2017
ʻI he Meʻa Kotoa pē ʻOkú ke Maʻú, Ke ke Maʻu mo e Mahinó
January 2017


ʻI he Meʻa Kotoa pē ʻOkú ke Maʻú, Ke ke Maʻu mo e Mahinó

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ne tefito ʻaki e “Lean Not unto Thine Own Understanding,” ne fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 14 ʻo Sanuali 2015. Ke maʻu e kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

ʻOku hoko mai e mahino moʻoní ʻi hoʻo fakatokangaʻi ko ia ʻa e fengāueʻaki fakataha ʻa e akó mo e lotú, ʻi hoʻo paotoloaki ha tukupā ke ke tokoni lolotonga hoʻo ako mo ngāué, ʻi hoʻo falala mo fakafalala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Woman reading

Ngaahi tā fakatātā ʻa Robert Hunt

Ne u fakaʻaongaʻi e konga lahi ʻeku ako ʻunivēsití ʻi he laipelí. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku hū atu ai, naʻe talitali ʻaki au ha fakaʻilonga he hūʻangá naʻe pehē, “Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e [mahinó]” [Lea Fakatātā 4:7].

ʻOku tau ʻilo kotoa pē ʻoku muimui mai e manatuʻí ʻi hono toutou fai ha meʻa. Ko ia ʻoku ou tohi tongi ʻi hoku ʻatamaí e potu folofola ko ʻeni mei he tohi ʻa Lea Fakatātaá, he ne u lau ia he taimi kotoa pē ne u hū ai ki laipeli ʻi he taʻu ʻe 4 ʻo ʻeku ngāueʻi hoku fuofua mataʻitohí.

ʻOku ou ʻoatu e naʻinaʻi tatau kiate kimoutolu kotoa: “Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e [mahinó].” ʻOku ou fakaafeʻi foki kimoutolu ke mou fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e potu folofolá ni pea mo ʻene ʻaonga kiate kimoutolú. Kuó u fai ia. Kuó u toutou fakakaukau lahi ki ai ʻi ha ngaahi taimi kehekehe, pea kuo fetoumoliliuʻaki ʻeku hanga ʻo fakaʻuhingaʻi iá. Mahalo ʻe ʻaonga kiate koe ʻeku vakai ki aí.

Ko ha Loto Mahino

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi Siapani peá u feinga lahi ke ako ha lea fakafonua faingataʻá, ne u faʻa ongona ai ha ngaahi foʻi lea ne leaʻaki. Ne kau ai e ongo lea fakafeʻiloaki hangē ko e ohayo gozaimasu (mālō e lelei ki he pongipongí ni) pe konnichiwa (mālō e lelei ki he hoʻataá ni). Naʻe kau ai mo e foʻi lea ko e wakarimasen, ko hono ʻuhingá, “ʻOku ʻikai mahino kiate au.” Ko e foʻi leá ni, fakataha mo ha fakafōtunga mai ʻo e nimá, ne hangē ia ha tali manako mei he kau Siapaní ki he kau faifekaú ʻi heʻenau feinga ke kamata ha fepōtalanoaʻakí.

ʻI heʻeku muʻaki fakakaukauloto atu ki he ʻuhinga ʻo e “Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e [mahinó],” ne u fakakaukau lahi ange ai ki he mahinó ʻi he faʻahinga ʻuhinga ko ʻení: ko e meʻa ko ia oku ongo fanongo ki ai mo hoku telingá pea mahino ki hoku ʻatamaí. Ne u fakakaukau ki he lea faka-Siapani ko e wakarimasen. ʻOku mahino koā kiate au pe ʻikai?

Ka ʻi heʻeku ako mo vakai ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi lea ko e mahinó ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, ne u fakatokangaʻi ai ha ʻuhinga ne toe loloto ange. Fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni meia ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene kei hoko ko e Pīsope Pule ʻo e Siasí:

