2021
O Le Faatuatua o se Tina
Tesema 2021


Itulau i le lotoifale

O Le Faatuatua o se Tina

O le igoa o lo’u tina o Tatiafogaega Tausagafou Brown-Fuimaono.

A o laitiiti o ia, sa nofo Tatia i se faleo’o (hut) laitiiti ma lona aiga i Matautu Lefaga, Samoa. O lona tama, o Palauni Brown, sa o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae sa lei toaga o ia i le Ekalesia mo se taimi. E manatua e Tatia na faamalosia pea e lona tama lana ava ma le fanau e toalima (i le taimi lea) ia auai i lana lotu, e ui lava e le auai o ia.

O le tina o Tatia sa o se tagata faamaoni o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano o Samoa (EFKS). Pe a asiasi atu faifeautalai mai le lotu a lana tane i lo latou aiga, sa le manao o ia e talanoa lelei ma i latou, ae na ia taliaina la latou lu’i e faitau le Tusi a Mamona. O lenei tusi na faaosofia ai o ia, ma e le’i leva—e ui lava sa ia musu e talia lesona a faifeautalai—ae sa faitau le tina o Tatia mai le Tusi a Mamona i aso taitasi.

I se tasi aso, na faatonu ai e lona tina Tatia e ao mai maa lapopoa, mafolafola e tatao ai i lalo pito o lo latou tainamu. Na usitai Tatia ma agai atu i luma o lo latou fale, ae na te lei uuina i luga se maa se tasi, na faafuasei lava ona pau o ia i lalo.

Na faavavave atu lona tina ia te ia i fafo, ona faataiō lea. Ua maluluina atoa Tatia ma sesega ma sa le’i toe manava. O le mea muamua lava na oo mai i le mafaufau o lona tina o le valaau lea mo faifeautalai: faifeautalai mai le lotu a lona toalua.

E oo atu i le taimi na taunuu ai faifeautalai, ua fai sina umi e lei toe manava Tatia. Na vave lava ona tuuina atu e faifeautalai ia te ia se faamanuiaga o le faamalologa, ma a o amata ona ala ae o ia i luga, e manatua e Tatia le faalogoina o le leo o le tasi faifeautalai o fai atu, “Tina, aua le popole. O le a manuia o ia. O loo i ai se galuega a le Tama Faalelagi mo ia e fai. O le a faamanuiaina foi oe ma lau fanau ona o lou faatuatua.”

Mai lena aso, e molimau lava le tina o Tatia o lenei mea na tupu—le faamalologa faavavega o lana tama—na faamautuina ai ia te ia le moni o le Tusi a Mamona, le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma e moni lava, le perisitua a le Atua. Na papatisoina o ia i le 1959 ma na faaaluina le taimi o totoe o lona olaga e tuuto atu ai i le galuega a le Alii, aemaise lava le faapotopotoina o Isaraelu i itu e lua o le veli.

A o lei maliu o ia i le 2019—i le 90 o tausaga—na faamanuiaina le tina o Tatia e molimauina le faataunuuina o le valoaga a Faifeautalai. Na iu ina toaiva lana fanau ma na avea uma ma ni tagata malolosi, ma toaaga o le Ekalesia, faatasi ma le toaono o i latou na auauna atu ia latou lava misiona. O loo ua tausia e i latou a latou lava fanau i le Talalelei a Iesu Keriso, ma e mafai e le isi tupulaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faafetai i se tinamatua faatuatua mo le tuuina atu o se avanoa i le Tusi a Mamona.

I le avea ai ma tama teine a Tatia i lenei tala, ou te tu i lena tupulaga. O lo’u igoa o Foketi, ma na ou tupu ae faatasi ma lou tinamatua o Foketi Masani Le Mamea-Brown, lea na le gata na faameaalofaina a’u i lona igoa, ae faapena foi i se olaga o le alofa ma le a’oa’oina. O lo’u tinamatua—‘Ma’—na auauna atu ma le naunautai i le aiga faapea foi i valaauga eseese i le Ekalesia, ma na ou molimauina le faatinoina o lona faatuatua filemu, ma le le maluelue i aso uma. Na ia aoaoina a’u i le agalelei, ositaulaga, galue malosi, auaunaga ma le le manatu faapito, ma vavega e mafai e le auai i aso uma i le malumalu ona aumaia.

Na ala mai ia Ma lo’u aoaoina o le usiusitai, ia avea ma se tagata totogi sefuluai atoatoa, ia saunia mo soo se mea, ia tatalo i taimi uma, ma ia alofa le faatuaoia. Tau ina ia ou ola pea o se molimau o le talatuu o le faatuatua a lou tinamatua pele.