2023
Ko e Langa ʻi he Maká: Ako Lahi ʻo e Ngaahi Moʻoni Faingofuá
ʻEpeleli 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Langa ʻi he Maká: Ako Lahi ʻo e Ngaahi Moʻoni Faingofuá

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pē fekauʻaki mo e ongoongoleleí ke tauhi maʻu ʻaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha mahino lahi ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku tangutu ʻi hono mohengá ʻo lau ha makasini

Ko e tokotaha faipolokalamá, ko e tokotaha ongoongoa ʻi he ʻinitanetí, ko e tokotaha faiongoongo, ko e tokotaha ngāue fakapolitikale, ko e kaungāmeʻa, ko e kaungāʻapi, ko e sola.

ʻOku ʻoatu ʻe he ʻinitanetí ki he tokotaha kotoa pē ʻa e mālohi ke fakahaaʻi ha fakakaukau—pea ʻoku ʻikai ke sivisiviʻi maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ʻohaké, pe ʻoku moʻoni. ʻOku vahevahe ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ongo hangē ʻoku fenāpasi mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ka ʻe lava ke hē ʻenau ngaahi fakakaukaú mei he tokāteline haohaoa naʻe akoʻi ʻi he folofolá mo e kau palōfita ʻo e kuonga kotoa pē. Hangē ko ia ne toki akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimui ní, “ʻOku vivili mo taʻefaʻalaua e ngaahi leʻo mo e mālohi ʻo e māmaní. Ka ʻoku lahi fau ha ngaahi leʻo ʻoku kākā, olopoto, mo lava ke fusi kitautolu mei he hala ʻo e fuakavá.”1

ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku siʻi ange ʻetau tui ki he ngaahi loi mataʻāʻaá, kae mahalo te tau tukuange ʻa e moʻoni haohaoá ke tali ʻa e ngaahi faikehekehe taʻekakato ʻo e moʻoní ʻoku tau lau ʻi he ʻinitanetí. Ko e ngaahi faikehekehe taʻekakato pe ngaahi moʻoni fakakonga ko ʻení, ʻa e “[ngaahi] filo vavae”2 ʻoku feinga ʻa Sētane ke haʻihaʻi ʻaki kitautolu ke tau mavahe mei he hala ʻo e fuakavá (2 Nīfai 26:22).

Te tau fakafaikehekeheʻi fēfē nai ʻa e filo vavae ʻo e loí mei he moʻoni haohaoá? Naʻe lelei taha hono lea ʻaki ia ʻe Palesiteni Nalesoní: “Fakaivia koe ʻaki e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní, … ako ʻa e meʻa kotoa pē te ke lavá fekauʻaki mo ongoongoleleí, … [pea] fakaʻutumauku ʻi he ngaahi fakahā te ke ala lava ke maʻú.”3

Ko e Hā Te u Lava ʻo Akó?

ʻE tokoni ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí ke tau fakafaikehekeheʻi ai ʻa e moʻoni ʻoku haohaoá mo e moʻoni fakakonga peé. Te tau lavaʻi kapau ʻe tukutaha hotau iví ki hono langa “ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí” (Hilamani 5:12).

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Lolenisi E. Kōpilisi ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne pehē: “ʻOku taʻefakangatangata ʻa e ngaahi fakamatala mo e fakakaukau ʻoku tuʻu fehangahangai mo e moʻoní. … ʻE lava ke ke fakamoleki ha taimi lahi ke fekumi fakamātoato ai ki ha tali ki he ngaahi fakamatala kotoa … ka he ʻikai pē te ke teitei maʻu ai ha ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻoku mahuʻinga tahá.”4

Ko ia, tuku ha taimi ʻi he ʻaho takitaha ke fakaloloto ai ʻa e mahino ʻokú ke maʻu kau ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ia ʻoku nau fokotuʻu maʻu hoʻo tuí ki he Maka ko Sīsū Kalaisí, kae ʻoua ʻe fakamoleki ho iví ʻi hono muimuiʻi e ngaahi tali fakafoʻituituí ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai ha fehuʻi.

Ko e tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku kau ai ʻa e tuí, fakatomalá, ngaahi fuakavá, kau palōfitá, fakahaá, ko e Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko e palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo hotau tuʻunga fakalangi ko e fānau ʻa e ʻOtuá.5 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke tau fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá; ʻoku mahuʻinga ia ki hotau hākeakiʻí.