“ʻUluakí, ʻoku tau kamataʻaki e ʻatamai lelei ne fāʻeleʻi mai kitautolu mo iá. ʻOku tau tānaki atu ʻetau ʻiló ki hotau ʻatamai leleí ʻi heʻetau fekumi ki he ngaahi talí, akó mo maʻu ha ako fakaʻatamaí. ʻOku tau tānaki atu ʻetau aʻusiá/taukeí ki heʻetau ʻiló ʻa ia ʻoku totonu ke ne tataki kitautolu ki ha tuʻunga ʻo e potó. Makehe mei hotau potó, ʻoku tau tānaki atu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he ngaahi lotu ʻo e tuí, ʻo kolea ha takiekina mo ha ivi fakalaumālie. Pea ko e toki taimi pē ia ʻoku tau aʻusia ai ha mahino ʻi hotau lotó—ʻo ne fakalotoa kitautolu ke tau ‘faitotonu; [neongo pe ko e hā hono nunuʻá].’ (Ngaahi Himi, 1994, fika 145.) ʻOku hanga ʻe he ongoʻi ko ia ha loto mahinó ʻo ʻomi kiate kitautolu ha laumālie fakapapau ʻo ʻikai ngata heʻetau ʻiloʻí ka ʻoku tau fai foki e meʻa totonú neongo pe ko e hā e ngaahi tūkungá. ʻOku haʻu e loto mahinó mei he fefalalaʻaki kakato ʻa e akó mo e lotú.”1

ʻĪmisi
stairs

Sai toe fakakaukauʻi ange ʻení: “Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e [mahinó].” Ko e mahinó ʻi heʻene tuʻu ko ʻení, ʻoku muimui mai ia ʻ i he ʻatamai leleí, ʻiló, aʻusiá/taukeí, potó pea mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa ia ʻoku nau tataki kotoa kitautolu ke tau ʻiloʻi mo fai ʻa e meʻa totonú.

Ko e konga lahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fakaofi atu pe hū ki ha konga hala mahuʻinga ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOkú ke toe moʻui tauʻatāina ange ʻo ʻikai fakafalala ki ha taha ʻi he taʻu takitaha, pea ʻoku mou toe ofi ange ki he konga ko ia hoʻomou moʻuí ko e “pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú.” Ko e hā e meʻa te mou maʻú? Mahalo te mou maʻu ha husepāniti pe uaifi, ha fāmili, ha ngāue pe ko ha ngaahi meʻa kehe.

Ke mapuleʻi lelei e ngaahi meʻa mahuʻinga fau ko ʻení ʻoku tau “maʻú,” kuo pau foki ke tau maʻu ai mo e “mahinó,” ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi mai ʻi he folofolá. ʻOku maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení ʻi he fefalalaʻaki ʻa e akó mo e lotú. Pe ko hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke tau tui mo falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatalaʻi ʻeni ʻe ʻAlamā heʻene fakatatau e folofolá ki ha tengaʻi ʻakaú. Naʻá ne pehē, “ʻOku kamata ke fakamaama ʻe ia hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au” (ʻAlamā 32:28; tānaki atu e fakamamafá).

Naʻe faʻa lea ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha potu folofola meia Lea Fakatātā ʻokú ne toe fakalahi e mahino ko ʻení: “Falala ki he [ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú” (Lea Fakatātā 3:5).2

ʻI he taimi ʻoku tau tui mo falala ai ki he ʻEikí, ʻoku haʻu meiate Ia ha mahino ʻoku lahi angé ki hotau lotó.

“ʻOku Maluʻi Kitautolu ʻe he Toʻukupu ʻo e ʻEikí”

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha sīpinga ʻo ha fefine maʻongoʻonga naʻá ne kau ʻi ha konga mahuʻinga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe falala ki he ʻEikí pea ʻikai faʻaki ki hono poto ʻoʻoná.

Hili pē hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi Palemaila, Niu ʻIoké, naʻe kei nofo pē ʻa e faʻē ʻa Siosefa Sāmitá ko Lusi ʻi Uotalū, Niu ʻIoke, mo ha tokolahi ʻo e Kāingalotú, kae ʻalu hono husepānití ko Siosefa ko e Lahí pea mo ha niʻihi ʻo hona ngaahi fohá, kau ai ʻa Siosefa ko e Siʻí, ʻo muʻomuʻa ki Ketilani, ʻOhaiō . Ko hono fatongiá ke ʻomi ʻa e kakaí ni ki ʻOhaiō he taimi te ne maʻu ai ha tala mei hono foha ko e Palōfitá.

