2022
Manatua ʻe he Kau Tahití honau Ngaahi Kui ʻOfeiná ʻi he ʻAho Mālōlō ‘La Toussaint’
Māʻasi 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Manatua ʻe he Kau Tahití honau Ngaahi Kui ʻOfeiná ʻi he ʻAho Mālōlō ‘La Toussaint’

ʻI he taʻu kotoa pē ʻi he ʻAho ʻo e Ngaahi Laumālié (La Toussaint) ko e ʻaho 1 ʻo Nōvemá pea ʻi he lolotonga e ʻAho ʻo e Kau Pekiá ko e ʻaho 2 ʻo Nōvemá, ʻoku tuku taha ai ʻe he kau Tahití ha taimi mo e tokanga makehe ke teuteuʻi e ngaahi faʻitoka honau ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá.

ʻOku hokohoko atu e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he tukufakaholo ko ʻeni ʻo hono manatua ʻo e ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá.

Ko hono fakalelei, vali foʻou, fakamaʻa mo teuteuʻi ʻo e ngaahi faʻitoká ko e konga ia ʻo e tukufakaholo ko ʻeni ʻo hono fakalāngilangiʻi ʻo e kau pekiá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi poukei matalaʻiʻakaú ʻo fakamatamataleleiʻi pea fakalahi atu ʻa e ngaahi lanú mo e moʻuí.

Fakaʻosí, ʻoku fakahā ʻenau fakaʻapaʻapá lolotonga e “Turamara’a,” ko hono fakamaama e ngaahi faʻitoká ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 1 ʻo Nōvemá, kau ai hono vahevahe ha ngaahi manatu melie mo fakafiefia mo e fāmilí ʻi he malaʻe faʻitoká.

ʻI Tahití, ʻoku hoko ʻa e “ʻAho ʻo e Kau Pekiá” ko ha meʻa fakamamahi ange he taʻú ni koeʻuhí ko e kakai ʻe toko 636 naʻe pekia lolotonga e mahaki fakaʻauha Kōviti-19. Naʻe toʻo ʻe he fonuá ha miniti ʻe 1 fakalongolongo ʻi he 10:30 a.m. Tūsite ko e ʻaho 2 ʻo Nōvemá ke fai ha fakalāngilangi kiate kinautolu.

ʻOku talanoa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he momeniti fakafiefia ko ʻení ʻo ʻomi ʻa e ngaahi fāmilí ke nau ofi ange ki heʻenau ngaahi kui kuo pekiá kae pehē foki kia Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Naʻe pehē ʻe Toliki Sangi Tieni, taʻu 16, mei Tupuai, “Naʻá ku vali mo hoku kiʻi tehiná ʻa e fale faʻitoka ʻo ʻema kuitangatá pea tokoni ki heʻema faʻeé ke teuteuʻi hono malaʻé ʻi he loto-laukau mo e fiefia. Ko e taimi kotoa pē naʻa mau talanoa ai ʻo kau kiate ia mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne fakahokó, naʻá ku ongoʻi naʻá ne ʻi ai pea tafe mo hoku loʻimatá. ʻOku ou fakamālō ki he Ongoongoleleí mo e toetuʻú, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe ʻi ai e ʻaho te tau fakataha ai ko ha fāmili pea te u ʻiloʻi ai ʻeku kuitangatá ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi ki aí.”

Naʻe pehē ʻe Kamihilia Teliʻitemoehā, 13, mei Punaʻauia ʻi he motu ʻo Tahiti, “ʻOku mau fakamaʻa e faʻitoká ʻi he taʻu kotoa. ʻOkú ne ʻai ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate au hotau kāinga kuo mālōloó lolotonga ʻeku fanongo ki hono vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi talanoa kau kiate kinautolu. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e ngaahi momeniti ko ʻení ʻoku fakamāfana mo fakafiefia ʻaupito. Makehe mei he ʻAho ʻo e Ngaahi Laumālié, ʻoku ou maʻu ʻa e tāpuaki ʻo hono fakalāngilangiʻi ʻeku ngaahi kui kuo pekiá ʻaki hono fakahoko honau ngaahi ouaú ʻi he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa kotoa, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ia kiate au mo ʻeku fāmilí. ʻOku ou ʻiloʻi foki ʻe lava ke taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.”

ʻOku kei ongoʻi loto-tāngia pē ʻa Mehiti Lima, 26, mei Avela ʻi he motu ko Laiateá, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku fakakaukau ai ki heʻene tamaí ʻa ia naʻe mālōlō he taʻu ʻe 10 kuohilí. “ʻOku ou maʻu hoku mālohí meia Kalaisi pea mei he lea ko ʻeni ʻoku ongona ʻi hoku lotó pea ʻokú ne ʻai ke u lava ʻo kātakiʻi ʻa e mole ʻa ʻeku tamaí: ʻKoeʻuhi ʻoku ʻi hēvani ha taha ʻoku tau ʻofa ai, ʻoku ʻi ai ha kiʻi konga ʻo hēvani ʻi hotau ʻapí.’”

