2020
COVID 19: Ko ha Ngaahi Pōpoaki ʻo e Fakahinohino, Fakamo‘ui, mo e ʻAmanaki Lelei
Mē 2020


COVID 19: Ko ha Ngaahi Pōpoaki ʻo e Fakahinohino, Fakamoʻui, mo e ʻAmanaki Lelei

ʻOku fakamoʻoni ha kāingalotu ki heʻenau mātā ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí neongo e ngaahi faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e liliú, loto hohaʻá mo e molé.

Naʻá Ne ʻiate Au ‘i he Taimi ko Iá; ʻOkú Ne ‘iate Au he Taimí ni

ʻI heʻeku tangutu ʻi ʻapi ʻo feinga ke fakanonga hoku loto-hohaʻa ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní, naʻá ku fakaava noa pē ʻeku tohinoá pea naʻe fakaava hake ki he ngaahi meʻa ko ‘ení: “ʻOku lahi e meʻa fakalotosiʻi ʻoku haʻu fakataha mo e ʻā hake he pongipongi kotoa ʻi he māmani ko ʻení, ka ʻi heʻetau tui ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, ʻe lava ke tau fakalakalaka ki muʻa. … ʻOku ikunaʻi maʻu pē ʻe he tuí ʻa e ilifiá.”

Na‘á ku ʻiloʻi ne u toki maʻu ha fakahā fakataautaha mālohi pea naʻe foaki mai ia ʻe he Tamai Hēvaní kiate au ʻo fakafou mai ʻi heʻeku tohinoa mei he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. Naʻe tāpuekina au ʻaki ha kiʻi taimi ʻo e nonga pea mo e ʻilo naʻá ku feʻao mo e Tamai Hēvaní kimuʻa, pea ʻokú Ne ʻi heni mo au he taimí ni.

Taneta Kulei, ʻIutā, USA

ʻE Lava ke Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i he ʻInitanetí

Naʻá ku ongoʻi ʻoku ueʻi au [ʻe he Laumālié] ke kamata fakahoko e ngaahi kalasi seminelí ʻi ha ngaahi kulupu fepōtalanoaʻaki fakavitiō. ʻI ha ʻaho ʻe ua kimuʻa pea kamata e fakamavaheʻi fakataimi ʻi homau koló, ne kamata ʻemau fuofua lēsoní ʻi he ʻinitanetí.

Ne kau mai foki mo ha mātuʻa ki heʻemau kalasí, ʻo kau ai ʻa kinautolu ne ʻikai kau ki he Siasí. Naʻá ku fakamaʻumaʻu hoku loʻimatá ʻi heʻemau ako fakataha ʻa e Mōsaia vahe 2. Naʻa mau ongoʻi kotoa e Laumālié ʻi heʻemau ʻilo ko ʻetau tauhi hotau kāingá ko ʻetau tauhi ia ki he ʻOtuá. Naʻá ku ako lahi fekauʻaki mo hono maʻu mo ʻiloʻi ʻa e fakahā fakatāutahá. E fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga lahi kehekehe. Neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní, he ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ki hono fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú mei he fakalakalaká.

Malitesi Pineta, Minitanao, ʻOtu Filipaini

Kuo Teʻeki ai Ke Mau Liʻaki ha ʻAho Semineli

Neongo e ngaahi meʻa kotoa kuo hoko ʻi he kolonavailasí, ka ʻoku ou fiefia ke u pehē kuo teʻeki ke mau liʻaki e seminelí ʻi ha ʻaho! ʻOku ʻi ai pē ha ngaahi faingataʻa ʻi hono akoʻi ʻeku ngaahi kalasí ʻo fakahoko ʻi he fepōtalanoaʻaki fakavitioó, ka ʻoku ou saiʻia he mamata ʻoku fakafanongo mai ʻa e ngaahi mātuʻá mo e ngaahi tokoua/tuofāfine īkí ki heʻemau fepōtalanoaʻakí. ʻOku ou saiʻia ʻi heʻene ʻomi ha ongo ʻo e taʻefeliliuakí mo ha meʻa angamaheni ke fakahoko ʻe hotau ngaahi fāmilí, ka ʻoku ou saiʻia taha ʻi he malava ko ia ke hokohoko atu ke tau fefakamoʻoniʻaki kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.

Manitī Kulenitolo, Iko, Kuamu

Ko e Tokoni Kiate Kinautolu ʻi he Ongo Tafaʻaki Fakatouʻosi ʻo e Veilí

Naʻá ku hoko ko ha sisitā faifekau matuʻotuʻa ʻi he Misiona Missouri Independence ʻi he taimi naʻe taʻofi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí pea kamata ʻemau nofo mavahe fakataimí ʻi homau ngaahi nofoʻangá. Naʻa mau ngāue ʻaki ʻa ʻemau ngaahi telefoní mo e ngaahi komipiutá ke kei fetuʻutaki pē mo e kāingalotú pea ke tokoniʻi ʻa kinautolu ne mau ngāue ki aí, ʻa ia ne ʻikai ke nau maʻu lotu maʻu peé.

