʻi ha tuʻunga kuo teʻeki ai ke tau mamata ai kimuʻa.”22 ʻI heʻene lipooti ko ia ʻi ʻEpeleli ʻo e 1999 e fakalakalaka ʻo e langa temipalé, naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ha kupuʻi lea angamaheni: “Ko ha ngāue lahi faufaua ʻeni, ʻoku lahi hono ngaahi palopalemá, ka neongo ai hono faingataʻá, ʻe ola lelei meʻa kotoa pea ʻoku ou falala te tau aʻusia ʻetau taumuʻá.”23

ʻĪmisi
President Packer, President Hinckley, Elder Andersen at the Boston Massachusetts Temple

Background © iStock/Thinkstock; toʻohemá: laitā ʻa Busath Photography; toʻomataʻu: laʻitā ʻi Siaina ne ʻai ʻe Gerry Avant, Deseret News; toʻomataʻu ʻi laló: laʻitaá ʻi he angalelei ʻa e Laipeli mo e ʻĀkaivi Hisitōlia ʻa e Siasí

ʻI ʻOkatopa 2000, naʻe folau ai ʻa Palesiteni ki Positoni, Mesasūseti, USA ke fakatapui e temipale hono 100—ko ha taha ia mei he temipale ʻe 21 kuó ne fakatapui he taʻu ko iá ʻi ha konitinēniti ʻe 21. ʻI he tā-tuku ʻo ʻene moʻuí, naʻe kakato ai hono langa ʻo ha temipale ʻe 124, pea fanongonongo pe langa ai mo ha temipale kehe ʻe 13.

Naʻe hanga ʻe he vīsone ʻa Palesiteni Hingikelī ki he kahaʻú, ʻo fakatupunga haʻane fekumi ki ha ueʻi ki ha ngaahi founga kehe ke faitāpuekina ai e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe mamahi hono lotó ʻi heʻene mamata ki he faingataʻaʻiá mo e masivá ko ia naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke toe fakalahi e ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí, tautefito kiate kinautolu ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne fokotuʻu foki mo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ke tokoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fonua masivesivá. Te nau lava ʻo nō mei he paʻanga ko ʻení ke totongiʻaki ʻenau akó ke maʻu ha ngāue lelei ange, ʻe tokoni ia ke fakangata ai e sēini ʻo e masivá ka nau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. ʻI heʻene aʻu mai ki he 2016, kuo laka hake he niʻihi fakafoʻituitui ʻe 80,000 tupu kuo nau maʻu e faingamālie ke nau ako pe ako ngāue ko e tupu mei he tokoni ʻa e nō mei he sinoʻi paʻanga ko ʻení.

ʻĪmisi
President Hinckley in Ghana

ʻOku kau foki he ngaahi sīpinga kehe ʻo e vakai fakaepalōfita ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” pea mo hono langa ʻo e Senitā Konifelenisí, ʻi he tohi Ngaahi Akonaki ʻo e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī.

“Ko ʻEku Fakamoʻoní”

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea hoko e taʻu 91 ʻo Palesiteni Hingikelií, naʻá ne tohi ai ʻo pehē: “ʻOku ʻikai fie maʻu ke u toe tō ʻakau, ka te u fai ia. Ko hoku natulá ia.”24 Tatau ai pē pe ko e hā hono taʻu motuʻá, pe ko ha faifekau kei talavou pe ko ha palōfita taʻu 97, ko hono natulá ia ke ne tōkaki e fanga kiʻi tengaʻi ʻakau ʻo e ongoongoleleí ʻi he loto ʻo e kakaí ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne hoko ʻi ha taʻu 20 ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne hoko he taʻu ʻe 14 ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi hono taʻu 84, naʻá ne tataki ia ʻi ha meimei taʻu ʻe 13 ʻo ha tupulaki faufaua.

Ko e ʻelito e taimi ʻo e ngāue tokoni naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelií, ko ʻene fakamoʻoni ko ia kau kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI haʻane lea he konifelenisi lahí ko hono tefitó ko e “Ko ʻEku Fakamoʻoní,” naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻene fakamoʻoni ko ʻení, ʻa ia ko ha konga lahi ne fai ʻi he loʻimataʻia:

“ʻI he ngaahi meʻa kotoa ʻoku ou houngaʻia ai ʻi he pongipongi ní, ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku mahuʻinga makehe. Ko ha fakamoʻoni moʻui kau kia Sīsū Kalaisi. …

“Ko Ia hoku Fakamoʻuí mo hoku Huhuʻí. ʻI Heʻene foaki ʻEne moʻuí ʻi he mamahi mo e faingataʻaʻia taʻe-mafakamatalaʻí, kuó Ne ala hifo ai ke hiki hake au pea mo kitautolu takitaha mo e ngaahi foha mo e ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá mei he vanu ʻo e fakapoʻuli taʻengata hili e maté. …

“Ko Ia hoku ʻOtuá mo hoku Tuʻí. ʻE pule mei he taʻengatá ki he taʻengatá ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Tuʻi mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻEiki. He ʻikai ha ngataʻanga ʻo ʻEne pulé. He ʻikai ha fakapoʻuli ʻi Hono nāunaú. …

“ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻi Hono huafa Māʻoniʻoní, ʻi he loto houngaʻia mo e ʻofa taʻe-tūkua.”25

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley journal, Mar. 22, 1993.

  2. Gordon B. Hinckley, Standing for Something: Ten Neglected Virtues That Will Heal Our Hearts and Homes (2000), 101.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī (2016), 82.

  4. Vakai, Jeffrey R. Holland, “President Gordon B. Hinckley: Stalwart and Brave He Stands,” Liahona, June 1995, 4.

  5. Teachings: Gordon B. Hinckley, 339.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1969, 113.

  7. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 638.

  8. Journal, Nov. 4, 1973.

  9. Teachings: Gordon B. Hinckley, 298–99.

  10. Journal, May 22, 1996.

  11. Journal, May 30, 1996.

  12. Journal, June 1, 1996.

  13. Journal, Feb. 22, 2002.

  14. In “The Prophet Spoke to Youth,” In Memoriam: President Gordon B. Hinckley, 1910–2008 (supplement to the Ensign, Mar. 2008), 15.

  15. Journal, Nov. 23, 1974.

  16. Journal, May 14, 1995.

  17. Henry B. Eyring, in Teachings: Gordon B. Hinckley, 202.

  18. ʻI he Teachings: Gordon B. Hinckley, 313.

  19. Don H. Staheli oral history transcript (2012), 85, Church History Library.

  20. Journal, Mar. 6, 1999. Ko e fakamatala ko ʻení, ko ha toʻo kongokonga lalahi ia ʻo ʻene lea ʻi he fakatahaʻanga fakatapui ʻo e Temipale Colonia Juárez Mexico. Kuo laka hake he taʻu ʻe 20 hono fakakaukauʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e fanga kiʻi temipale īkí (vakai, Teachings: Gordon B. Hinckley, 33, 309–10).

  21. Gordon B. Hinckley, “Some Thoughts on Temples, Retention of Converts, and Missionary Service,” Ensign, Nov. 1997, 50.

  22. Teachings: Gordon B. Hinckley, 310.

  23. Gordon B. Hinckley, “The Work Moves Forward,” Ensign, May 1999, 4.

  24. Journal, June 18, 2001.

  25. Teachings: Gordon B. Hinckley, 321–23.