2017
Fehuʻi ʻe Nima ke Fai ʻi Hoʻo Ongoʻi Hangē ʻOku ʻIkai Tali mai Hoʻo Lotú
January 2017


Fehuʻi ʻe Nima ke Fai ʻi Hoʻo Ongoʻi Hangē ʻOku ʻIkai Tali mai Hoʻo Lotú

ʻOku nofo e taha naʻá ne faʻú ʻi Niu ʻIoke, USA.

ʻĪmisi
Questions about prayer

Kuó ke ʻosi fai nai ha lotu peá ke tatali ki hano tali mai ka naʻe hangē ia he ʻikai pē toe hoko maí? ʻOku ʻikai ke ke tuēnoa—ka ke ʻilo pau ʻoku fanongo moʻoni mai ʻa e Tamai Hēvaní ki hoʻo ngaahi lotú. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi he ʻikai hoko mai e ngaahi talí ia ʻi he taimi pe founga ʻokú ke fakaʻamu ki aí, pea ʻoku lelei taha pē meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní.

Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ke lava ʻo ʻeke loto pē kiate koe, he taimi ʻokú ke faifeinga ai ke maʻu ha ngaahi tali ki hoʻo lotú:

1 Kuó u mateuteu nai ke ngāueʻi ʻa e talí?

ʻOku ʻuhinga ʻa e lotu ʻi he tuí, ke ngāue leva ki he tali ʻokú ke maʻú—ʻo tatau ai pē pe ko e tali ia naʻá ke ʻamanaki ki aí pe ʻikai. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahinohino ko ʻení: “Ko ia, teuteu ho lotó ke ke tali mo talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa ia ʻoku ou ʻamanaki ke ʻoatu kiate koé; he ko kinautolu kotoa pē kuo fakahā ki ai ʻa e fono ko ʻení kuo pau ke nau talangofua ki ai” (T&F 132:3). Kapau te ke lotua pe ʻoku totonu pe ʻikai ke ke ʻalu ki ha paati, te ke talangofua (neongo pe ko e talí ko e ʻikai)?

2 Kuó u fai nai e meʻa kotoa pē ʻi hoku mālohí?

Tau pehē naʻe ʻikai ke ke ako ki hoʻomou sivi saienisí he naʻá ke ʻalu koe ʻo ʻeva mo ho ngaahi kaungāmeʻá. ʻE tokoni atu nai e Tamai Hēvaní ke ke lava he sifí kapau ko hoʻo meʻa pē naʻe faí ko e kolea ʻEne tokoní?

ʻOku fie maʻu ke tau fai hotau fatongiá ka tau maʻu e ngaahi tāpuakí. Ko ia ʻi hoʻo ako ko ia ki ha siví, te ke lava ʻo lotu ke maʻu ha mālohi ke sai hoʻo siví ʻo fakatatau mo hoʻo teuteú.

Fakakaukau ki he sīpinga ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, naʻe ola lelei ʻenau ngāue fakafaifekaú he naʻa nau ngāue ke mālohi ange: “Kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.” (ʻAlamā 17:3).

3 Kuó u taʻetokanga nai ki he talí?

ʻOku fanongo mai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe, ko ia ʻe malava pē kuó Ne ʻosi tali mai hoʻo lotú! Hangē ko ia ʻoku ʻasi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14, “Ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi aí naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié.” Te ke lava ʻo lotua ke maʻu ha mata fakalaumālie ke ke ʻiloʻi e talí, he ʻoku faʻa tali mai e ngaahi lotú ʻi he founga māmālie mo ʻikai fakahangatonu—ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa ha niʻihi kehe.

Pea ʻoua foki naʻa ngalo ke ke kiʻi fakafanongo. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻE tātātaha ke hoko mai e ngaahi tali [mei he Tamai Hēvaní] ia lolotonga hoʻo kei tūʻulutui ʻo lotú. … Ka te Ne ueʻi koe ʻi ha ngaahi momeniti fakalongolongo he taimi ʻe lava ke ongo lelei ai ki ho ʻatamaí mo ho lotó e ueʻi ʻa e Laumālié” (“Using the Supernal Gift of Prayer,” Liahona, May 2007, 9).

4 ʻOku māʻoniʻoni nai ʻeku ngaahi holí?

Kapau te ke kole ha meʻa ʻi ha faʻahinga taimi naʻe ʻikai ke lelei kiate koe, mahalo pē he ʻikai tali hoʻo kolé. Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, kuo pau ke tau “lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi huafa ʻo [Kalaisí]” (3 Nīfai 18:19), ʻoku fokotuʻu mai ai ke tau kole ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú kae lava ke foaki mai. Fehuʻi loto pē kiate koe, “Ko e hā e ongo ʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ki heʻeku ngaahi fie maʻú?” Kapau ʻoku fakatefito hoʻo ngaahi fie maʻú ʻi he siokitá pe ko ha faʻahinga taʻemāʻoniʻoni kehe, lotu ke liliu ho lotó pea ke ke ʻiloʻi e meʻa ne mei finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke faí.

5 Ko e taimi totonú nai ia?

Kuo pau ke tonu e meʻa ʻoku tau kolé, pea kuo pau ke tonu foki mo e taimi ʻoku tau kole aí. ʻOku ʻi ai ha palani fakaʻeiʻeiki kuo tokateu ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu, ka ʻoku faʻa kehe ʻetau taimitēpilé mei Haʻaná he taimi ʻe niʻihi. “Kuo pau ke hoko ʻa ʻeku ngaahi leá, te nau maʻu ia. … Ka kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimí” (T&F 64:31–32). Mahalo naʻa ʻuhinga ia ke tau tatali ʻo kiʻi fuoloa ange kae toki sai ʻa e lavea ko iá pe toki maʻu ha kiʻi monumanu ne tau pusiakiʻi ka naʻe mole, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku kau e moʻui ka hokó ʻi he taimi ʻa e ʻEikí—ka te ke lava ʻo fakapapauʻi te Ne fanongo atu mo tokoniʻi koe ʻi ho halá.

ʻE ala faingataʻa ke tau kātaki, tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai hā mahino mai ai e tali ki hoʻo lotú. Ka ʻi hoʻo fekumí, te ke lava ʻo maʻu ha lototoʻa ʻi he ʻilo te ke maʻu maʻu ai pē ʻa e ngaahi tali ʻokú ke fie maʻú kapau te ke fekumi ʻi he loto fakamātoato: “Pea te mou kumi mo ʻiloʻi au, ʻo ka mou ka kumi kiate au ʻaki homou loto kotoa” (Selemaia 29:13).