Koeʻuhi ke kei femoʻuekina, naʻá ku fakakaukau ai ke fai ha ngāue hisitōlia fakafāmili, neongo kuo fuoloa ʻeku faingataʻaʻia ʻi hono kumi ha ngaahi hingoa foʻoú. ʻI heʻeku hū ko ia ki he FamilySearch, ne u maʻu ha fanongonongo ʻoku ʻi ai ha lekooti ʻoku fakatatali ke ʻomi. Naʻe tataki au ʻe he lekooti ko iá ki ha kakai ʻe toko 70 nai ʻi heʻeku tafaʻakí. Hili ha ʻaho ʻe nima, ne ʻikai ke u toe maʻu ha ngaahi hingoa. ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻa mau ʻilo ai ʻe tukuange kotoa kimautolu ke mau foki ki ʻapi. ʻOku ou loto mamahi ke mavahe, ka ʻoku ou ongoʻi kuo faitāpuekina au ke u lava ʻo ngāue ki he fāmili ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení.

Kimi Nilaseni, ʻOlikoni, USA

Fakahoko Hotau Tafaʻaki ki Hono Paotoloaki e Ngāue ʻa e ʻEikí

ʻI hono faleʻi ko ia ʻo e kau faifekau ʻi homau feituʻú ke nau nofo maʻu ʻi honau ngaahi nofoʻangá, naʻa mau feinga ke fakahoko homau tafaʻakí, ʻo fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ke ako fekauʻaki mo e Siasí. ʻOku vahevahe ʻe he kau faifekaú ʻenau ngaahi lēsoní ʻi he telefoní mo homau kaungāmeʻá. ʻOku mau ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālié ʻi homau ʻapí ʻo mau fakamālō ai ki he tekinolosia ʻoku tau maʻu he ngaahi ʻaho ní. Kuo fakaofo ke vakai ki he kei hoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he māmaní.

Elaina Reich, Washington, USA

ʻOku Fanongo Mai ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻetau Hivá

ʻOku ou hoko ko ha faifekau ngāue tokoni ʻa e Siasí ʻi he polokalama PathwayConnect ʻi he Siteiki Kyiv Ukraine. Ne fakakaukau e kau taki ʻo e polokalamá ke akoʻi kotoa ʻa kimautolu ʻoku taki ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻoku ʻi ai e kakaí ke mau lava ʻo fakahoko ia ʻi he ʻinitanetí. ʻI he ʻaho pē hono hokó, ne fanongonongo ʻe he puleʻangá e ngaahi tuʻutuʻuni fakaʻauliliki ki he nofo mavahe fakataimi ʻi Kiví.

ʻOku ou saiʻia ʻi he faingamālie ke fakatahataha mai ki he PathwayConnect. Pea ʻoku ou saiʻia ʻi he faingamālie ke fakatahataha mai ai ke lotu mo hiva fakataha ʻi ʻapi ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. ʻOku ou houngaʻia ʻi hono fakapapauʻi mai ka fakataha ha toko ua pe toko tolu ʻi Hono huafá, ʻokú Ne ʻi ai. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe ha taha pe ko e hā hono fuoloa e nofo mavahe ʻi Kiví, ka ʻoku mau ʻilo ʻe fanongo mai ʻa e Fakamoʻuí ki heʻemau hivá.

Kateryna Serdyuk, Kyiv, Ukraine

“Kuo Taimi ke Fakafoki Mai Ho Fāmilí”

ʻI he taimi ne fakahoko mai ai e ongoongo fekauʻaki mo e COVID-19, ne u ongoʻi ne fuʻu ʻafaʻi lahi ia. Ka ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi ʻahó, ne kamata ke u ongoʻi taʻe fiemālie peá u hohaʻa lahi ki he kahaʻu hotau māmaní. 

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ne ʻikai ke u toe lava ʻo mohe peá u fakalaulauloto ai ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa. Pea hoko mai leva ʻa e nongá. Naʻe akoʻi au ʻe he Laumālié kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha meʻaʻofa maʻaku. Naʻá ne pehē mai, “Kuo taimi ke fakafoki mai ho fāmilí.”

ʻOku fuʻu femoʻuekina ʻa e moʻuí. Kuo ʻomi ʻe he mahaki fakaʻauhá ni ha faingamālie ke tokanga taha homau fāmilí ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá: ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou lava ʻo tukunoaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ivi takiekina kovi ko ia ʻi he māmaní pea tokanga taha ki hono akoʻi ʻeku fānaú ke nau sio kia Kalaisí. ʻOku tokanga mai maʻu pē ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu. ʻOku ou ongoʻi ia he taimí ni ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi. 

