2020
Ko e Ngaahi Momeniti Fakangalongataʻa ʻi he Konifelenisí
Mē 2020


Ko e Ngaahi Momeniti Fakangalongataʻa ʻi he Konifelenisí

Hangē ko e palōmesi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, na‘e fakangalongataʻa ʻa e konifelenisi lahí ni ʻi ha ngaahi founga lahi.1 Ko ha ngaahi momeniti fakangalongataʻa ʻeni mei he konifelenisí.

Fakaʻilonga Foʻoú

Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakaʻilonga foʻou maʻá e Siasí (vakai, peesi 73). ‘Oku kau ʻi he fakaʻilongá ʻa e hingoa ‘o e Siasí ʻoku ʻi loto ʻi ha lekitengikale, ʻo ne fakafofongaʻi ha makatuliki. ʻI ʻolunga aí, ʻoku tuʻu ha tā tongitongi ʻo Kalaisi ʻi lalo ʻi ha ʻāleso, ko hono fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e Fakamoʻuí mo Hono ngeʻesi fonualotó.

Fanongonongo ‘o e Taʻu Uangeaú

Naʻe lau ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē “Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” ‘a ia ‘okú ne fakaafeʻi ʻa e kakai mei he feituʻu kotoa pē ke nau ʻilo ko e ongoongolelei ne folofola ki ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú kuo toe ʻi māmani he ʻahó ni. ‘E lava ke maʻu ʻa e liliu fakaʻofisiale ʻo e fanongonongó ʻi loto ʻi he takafi muʻa ʻo e pulusinga ko ʻení ʻi ha lea fakafonua ʻe 12. ʻE lava ke maʻu ʻe he kāingalotu ko ia ʻoku kei tatali ki ha liliu fakaʻofisialé ha liliu ʻo e fanongonongó ʻi he lea ʻa Palesiteni Nalesoní (vakai, peesi 91).

Fakataha Molumalú

Naʻe fakahoko ha “fakataha molumalu” ʻi he pongipongi Sāpaté ko ha konga ʻo e kātoangaʻi ʻe he Siasí ʻa e taʻu uangeau ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Lolotonga e fakataha toputapú ni, naʻe tataki ai ‘e Palesiteni Nalesoni ʻa e Kāingalotú ʻi he Kalanga Hosaná, ko hono fakahaaʻi ʻo e fakalāngilangi ʻoku ngāue ʻaki ʻi he ngaahi meʻa makehe ʻoku hoko ʻo hangē ko hono fakatapui ʻo e temipalé (vakai, peesi 92).

‘Aukai Fakamāmanilahi hono Uá

Ko e tuʻo ua ʻeni ʻi loto ʻi ha ʻaho ʻe hiva, ʻa hono fakaafeʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e māmaní ke ʻaukai mo lotu “ke mapuleʻi ʻa e mahaki fakaʻauha lolotongá, maluʻi ʻa e kau tauhí, fakamālohia e ʻekonōmiká, pea ʻai ʻa e moʻuí ki he tuʻunga angamahení” (peesi 74). Naʻe fakahoko ʻa e ʻaukai fakamāmanilahi ko ʻení ʻi he ʻaho Falaite Leleí, 10 ʻEpeleli 2020.

Ngaahi Temipale Foʻou

Na‘e fanongonongo ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi palani ke langa ha temipale foʻou ʻe valu ʻi he funga ʻo e māmaní (vakai, peesi 115). Oku lolotonga ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 167 ʻoku ngāue ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ongo lea mei he Toʻu Tupú

ʻI he fakataha ʻo e efiafi Tokonakí, ne ʻi ai ha lea mei ha ongo toʻu tupu ko Lauti Lute Kaoki pea mo ʻEnisou Sekei Petelo, ʻa ia naʻá na lea fekauʻaki mo e founga ʻoku faitāpuekina ai ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e toʻu tupú (vakai, peesi 56 mo e 58). Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe uofulu tupú ʻa hono fakakau ʻi he konifelenisi lahí ha kau lea mei he toʻu tupú.

Mūsika ʻOku Ongo Mālohí

Naʻe tomuʻa hiki ʻa e ngaahi hiva ki he konifelenisí. Naʻe fakaʻosi ʻe he kāingalotu mei he funga māmaní ʻa e konifelenisí ʻaki hono hivaʻi ʻo e “Fakamālō ki he ʻOtuá” mo ha ngaahi kuaea mei Kana, Nuʻu Sila, Mekisikou Siti, Kōlea Tonga, Siamane pea mo Palāsila (vakai, peesi 2).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Palesiteni Russell M. Nelson, “Lea Tukú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 122.