2017
Ko e Fakaʻapaʻapaʻi e Houʻeiki Fafiné—Tatau ai Pē Pe ko e Hā Honau Taʻú
January 2017


Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko e Fakaʻapaʻapaʻi e Houʻeiki Fafiné—Tatau ai Pē Pe ko e Hā Honau Taʻú

ʻĪmisi
People on bus

Tā fakatātaaʻi ʻe Joshua Dennis

Ne uiuiʻi au ke u faiako he Lakanga Taulaʻeki Faka-ʻĒloné ʻi hoku koló, pea ʻaho Sāpate ʻe taha ko ʻemau tefitó ko e fakaʻapaʻapaʻi e tuʻunga fakaefefiné. Lolotonga e lēsoní ne nau aleaʻi ai ʻoku totonu ke te fakaʻapaʻapa ki he fefine kotoa pē, mei he pēpē ki he kakai lalahi, ʻo hangē ko ia ʻoku hā he tohi lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Naʻe pehē ʻe Kepaleli (liliu e hingoá), ko ha taha ia ʻo e kau talavou he kalasí, ʻoku tui ia ko e fefiné ʻa e kakai fefine pē ko ē ʻoku lahi tatau mo ʻene faʻeé pea ʻilonga ha fefine ia ʻoku siʻi hifo ai ʻoku totonu ke nau fakaʻapaʻapa ange kinautolu ki ai he ko ia ʻoku tangatá. Naʻe ʻikai tui ha taha ia he kalasí ki ai pea naʻe faingataʻa ke ne tali.

Ne hoko atu ʻemau aleaʻi e ngaahi founga ke fakahaaʻi ʻaki ʻete fakaʻapaʻapa ki he kakai fefiné, pea ne u talaange ko ha founga ʻe taha ko ʻete tuʻu kae tangutu ha fefine ʻi hoto seá he pasí pe vēní, neongo kapau te u tuʻu ʻi ha miniti ʻe 30–40 kimuʻa pea toki aʻu ki he feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí. Ne u talaange ʻoku totonu ke tuʻu e kakai tangatá kae tangutu e kakai fefiné. Naʻe ʻikai fiemālie ʻa Kepaleli ʻi he lēsoní.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, ne u heka ai ʻi ha veeni he sea muʻá. Naʻe fonu kotoa e seá ka naʻe heka hake ha tangata mo hano ʻofefine peá na lue ki he konga kimui ʻo e meʻalelé. Ne ʻikai fuoloa kuo heka hake ha fefine toulekeleka ki he vēní, pea ne u tuʻu hake kae tangutu ia hoku seá.

Naʻe tātaaʻi mai hoku umá ʻe ha tangata peá ne tuhu ki he konga kimui ʻo e vēní, mo ne talamai naʻe talaange ʻe ha talavou ke u sio ange. Ne u lue atu ke vakai pe ko hai e talavoú ni. Naʻe malimali e taha kotoa ne ofi atu aí, he naʻe siʻi ʻoange ʻe he talavoú hono seá ke tangutu ai ʻa e tangatá mo hono ʻofefine taʻu fā ne na heka hake kimuʻá. Ko Kepaleli ia, ko e talavou ʻi heʻeku kalasi lakanga fakataulaʻeikí, naʻe taʻefiemālie ki he tefito ko e fakaʻapaʻapaʻi e houʻeiki fafiné.

Naʻá ne pehē mai kiate au, “Naʻá ku siofi koe pe te ke tuʻu kae tangutu e fefine naʻe heka hake ki he vēní. Naʻe ongo kiate au ʻeku vakai atu naʻá ke fai iá pea ne u manatuʻi ʻetau lēsoni he Sāpaté, ko ia ne u tuʻu ki ʻolunga kae tangutu e kiʻi taʻahiné mo ʻene tamaí.”

Ne u fiefia lahi moʻoni heʻeku sio ʻoku moʻuiʻaki ʻe heʻetau kau talavoú ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ange ʻi he Siasí. Naʻá ne faʻa pehē ko e fakaʻapaʻapá ʻoku toki fai pē ia ki he kakai fefine matuʻotuʻa angé, kae hili ʻemau lēsoni he Sāpaté, naʻá ne fili ke ne fakaʻapaʻapaʻi ha kiʻi taʻahine taʻu fā.

Ne u fiefia foki he naʻá ku fili ke u moʻuiʻaki e meʻa ne u akoʻí, peá u tokoni ke ne ako ke fakahaaʻi ha fakaʻapaʻapa ki he kakai fefine ʻo e toʻu kotoa pē. Ne u fifili pe ko e hā e ongo naʻá ne mei maʻu kapau naʻe ʻikai ke u tuʻu kae tangutu e fefine ne heka hake ki he vēní. Ne u manatu ai ki ha potu folofola, “ʻOku mou monūʻia ʻi hoʻomou ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻo kapau te mou fai ki ai” (Sione 13:17).