Naʻe pehē ʻe Teuluhei Lini Sini, ko ha faʻē ki ha toko ua mei Papeʻete ʻi Tahití, “Ne toki mālōlō ʻeku faʻeé, ko ha fefine tui lahi naʻá ne akoʻi taʻe tuku kiate au ʻa e ongoongoleleí. Fakamālō kiate ia, naʻá ku maʻu ʻeku fakamoʻoni pe ʻaʻaku pea naʻe silaʻi au mo hoku fāmilí ʻi he temipalé. ʻOku ou ʻiloʻi teu toe sio pē ki ai. Ko e meʻa eni ʻoku ou ʻofa ai ʻi he Ongoongoleleí. ʻOku fakaafeʻi kotoa kitautolu ʻe he Siasí ke tau fakamanatua ʻa e ʻAho ʻo e Kau Pekiá ʻaki hono fakatafoki hotau lotó ki he Fakamoʻuí ke maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha fiemālie. Ko kinautolu kuo mavahe atu meiate kitautolú, kuo nau ō ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻI he hokosia ʻa e taimí, te tau toe sio pē ki hotau ngaahi ʻofaʻangá.”

Naʻe pehē ʻe Avealiʻi Teliʻihaunui mei ʻAvela ʻi he motu ʻo Laiateá, “ʻOku mau ʻofa ki heʻeku tangataʻeikí ʻa ia ne mālōlō he māhina ʻe ua kuohilí. Naʻá ne tuku mai ha tukufakaholo ʻo e tuí, ngāue tokoní mo e kītakí. Naʻá ne ʻofa ʻi he loto-fakamātoato ki he ʻOtuá pea mo e Fakamoʻuí. Naʻá ne tokoni ʻi he ʻofa ki hono fāmilí koeʻuhí ke ʻoua naʻa mau teitei masiva ʻi ha faʻahinga meʻa, fakalaumālie mo fakatuʻasino. Naʻá ne ngāue taʻe tuku ki he kāingalotu ʻo e uōtí mo e siteikí. Naʻá ne fakahā mai ʻa e founga ʻa e Fakamoʻuí mo e founga ke muimui ki aí.”

Naʻe pehē ʻe Vilitahi Loi, ko ha taautaha kei talavou mei Paea, “ʻOku ou houngaʻia ko ʻeku kuitangatá koeʻuhí he naʻá ne akoʻi au ki he mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí. ʻOku ou ʻofa lahi kiate ia. ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko e ngaahi temipale kuo tuku ʻe he ʻEikí ʻi he māmaní ke u lava ai ʻo ongoʻi ʻokú ne ʻi ai pea ʻe ʻi ai e ʻaho te u lava ai ʻo foki atu kiate ia.”

Naʻe pehē ʻe Naliʻi Pou, ko ha kiʻi talavou mei Pāpeali, “ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko ʻEne palani ʻo e fiefiá ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei mo ha ʻilo pau ʻe ʻi ai ha ʻaho te u mamata ai ki heʻeku tamaí ʻa ia naʻe pekia ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻá ne manako ʻi he ngāue tokoní mo vahevahe ʻa e fiefia ʻo e Ongoongoleleí mo kinautolu ʻoku nau feohí, naʻe ʻikai ke ne teitei taʻe tokoniʻi ha taha faingataʻaʻia, lahi fau ko ia ai naʻe ui ai ia ʻko e fakaʻofoʻofá’ ʻi homau siteikí.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Lani Maele, mei Faaa ʻo pehē, “ʻI he ʻAho ʻo e Ngaahi Laumālié, ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi ʻi heʻeku fakakaukau ki hoku tokouá mo ʻeku tamaí, kae fakamālō kia Kalaisi mo ʻene Fakaleleí, ʻe lava ke fakafiemālieʻi ʻeku mamahí.”

Ko Lousa Sangi Tieni ko ha kuitangata ia mei Tūpuai ʻi he ngaahi motu ʻAositelēliá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻomi ʻe hono fakamaʻa e faʻitoka ʻo ʻeku tangataʻeikí ha ngaahi manatu lahi kiate au. ʻOku ou ʻofa kiate ia ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne moʻui ʻiate au ʻi he ngaahi akonaki mālohi kotoa naʻá ne akoʻi mai kiate aú. ʻOku ou houngaʻia mo monūʻia ke ʻiloʻi te u toe mamata kiate ia mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻalo ko Sīsū Kalaisí ʻi he toetuʻú.”

ʻOku maʻu ʻe he Kāingalotú ha fakafiemālie ʻi he folofola ʻo e Fuakava Foʻoú: “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ia ʻAtamá, ʻe pehē foki e moʻui kotoa pē ʻia Kalaisí” (1 Kolinitō 15:22).