2023
Ko e Mālohi, Ngaahi Tāpuaki, mo e Ngaahi Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló
ʻEpeleli 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Mālohi, Ngaahi Tāpuaki, mo e Ngaahi Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

Vakai ki he meʻa ne toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau palōfita moʻuí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻi he Ongo ʻAmeliká

ʻAʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he Ongo ʻAmeliká, tā ʻe John Walter Scott

ʻOku ʻi ai ʻa e moʻoni, mālohi, mo e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku maʻu ʻi hono lau mo fakaʻaongaʻi faivelenga ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou fakakaukau ki he foʻi lea ko e mālohi. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e mālohi ke faitoʻo, fakanonga, fakafoki, tokoniʻi, fakamālohia, fakafiemālieʻi, mo fakafiefiaʻi hotau laumālié.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa peé ʻe toe lelei ange ai hoʻo faituʻutuʻuní—ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá.”1

Kuo lea ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahí ʻo kau ki he mālohi mo e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo nau vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

Ko e ʻElito ʻo e Tokāteline ʻa e ʻEikí

Ko e ʻEikí …ʻokú Ne finangalo ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻēlito ʻo ʻEne tokāteliné mo e pōpoakí, ʻa ia ko e ʻuhinga ia kuó Ne foaki mai ai kiate kitautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

“ʻOku fakatefito ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻi ai ʻa e uho moʻoni ʻo ʻEne pōpoakí. Naʻe tohi ia maʻatautolu, maʻa hotau kuongá, maʻa ʻetau moʻuí. ʻI heʻetau ako, fakalaulauloto, mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi hono ngaahi pēsí, te tau maʻu ʻa e mālohi ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki fakafiefia ʻokú Ne talaʻofa mai kiate kitautolú, ʻi he taimí ni pea ʻi he taʻengatá.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, 17 ʻOkatopa 2021, facebook.com/russell.m.nelson.

Maʻu ʻa e Tataki Fakalangí

“ʻI he 2020, naʻe poupouʻi kitautolu ʻe hotau palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau #FanongoKiateIa—ke fekumi ki he tataki mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí ki heʻetau moʻuí takitaha. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fekumi ai ki he fakahā fakataautahá ko hono ako ʻa e folofolá. Ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi tohi folofolá ʻoku hangē ia ha tūhulu ke tataki hotau vaʻé (vakai, Saame 119:105), pea ko e fakahaá ko ha ivi mālohi ia ʻokú ne fakalahi ʻa e ulo ʻa e tūhulú.

“Ko e fakakaukau ko ia ʻe lava ke tataki ʻe he lau folofolá ki he ueʻi fakalaumālié mo e fakahaá, ʻokú ne lava ʻo fakaava ʻa e matapā ki he moʻoni ko ia ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻa e potufolofolá ki he ʻuhinga ʻo e taimi naʻe hiki aí ka ʻe lava foki ke kau ai mo e ʻuhinga ʻo e folofolá ki ha tokotaha laukonga ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ke tatau ʻa e ʻuhinga ʻo ha potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná kiate au ʻi he fuofua taimi ne u lau ai ia ʻi hoku taʻu 16 pea mo e taimi kuó u lau ai ʻi hoku taʻu 85. ʻI he tokoni ʻa ʻeku ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí pea mo ʻeku maheni lahi ange mo e maʻu fakahaá, ʻoku ou lava ʻo ako ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke u maʻu ʻi he ʻaneafí, ʻaki ʻeku lau ʻa e folofolá ʻi he ʻahó ni.

“Koeʻuhí ʻoku tau tui ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe hono lau ʻo e folofolá ke tau maʻu ai ha fakahā, ʻoku poupouʻi kitautolu ke toutou lau maʻu pē ʻa e folofolá. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku tui ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ki hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ai ha faingamālie ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi mo [fakahoko] ʻi heʻetau moʻui fakataautahá ʻi he ʻaho ní.”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Facebook, 25 Sune 2020, facebook.com/dallin.h.oaks.

Ko e Melinó mo e Fakafiemālié ʻi he lotolotonga ʻo e Moveuveú

“ʻOku ueʻi maʻu pē au ʻe he ngaahi potufolofola ʻoku nau fakamatalaʻi ʻi ha founga fakaofo ʻa e kuonga ʻa ia ʻoku tau lolotonga ʻi aí.

“Pea ʻi he ʻaho ko iá ʻe fanongo ai ki he ngaahi tau mo e ngaahi ongoongo ʻo e ngaahi tau, pea ʻe moveuveu ʻa e māmaní kotoa pē, pea ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e tangatá, … pea ʻe fakaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tangatá, pea ʻe hulu ʻa e fai angahalá’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26–27).

“Ko e taha ʻo e ngaahi foʻi lea naʻe hā makehe kiate au ʻi he veesi 26 ko e ‘moveuveu,’ ʻa ia ʻoku ʻuhinga tatau ia mo e vālau, vātau, ngāngāʻehu, maveuveu, puputuʻu, fakakikihi, taʻemālōlō, mo e fetuʻusi. Ko e moʻoni, ko e kau fakamoʻoni kitautolu ʻi he meimei ʻaho kotoa pē, ki he fakalalahi ʻa e moveuveú ʻi he funga ʻo e māmaní.

“Te tau maʻu ʻi fē ʻa e melinó mo e fakamahinó ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi moveuveu kotoa peé?

“Ko e Tohi ʻa Molomoná.

“ʻOku ʻikai ko kitautolu pē ʻa e kakai ke moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea naʻe tohi ia maʻa hotau kuongá. Ko e maʻuʻanga ia ʻo e fakamahino mo e melino ʻi hotau ngaahi ʻaho faingataʻa kumui ní.