Ka ko e ngaahi moʻoni taʻemahuʻinga ki he ongoongoleleí, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia ki hotau fakamoʻuí.

ʻOku ʻI Ai Maʻu Pē ha Meʻa Lahi Ange ke Ako

ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi kuo tau maʻu ʻa e mahino ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Mahalo kuo tā-tuʻo-lahi ʻetau fanongo kiate kinautolú.

Ka he ʻikai kakato e mahino ʻoku tau lolotonga maʻu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko e ʻafioʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha meʻa te tau lava ʻo ako kae ʻoua kuo tau hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24; tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku kau ai ha ʻilo foʻou fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ko Palesiteni Nalesoní ko ha sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e hokohoko atu hono fakaloloto ʻa e mahino ʻokú ne maʻú. Hili ʻene hoko ko ha ʻaposetolo ʻi he taʻu ʻe 36, naʻá ne pehē, “[naʻe] tataki au ki ha ʻilo foʻou.”6

Kapau ʻoku lava ʻe he fieʻiló, faivelengá, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ki ha ʻilo foʻou fekauʻaki mo e tokāteline tefito ʻo e ongoongoleleí, tā ʻe lava leva foki ʻe he fekumi “ʻi he akó pea ʻi he tuí foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118) ʻo fai ʻa e meʻa tatau maʻatautolu.

Fekumi ki ha Fakamoʻoni Fakataautaha

ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ivi tākiekina ʻoku taulōfuʻu mai mei he ʻinitanetí, ko ʻetau meʻangāue maʻongoʻonga tahá ko ʻetau fakamoʻoni fakatāutaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), “ʻOku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono lalanga e moʻoní ki he kālava ʻo e uoua takitaha ʻo e sinó koeʻuhí ke ʻoua naʻa teitei ngalo.”7 ʻOku tau ʻilo ʻa e faʻahinga ongo ʻoku tau maʻu ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni haohaoá ki hotau lotó.

ʻOku tau tui ʻoku makatuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e malava ke tau ʻiloʻi “hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5). Pea neongo ʻoku moʻoni ʻaupito ia, ka ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he tokāteline mahuʻinga—“ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne ngāué pea mo e ngāue ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi he funga ʻo e māmaní” (Bible Dictionary, “Holy Ghost”).

ʻOku ʻikai kovi hono ako e ngaahi moʻoni taʻemahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi te ne lava ʻo fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi “taʻemahuʻingá”. Ka he ʻikai ke lava ʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoní ʻi he ngaahi moʻoni taʻemahuʻingá. Naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku totonu ke mahino pea ke tau moʻui fakatatau ki he ngaahi moʻoni tefito mo faingofuá kae ʻoua ʻe ʻai ke fakafaingataʻaʻiaʻí. ʻOku totonu ke fefeka mo loloto hotau ngaahi fakavaʻé.”8

ʻE lava ke tokoni ʻetau ako ʻi he founga ko ʻení ke ʻoua naʻa tau puputuʻu ʻi he ngaahi fakakaukau lahi ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú. ʻOku tau “[tupulaki ʻo] mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní” pea tau hoko ko ha kakai “faʻa fakakaukau lelei” (ʻAlamā 17:2). Pea hangē ko e kole ʻa Palesiteni Nalesoní, tau fakahoko ʻetau tafaʻakí ke fakatupulaki “ha fakavaʻe fakalaumālie mālohi kuo langa ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻi, ko Sīsū Kalaisí.”9

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2021, 120.

  2. Ko e filo vavaé ko ha filo tu‘oni valevale ia ‘oku faingofua pē hono motuhí. Neongo iá, ko e taimi ʻoku takai fakataha ai ha ngaahi tuʻoni filo lahí, ʻoku nau hoko leva ko ha afo mālohi” (Tohi Fakahinohino ki Hono Ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná Maʻá e Fānau Ako Semineli ʻi ʻApí [2013], 71).

  3. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Lawrence E. Corbridge, “Stand Forever” (Brigham Young University devotional, Jan. 22, 2019), 5, speeches.byu.edu.

  5. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2019), 7.

  6. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 93.

  7. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 31.

  8. Joseph B. Wirthlin, “Deep Roots,” Ensign, Nōvema 1994, 75.

  9. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 93.