Mary Ostler, Nebraska, USA

Kuo Teuteuʻi Kitautolu ʻe he ʻEikí ki he Meʻá ni

ʻI he taimi ne fuofua talamai ai kuo taʻofi fakataimi e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, naʻá ku ongoʻi hohaʻa. Ka ʻoku ou vakai he taimí ni ki he founga kuo teuteuʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ki he meʻá ni ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá. ʻE lava e ako folofola ʻoku fakatefito ʻi ʻapí ʻo tokoniʻi kitautolu lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he kei lava ko ia ke u maʻu e sākalamēnití ʻi he ʻaho Sāpaté pea lava ke maʻu e lea ʻa e kau palōfitá. ʻOku fakafiemālie ke ʻilo te tau kei lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālie tatau, kae ʻoua kuo tau toe fakataha mai.

Emma van As, Gauteng, South Africa

Kuo Akoʻi Kitautolu ʻi he Founga ʻo e Lotú

ʻI heʻeku fuofua kau atu mo hoku husepānití ki he ouau sākalamēniti ʻi homa ʻapí, naʻá ku ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié ʻo faingataʻa ai ke u hivaʻi ʻa e himi kuó ma filí. Oku ʻikai ke u manatuʻi ʻi he taʻu ʻe 70 tupu ʻo ʻema maʻu lotú, haʻaku fakahoungaʻi moʻoni pehē ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ma maʻu ʻo fakafou mai ʻi heʻema hoko ko e mēmipa pea kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Kuo ʻosi akoʻi kitautolu ki he founga ʻo e lotú mo ia ʻoku tau lotu ki aí. ʻIo, ʻoku tau ʻofa ki he feohi mo hotau Kāingalotú pea te tau fiefia ke foki ki he “angamahení” ʻi he vave taha ʻe ala lavá, ka ʻoku ou houngaʻia ʻi he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako ʻi he lolotonga ní ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi ʻa hotau palōfitá ʻi heʻetau lotu ʻoku “fakatefito ʻi ʻapí, pea poupouʻi ʻe he Siasí.”

Susan Preator, Montana, USA

Maʻu e Nongá mo e Uouangatahá

ʻOku ou nofo ʻo hanganaki fiefia maʻu pē mo hoku fohá ki he ʻefiafi i ʻapí ʻi he uike kotoa pē. Naʻa mau faʻa fakaafeʻi mai homau kāingalotú, kaungāmeʻá, mo e kau faifekaú ki homau ʻapí. Pea liliu e ngaahi meʻa lahi koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauhá. Ko e taimi ní ʻoku fakahoko ʻemau efiafi ʻi ʻapí mo homau kaungāmeʻá ʻi he telefoní. ʻI he taimi ko ʻeni ʻoku mau fakataha aí kuo mau lava ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi kuo nau ʻomi ke mau toe vāofi ange.

ʻOku ou fakamālō lahi ki hotau palōfita ʻofeiná, a ia naʻá ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau ʻaukaí. Ne lava hotau tokolahi ʻo ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e uouangatahá mo e nongá ʻo fakafou mai ʻi he aʻusia ko iá. ʻI he ngaahi taimi pehení, ʻoku tau fie maʻu ʻa e nonga ʻoku maʻu mei he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Roshene McKenzie, Kingston, Jamaica

Ko e ʻOtuá ʻoku Pulé

Naʻe kamata ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi he māhina pē ʻe ua mo e konga kuohilí. Naʻe vahe au ke u ngāue ʻi Hemasila Mekisikou. Ne u maʻu ha faingamālie he ʻaho kotoa pē ke feʻiloaki mo ha kakai lelei ne mateuteu ke tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá ku ongoʻi ne u toki kamata pē ke fakahoko ʻeku taumuʻá ʻi he taimi ne motuhi ai ʻe he COVID-19 ʻa ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ne fakamamahi e mavahe mei he kakai ko ia ne u ʻofa lahi aí, ka kuó u ongoʻi foki ha nonga lahi mo e malu koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻoku kei pule pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamālō ʻoku tau maʻu ha palōfita mo ha Kau ʻAposetolo ke tataki kitautolu ʻi he taimi ko ʻení. ʻOku ou maʻu ha loto-falala ʻo hangē ko e kau faifekau tokolahi ʻi he māmaní, ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ʻeni ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻE vavé ni pē haʻaku lava ʻo tokoni ke ʻunuaki ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí pea hoko atu ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke ʻomi ha ngaahi laumālie tokolahi ange ki he fakatomalá.

Carolina Roman, Puerto Rico