Ne maʻu e talá he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu failaú ʻi he 1831. Naʻe kamata leva ke tokoni ha niʻihi ʻo e kau tangatá kia Lusi ke ʻoatu e kakaí ki Pafalō, Niu ʻIoke, ko e fakataumuʻa ke nau folau vaka ʻo kolosi ʻi he Lake Erie. Naʻá ne pehē: “ʻI he taimi naʻe fakakaukauʻi ai ʻe he kau takí ne feʻunga e faʻahitaʻu failaú ki he fefolauʻakí, ne kamata leva ke mau teuteu kotoa ke hiki ki Ketilani. Ne mau totongi leva ha vaka … ; pea ne … mau toko valungofulu.”

Pea ʻi heʻenau folau atu he Erie Canal ko e fakataumuʻa ki Pafaloó, naʻá ne pehē: “Ne u ui mai leva e kau tangatá mo e kau fafiné ʻo fakamanatu kiate kinautolu ko ʻemau folaú ʻi he fekau ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Tamai ko Līhaí heʻene mavahe mei Selusalemá; pea kapau te tau faivelenga, te tau maʻu e ngaahi ʻuhinga tatau pē ke ʻamanaki atu ai ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku fakaʻamu leva ke nau ʻapasia, pea hiki hake honau lotó ki he ʻOtuá ʻi he lotu maʻu ai pē, ke mau lava ʻo tupulaki.”

Fakafuofua ʻi he tō ha vauea ʻemau fononga ki Pafalō mei Uotaluú, ne kamata ke faingataʻa ʻemau folau he kanalí. Naʻe faingataʻa ki he Kāingalotu ʻe toko 80 e ngaahi meʻa ne hokó, pea naʻe kamata leva e lāungá. Naʻe fakafalala ʻa Lusi ki he ʻEikí ke faaitaha ʻenau tuí. Naʻá ne talaange, “ʻIkai, ʻikai, … ʻe kau tangata, he ʻikai ke mou fiekaia pe faingataʻaʻia; ka ke mou kātaki pē pea tuku hoʻomou lāungá. ʻOku ʻikai haʻaku toe veiveiua ʻoku maluʻi kitautolu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí.”

ʻI heʻenau tūʻuta ʻi Pafalō he ʻaho hono nima hili ʻenau mavahe mei Pafaloó, naʻe poloka he ʻaisí e uafu ia ki he Lake Eerie. Ne nau heka ʻi ha vaka ne ʻEikivaka ai ʻa Peleiki, ko ha tangata ne maheni mo Lusi Sāmita mo hono fāmilí.

Hili ha ʻaho ʻe ua, neongo naʻe ʻikai fakafiemālie e ngaahi tūkunga ʻi he vaká ke nau nofo ai ʻo tatali ki he ʻaho ke nau mavahe aí, naʻe lipooti ʻe Lusi ʻo pehē, “Naʻe kole ʻe ʻEikivaka Peleiki ki he kau pāsesé ke nau heka pē ʻi vaka pea nau mateuteu he taimi ko iá ki ha taimi ʻe talaatu ai ke nau kamata leva; pea ʻi he taimi tatau pē naʻá ne tuku atu ha tangata ke ne fua e loloto ʻo e ʻaisí, pea ʻi heʻene foki maí naʻá ne lipooti ange kuo aʻu ia ki he fute ʻe uofulu (mita ʻe 6), pea ʻokú ne tui te mau nofo he uafú ʻi ha uike ʻe ua pe lōloa ange ai.”

Ko ha ongoongo fakamamahi ʻeni ki he kulupú. Naʻe kamata ke ʻosi ʻemau nāunaú mo e meʻakaí pea faingataʻa e ngaahi tūkungá. Naʻe toe hiki ʻe Lusi Meki Sāmita ʻene naʻinaʻi ki he Kāingalotú ʻo pehē: “ʻOku mou tala ʻoku mou falala ki he ʻOtuá, ka ʻoku anga fēfē hoʻomou hanu mo lāungá! ʻOku mou taʻemahino ange kimoutolu ia ʻi he fānau ʻa ʻIsilelí; he ko ʻeni ʻoku fakaʻamua ʻe hoku ngaahi tokouá honau ngaahi sea sēlué pea ko kimoutolu houʻeiki tangatá ne u pehē te mou toʻa mo ivi lahí, kuo nau tala te nau mate he fiekaiá ʻoku teʻeki ai ke nau aʻu ki he ngataʻanga ʻenau folaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo masiva nai hamou niʻihi? … Ko fē hoʻomou tuí? Ko fē hoʻomou falala ki he ʻOtuá? ʻOku ʻikai ke mou ʻiloʻi nai naʻá Ne ngaohi e meʻa kotoa pē, pea ʻokú Ne puleʻi e ngaahi ngāue ʻo Hono toʻukupú? Tau pehē ʻoku totonu ke hiki hake ʻe he Kāingalotu kotoa pē heni honau lotó ʻi he lotu ki he ʻOtuá, ke ne lava ʻo fakaava e halá maʻatautolu, ʻikai ʻe faingofua kiate Ia ke ne pakiʻi e ʻaisí he momeniti ko iá ka tau lava ʻo folau!”

