2023
Ko e Fanongo Fakataautaha ki he Leʻo ʻo e Laumālié
ʻEpeleli 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Fanongo Fakataautaha ki he Leʻo ʻo e Laumālié

ʻOku fakataufolofola mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe—ʻoku ʻatautolu leva ke tau ako ke ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e Laumālié.

ʻĪmisi
ko e faifekau ʻoku tangutu ʻi ha sea

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ki ha vā fetuʻutaki mālohi fakataautaha mo kitautolu takitaha, pea ʻokú Na ʻafioʻi ha meʻa lahi kau kiate kitautolu—naʻa mo hotau ngaahi ʻulungāngá—ko ia ʻokú Na ʻafioʻi lelei ʻa e founga ke tākiekina ʻaki kitautolú. ʻOku ou tui ʻokú Na faʻa fekauʻi mai ʻa e Laumālié ke fetuʻutaki mo kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻoku mahinongofua taha fakataautaha kiate kitautolú (vakai, 2 Nīfai 31:3).

ʻI he ako saikolosií, kuó u ʻilo ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungāngá. ʻOku maʻu mo fakaʻuhingaʻi kehekehe ʻe he tokotaha kotoa pē ha fakamatala. Pea mahalo foki ʻoku makatuʻunga ʻeni ʻi he anga ʻo ʻetau ongo kau ki he Laumālié.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga kehekehe ke ongoʻi ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu ha ngaahi tali. Hangē ko ʻení, ʻoku lipooti ʻe ʻĪnosi, “Vakai, naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí” (ʻĪnosi 1:10). ʻOku akoʻi mai ʻe Paula, ʻoku haʻu ʻa e Laumālié ʻi ha ongo ʻoku “ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai” (Kalētia 5:22; vakai foki, veesi 23). Pea naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻokú ne maʻu ha fakahā koeʻuhí ko ha fakakaukau pau “[naʻe] moʻua [ki ai ʻene] fakakaukaú, pea [naʻe] ueʻi mālohi taha ʻe ia ʻa [hono] lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:1).

ʻI he fakakaukau ki he akonaki ʻa e palōfitá ke fekumi ki he Laumālié, kuó u fifili maʻu pē ki he founga te u lava lelei taha ai ʻo ʻiloʻi ʻa Hono leʻó ʻi heʻeku moʻuí pea ʻokú Ne lea mai nai kiate au ʻi ha founga ʻoku mātuʻaki makehe moʻoni kiate au.

Ako ke ʻIloʻi ʻa e Laumālié

ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku fakakaukau ʻoku lea mai pē ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi lea, ʻa ia naʻá ne ʻai ke u fakakaukau ko ha kakai pē ia ʻe niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke fanongo ki he leʻo ko iá. ʻI heʻeku feʻiloaki mo e kau faifekaú mo tali ʻenau fakaafe ke lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, naʻá ku ʻamanaki te u fanongo ki ha leʻo ʻoku ongo mai. Pea naʻá ku lotomamahi ʻi he ʻikai ke u fanongo ki ha leʻó. Neongo naʻá ku ongoʻi naʻe moʻoni ʻena pōpoakí, ka naʻá ku momou ke papitaiso koeʻuhí kuo teʻeki ai ke u fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié.

ʻI he papitaiso hoku fāmilí mo vahevahe ʻenau fakamoʻoní, naʻá ku ongoʻi naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tonu ʻeku fakahokó, koeʻuhí naʻe ʻikai “lea” mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻeku faʻeé mo hoku tokoua lahí ki he temipalé, ne u maʻu ʻa e ongo mālohi ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí pea naʻe fiemaʻu ke u teuteu ke u hū ki ai ʻi ha ʻaho. Ka naʻe ʻikai pē ke u ʻiloʻi ko ʻeku ngaahi ongó ko ha ngaahi ueʻi ia mei he Laumālié.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku laukonga mo e ongo faifekaú mei he Tohi ʻa Molomoná, pea ne u maʻu ʻa e ongo mālohi naʻe moʻoni ʻa e meʻa ne mau laú. Naʻá ku talaange ki he ongo faifekaú ʻa e meʻa ne u ongoʻí, pea naʻá na tokoni ke mahino kiate au ko e fakamoʻoni ne u ongoʻí ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia ʻoku lea mai kiate au. ʻI he momeniti ko iá ne u ʻiloʻi naʻe tā tuʻo lahi ʻeku ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi founga lahi, ka naʻe ʻikai ke u fakakaukau ʻokú Ne lea mai kiate kitautolu kotoa ʻi ha founga kehekehe. Naʻá ku tali ʻa e fakaafe ke papitaisó ʻi he ʻaho ko iá.

Ko e Nofoʻia ʻe he Laumālié ʻEku Moʻuí

Mahalo ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau faingataʻa ke ongoʻi ʻa e Laumālié pe ʻiloʻi ʻokú Ne lea mai nai kiate kitautolu. Ka ʻo kapau te tau ako ki he ngaahi founga kehekehe ʻokú Ne fetuʻutaki mai ai kiate kitautolú mo kole tokoni ki he Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ueʻí, tatau ai pē kapau ʻe haʻu ʻi ha founga ʻoku kehe mei he meʻa ne tau ʻamanaki atu ki aí.

Naʻá ku fakatokangaʻi ia ʻiate au, naʻe haʻu maʻu pē ʻa e ngaahi ueʻí ʻo fakafou mai ʻi heʻeku ngaahi ongó. Naʻa mo e kimuʻa peá u kau ki he Siasí, naʻá ku maʻu maʻu pē ha ongo mālohi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fuofua ʻalu ki he houalotu sākalamēnití peá u ongoʻi nongá, ʻa ia kuó u ʻiloʻi he taimí ni, ko e Laumālié ia.

Neongo kuó u ʻiloʻi ʻoku faʻa lea mai ʻa e Laumālié kiate au ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ou ongoʻí, ka ʻoku ou kei ako ki he founga ke ʻiloʻi ai ʻa ʻEne ʻi heʻeku moʻuí ʻi he ʻaho takitaha.

Kuo ʻomi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha akonaki kiate kitautolu fekauʻaki mo e ako ki he founga ʻoku lea mai ai ʻa e Laumālié kiate kitautolú, ʻo ne pehē: “Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa naʻe ueʻi koe ke ke faí. ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻahó, māhina ki he māhiná, taʻu ki he taʻú, te ke lava ʻo ʻtupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 132].”1

ʻI heʻetau feinga ke ʻiloʻi ʻa e Laumālié, te tau lava ʻo manatuʻi ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu pea ʻokú ne lea mai kiate kitautolu fakafoʻituitui. Kapau te tau moʻui taau ke maʻu ʻEne takauá pea ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo ʻiloʻi Hono leʻó mo fakaʻatā Ia ke Ne tataki kitautolu.