“ʻI hoʻomou tuku ha taimi ke ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou palōmesi atu te mou fakatokangaʻi ʻa e fakautuutu ʻo e melinó ʻi hoʻomou moʻuí.

“Kuo ʻomi fēfē nai ʻa e melinó ʻi hono ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 30 ʻEpeleli 2022, facebook.com/davida.bednar.

Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ke Fakatokanga mo Teuteuʻi Kitautolu

“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e moʻui mo e fakaʻotua hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakatokanga mo teuteuʻi kitautolu ki he māmani ʻoku tau moʻui ai ʻi he taimi ní. ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi lea naʻe vahevahe ʻe Molomona mo hono fohá ʻi he Molonai 9:25

“‘ʻE hoku foha, tui faivelenga kia Kalaisi; pea ʻofa ke ʻoua naʻa hanga ʻe he ngaahi meʻa kuó u tohí ʻo fakamamahiʻi koe, ke fakamafasiaʻi koe ʻo aʻu ki he mate; kae ʻofa ke hiki hake koe ʻe Kalaisi, pea ʻofa ke nofo maʻu ai pē ʻi hoʻo fakakaukaú ʻo taʻengata ʻa ʻene ngaahi mamahí mo e pekiá, pea mo e fakahā ʻo hono sinó ki heʻetau ngaahi tamaí, mo ʻene ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloá, pea mo e ʻamanaki lelei ki hono nāunaú mo e moʻui taʻengatá, ʻi homou ʻatamaí.’

“ʻE hiki hake kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. ʻE tokoni ʻa e ʻamanaki lelei kuó Ne ʻomí ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou laukonga kau kiate Ia, ke mou ako kiate Ia, pea ke muimui kiate Ia.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 23 Nōvema 2021, facebook.com/davida.bednar.

Talateu ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

“Lolotonga e ngaahi taʻu ʻe valu kuo hilí, ko e taha ʻo ʻeku ngaahi ngāué ko hono vakaiʻi mo lau kotoa ʻa e ngaahi Joseph Smith Papers mo e ngaahi fakamatala mo e fakatotolo naʻe iku ai ki hono paaki ʻo e Kau Māʻoniʻoní—ko ha tohi ʻokú ne fakamatalaʻi ai ʻa e hisitōlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“Kuo fakamālohia lahi mo fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní mo e fakaʻapaʻapa ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hili ʻeku lau ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki fakalaumālie ʻo ʻene moʻuí mo ʻene ngāue fakaepalōfita ne tomuʻa fakanofo ia ki aí.

“Ko hono liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ko e talateu ia ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku potupotutatau hono kanotohí, fakaʻofoʻofa hono tohí, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi lalahi ʻo e moʻuí. Ko ha hoa ngāue ia ʻo e Tohi Tapú pea ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, 1 Sune 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Ngaahi Lēsoni ke Tokoni ke Tau Aʻusiá

“ʻOku laungeau, naʻa mo e lauafé, ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi aʻusia ʻi he Tohi ʻa Molomoná te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku tau fie aʻusiá. ʻI hoʻo fakaava fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe tāpuekina koe ke ke sio ki he ngaahi lēsoni ʻoku totonu ke ke akó.”

ʻEletā Neil L. Andersen, 27 Sepitema 2022, facebook.com/neill.andersen.

Fakautuutu ke Lahi ʻa e Fiefiá mo e Nongá

“ʻI heʻetau hoko ko e [kāingalotu] ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku hoko ʻetau ako e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi pea ko ha hoa ngāue ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní, ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau tuí. …

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻi he tohi māʻoniʻoni ko ʻení. ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ʻo maʻu ha fiefia mo ha nonga lahi ange ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni.”

ʻEletā Ronald A. Rasband, 18 Sune 2022, facebook.com/RonaldARasband.

Ngaahi Talaʻofá mo e Ngaahi Kamataʻangá

“ʻI ha fakataha kimuí ni mai mo e kau faifekaú, naʻe fehuʻi mai kiate au, ‘Ko e hā ʻa e Tohi ʻa Molomoná kiate koe?’

“Ke talí, naʻá ku huke ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he ofi ki he fakaʻosí, ʻoku lave ai, “ʻOku mau fakaafeʻi e kakai kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea nau fakalaulauloto ʻi honau lotó ki he pōpoaki ʻoku tuʻu aí, pea nau fehuʻi ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni ʻo kole ʻi he tuí te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”’

“Ko au ia. Ko ʻeku maʻu ia ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.

“Pea ʻoku lave leva ʻa e palakalafi fakaʻosí, ʻKo kinautolu te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni faka-ʻOtua ko ʻení mei he Laumālie Māʻoniʻoní te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻene tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he hāʻele ʻanga ua mai ʻa e Mīsaiá.’

“ʻOku ʻuhinga ʻa e konga kotoa pē ʻo e ongo palakalafi ʻe ua ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, kiate au. Ko e kamataʻanga ia ʻo ʻeku ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko e kamataʻanga ia ʻo ʻeku ʻilo kau ki he Siasí, ko ha kamataʻanga ʻo ʻeku ʻilo fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻeku tui fakalotú. Ko e makatuʻungá.

“ʻOku ou ʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻe ofi ange ha taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻene talangofua ki hono ngaahi fekaú ʻo laka hake ʻi ha toe meʻa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni kiate au pea ʻoku moʻoni kiate koe.”

ʻEletā Dale G. Renlund, Facebook, 28 Fēpueli 2022, facebook.com/DaleGRenlund.