ʻĪmisi
Saints on boat

Ko ia, mou vakai mai ki he tui mālohi ʻa Faʻē Sāmitá—ʻene fili ke falala ki he ʻEikí peá ne kole ki he kāingalotú ke ʻoua te nau falala ki honau poto ʻonautolú:

“Ko ʻeni, ʻe kāinga, kapau te mou ʻohake homou lotó ki he langí, ke veteki e ʻaisí, pea tau ʻatā ke hoko atu, hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, kuo pau ke hoko ia.” Ne ongona ha longoaʻa he mōmeniti pē ko iá, ʻo hangē ha pā ha maná. Ne kaila e ʻeikivaká, ʻTangata kotoa pē ki hono tuʻunga.’ Naʻe mavaeua e ʻaisí ʻo feʻunga mālie pe ke hū ai e vaká pea fāsiʻi fau e halangá naʻe mapaki ai e ʻū kane ʻo e mīsini vaí, pea fakataha ia mo e kaikaila ʻa e ʻeikivaká ʻo tuʻutuʻuní, tali longoaʻa mai e kau kauvaká, pakihikihi ʻa e ʻaisí, pea mo e kaila puputuʻu e kau mamatá, ʻo hoko ia ko ha meʻa fakalilifu moʻoni. Ne mau mavahe siʻi mai pē mei he hūʻangá kuo toe faʻūtaha mai ʻa e konga ʻaisí, pea ne liʻaki e kau tangata Kolesivilí ʻi Pafalō, ʻo ʻikai ke nau lava ʻo muimui mai ʻiate kimautolu.

“ʻI heʻemau mavahe mai mei he uafú, naʻe kaila ha taha ʻo e kau mamatá ʻo pehē, ‘Ko e kau “Māmongá” ʻena kuo nau folau! ʻE ngoto ʻa e vaká ʻi he vaí ʻo loloto ʻaki ha ʻinisi ʻe hiva pea mou fakaʻilongaʻi ʻeni, ʻe ngoto—ʻoku ou tala fakapapau atu.’ Ko hono moʻoní ne nau tui pau pē ʻe hoko ia ko ia ne nau ō ki he ʻōfisi [faiongoongó] ʻo pulusi ai kuo mau ngoto, pea ko e taimi ne mau tūʻuta ai ʻi Feapōtí, ne mau lau e nusipepá ki he ongoongo ʻo ʻemau maté.”3

“ʻOua Naʻá ke Faʻaki ki Ho Poto ʻOʻoú”

“Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e [mahinó],” pe ko hono fakalea ʻe tahá, “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú” (Lea Fakatātā 3:5).

Kuó u vakai tonu ki he loto mamahi pea mo e faingataʻaʻia fakatāutaha e niʻihi ko ia ʻoku nau tokanga ke “maʻu” e ngaahi meʻa fakamāmaní kae ʻikai ko e “mahino” ʻa e ʻEikí. Ngalingali ko e niʻihi ko ia ʻoku nau falala ki honau poto ʻonautolú pe fakafalala ki he tangatá, ʻoku meimei ke lahilahi ange ʻenau tokanga pe ʻāvea ʻi he koloa fakaemāmaní, ongoongoá, mafaí mo e sio tuʻungá. Ka ʻi hono pukepuke ko ia ʻo e meʻa ʻoku “maʻú” ke fenāpasi mo e fakahinohino fakafolofola ko ia kau ki he “mahinó,” te ne taʻotaʻofi ʻe ia ho uʻa fakatuʻasinó. Te ne ʻai ke ke taau mo hoʻo ngaahi ngāue ko ha mēmipa mahuʻinga ʻo e sosaietí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻI heʻeku hoko ko ha taha ako kei talavou ne u fonu he ngaahi fakatuʻamelié, ʻoku ou manatuʻi ʻeku fakafanongo ki ha faiako ne fakaʻapaʻapaʻi mo ʻiloa heʻene fokotuʻu mai ke mau mapuleʻi lelei ʻemau ngaahi fakaʻamú ʻaki ʻemau muimui ki he fakahokohoko totonu ko e “ako, ngāueʻi pea tokoni.” Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ha sīpinga te ne tataki kitautolu ke tau falala ai ki he ʻEikí pea mo fakafalala kiate Ia kae ʻikai ko hotau potó. Naʻá ne pehē: “Ko e toko taha kotoa pē ʻo kitautolu ʻoku konga ʻe fā hotau fatongiá. ʻUluakí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki hotau ngaahi fāmilí. Uá, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki heʻetau pule ngāué. Tolú, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Faá, ʻoku ʻi ai hotau fatongia kiate kitautolu pē.

Kuo pau ke napangapangamaliē. Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Hingikelī kuo pau ke tau fakakakato hotau fatongia konga ʻe fā ko ʻení ʻo fakafou ʻi he lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ako fakafāmili ʻo e folofolá, faitotonú mo e mateakiʻi hotau pule ngāué, fakahoko hotau ngaahi fatongia faka-Siasí, ako fakatāutaha ʻo e folofolá, mālōlō, fiefia pea mo fakamālohisino.4

Naʻe pehē ʻe he filōsefa mo e punake ʻAmelika ko ia ko Lolo Uolotō ʻEmasoni ʻo pehē, “Koe taimí ni, hangē ko e ngaahi taimi kehé, ko ha taimi lelei ia, kapau ʻoku tau ʻilo e meʻa ke fai ʻakí.”5

Meʻamālie, he ʻikai teitei fiu feinga e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ʻilo e meʻa ke faí. ʻI hoʻo ʻilo ko ia ʻoku ʻi ai ha Tamai Hēvani ʻofá kae pehē ki he palani lahi ʻo e fiefiá, ʻoku loloto leva hoʻo foheʻulí ʻi he vaí. Sai, tukutuku hifo leva hoʻo meʻa ʻaʻaló ke loloto ʻi he vaí pea ke ʻalofaki ke mālohi.

ʻI ha lea konifelenisi lahi naʻe fai ʻe Palesiteni Monisoni, naʻá ne lau ai mei he tohi ʻa Lea Fakatātaá ʻo pehē: “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú. Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá.” Peá ne pehē mai leva, “Ko e talanoa ia ʻo ʻeku moʻuí.”6 Ko ha moʻui maʻongoʻonga moʻoni ia ke tau muimui ki ai.

ʻOku ou nofo ʻo fakatetuʻa kiate kimoutolu takitaha, ʻo hangē ko e Tamaí mo e ʻAló. ʻOku ou toe fakaʻosi ʻaki pē meʻa ne u kamata ʻakí—ʻa e naʻinaʻi ʻoku maʻu ʻi he Lea Fakatātaá: “Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e [mahinó].”

Maʻu ʻa e mahino moʻoní. ʻE hoko mai e mahino moʻoní ʻi hoʻo fakatokangaʻi ko ia ʻa e fengāueʻaki fakataha ʻa e akó mo e lotú, ʻi hoʻo paotoloaki ha tukupā ke ke tokoni lolotonga hoʻo ako mo ngāué, pea ʻi he ʻikai ke ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú ka ke falala mo fakafalala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “Making Righteous Choices at the Crossroads of Life,” Ensign, Nov. 1988, 10; tānaki atu e fakamamafá.

  2. Ki ha sīpinga, vakai ki he Thomas S. Monson, “Meʻa Tukú,” Liahona, Mē 2010, 112.

  3. Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, Lucy Mack Smith (1979), vakai, 195–99, 202–205; toki fakamamafaʻi.

  4. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Ko e Fiefia ʻi he Faingamālie ke Ngāué,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sune 21, 2003, 24–27.

  5. Ralph Waldo Emerson, ʻi he “The American Scholar,” ko ha lea naʻe fai ʻi he ʻaho 31 ʻo ʻAokosí 1837, ʻi he University of Cambridge.

  6. Thomas S. Monson, “A Word at Closing,” 112; naʻá ne lau ʻa e Lea Fakatātā 3:5–6.