2023
O Auala o Autalaga i le Tusi o Faaaliga
Tesema 2023


Feagaiga Fou i le Matālālaga

O Auala o Autalaga i le Tusi o Faaaliga

E mafai ona tatou manuia mai le faitauina o le faaaliga a Ioane i ni auala eseese.

Ata
placeholder altText

O le tusi o Faaaliga e tulaga ese i le Feagaiga Fou. E le taulai atu i faamatalaga auiliili o le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei, e pei ona faia e Evagelia e fa. E le faapupula mai ai foi tulaga faigata na feagai ma le Ekalesia Kerisiano anamua, e pei ona faia e na tusi. Ae, o le tusi o Faaaliga o loo aumaia ai se mea e sili atu ona masani ai le aufaitau o moomooga iloga faaonaponei: O se tarako e mafatia ai le lalolagi. Oso a’e o se manu feai mai le sami. O le gaogaosa ma le faafanoga ua faateteleina. Ua amata ona mou atu le faamoemoe—seia oo ina sau se tagata o tietie mai le solofanua paepae ma manumalo i le tarako, ma aumaia ai le filemu ma le manuia i le laueleele.

O lea la, e faapefea e se tagata faitau faamaoni o le seneturi lona 21 o le tusi o Faaaliga ona iloa le uiga ma le faaaogaina i se tusi e teena le faigofie o le faauigaga?

O Auala Eseese Faaonapo nei

Muamua ma le sili, o le a sili atu ona faamanuiaina oe i le malamalama i le tusi o Faaaliga e ala i le tatalo mo le agaga o valoaga ma faaaliga. O leMataupu Faavae ma Feagaiga 77, o se faaaliga na maua ai e Iosefa Samita se malamalamaaga mai le Alii e uiga i le faatulagaga ma le tele o faatusa o loo i ai i le tusi o Faaaliga, e tatau foi ona avea o se vaega o lau suesuega.

E le gata i lea, atonu e fesoasoani le malamalama pe faapefea ona faaliliuina eseese le tusi o Faaaliga e le aufaitau ma le au atamamai i aso nei. E masani lava, o auala e [suesueina] ai le talaaga faamoemoeina o le Faaaliga ma le uiga ua taatitia i ni vaega se fa. E tofu i latou ma malosiaga ma vaivaiga:

1. O le tusi o Faaaliga o se faamatalaga faafaatusa o le talafaasolopito. I lenei tu masani, o ata ma faatusa o le tusi o Faaaliga ua vaaia e ogatusa ma tagata autu ma mea na tutupu mai le amataga o le Ekalesia Kerisiano seia oo i le Afio Mai Faalua. O le faafitauli i lenei faiga e faapea, e masani ona le i ai ni faamaoniga, e tele ina faavae i le po o fea lava o tagata po o mea na tutupu i le tala faasolopito e filifili le faamatalaupu e taulai atu i ai. Ma e tatau i le aufaitau ona suia soo pe fua o latou faauigaga a o mavae atu le taimi e aunoa ma le toe foi mai o Iesu Keriso. E ui ina sa faapitoa le lauiloa o lenei faiga i le aluga o seneturi a o lumanai ai le seneturi lona 20, ae ua tele lava ina le fiafia i ai i le taimi nei.

2. O le lautele o le tusi o Faaaliga e tapulaa i le seneturi muamua TA. O lenei faiga e vaai ai mea na tutupu ma faatusa i le tusi o Faaaliga e faatatau tonu lava i le Ekalesia Kerisiano i le seneturi muamua o lona i ai. O le aoga o lenei faitauga e tumau ai le taulai atu i Kerisiano o le seneturi muamua ma le mea moni e faapea, o le savali o le tusi ua faamoemoeina mo i latou. Ae o le itu le lelei autu o le faiga e ono taitai atu ai tagata e mafaufau o le tusi o Faaaliga ua na o se mea na fai e tagata anamua nai lo le mea o i ai: tusitusiga paia ola lea e maua mai ai ni lesona talafeagai faaleagaga i aso nei.

3. O le tele o mea na tutupu i le tusi o Faaaliga e lei iloaina lava. O lenei vaaiga ua ta’u mai ai o le tele o mea na tutupu o loo faamatala mai i le tusi o Faaaliga o le a faataunuuina i le lumanai. E talitonu o loo tuuina mai e le tusi se faasologa o mea e tutupu—ae e mo le lumanai nai lo le taimi ua tuanai. E mafai e le aufaitau ona maua se faasologa manino o mea e tutupu i le lumanai e ala i le faapipii faatasi o faaataataga o loo salalau i le tusi atoa. O tagata e suesueina le lumanai e fuai mea o tutupu i le taimi nei, e lilifa atu i se faauigaga moni o mea na tutupu ma ata i le tusi o Faaaliga. O se itu e malosi ai lenei faiga o le, e faaauau ai ona mafaufau le tagata faitau i mea e tutupu o le Faaaliga—e mafai ona tutupu taeao! I le faaaliga a Nifae o loo tusia i le 1 Nifae 11–14, na tau atu ai ia te ia e se agelu o le a “tusi foi [Ioane] e uiga i le iuga o le lalolagi” (1 Nifae 14:22), o lea la, o se vaega o le tusi o Faaaliga e tatau ona taulima ai mea e tutupu i le lumanai. O se itu le lelei o lenei faiga o le, e aveese ai le toetoe lava o le tusi atoa o Faaaliga mai lona talaaga i le seneturi muamua ma lamatia ai le aufaitau i le misia o nisi o uiga na faamoemoe Ioane ia maua e lana aufaitau o le taimi lava lea.

4. O le tusi o Faaaliga o se talafaatusa mo le taua i le va o le lelei ma le leaga. O lenei vaaiga e faitauina ai le tusi o Faaaliga e le o faatatau i mea patino na tutupu i le tuanai po o le lumanai ae o se talafaatusa mo le tauvaga i le va o Iesu Keriso ma Satani, i le va o e amiotonu ma e amioleaga, i le va o le Ekalesia a le Tamai Mamoe ma le ekalesia a le tiapolo. I lenei vaaiga, o le tusi o Faaaliga ua faamoemoeina e lagolago ai ni manatu faapitoa: e manumalo Iesu Keriso, o le a lagolagoina e amiotonu, o le a faasalaina e amioleaga. O mea e tutupu o loo faamatalaina i le tusi o Faaaliga o se taavale faafaatusa mo na mataupu faavae tetelē atu. O se itu e malosi ai lenei faiga e faapea, o le filifili lea i le va o le lelei ma le leaga e faatatau i soo se tasi i soo se taimi lava. O se itu vaivai e faapea, e ono misia e le aufaitau ia faailoga po o faatusa ua faamoemoe e faasino i mea patino na tutupu po o periota o taimi.

O Mea e Tolu e Nofouta i Ai a o E Faitauina le Tusi o Faaaliga

O le toatele o le au faitau (e aofia ai ma a’u) e iloa ane ua latou faaaogaina ni vaega o nei auala taitasi. Ou te talitonu o lenei faiga e sili ona ogatusa ma mea ua faaalia mai e tusitusiga paia ma faaaliga i ona po nei e uiga i le malamalama i le tusi o Faaliga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77, mo se faataitaiga). Ua teena e le tusi soo se faavasegaga faigofie ae tauia le aufaitau o e e fetala’i i le faaaogaina o vaaiga eseese o le faauigaga. O se faiga e aoga lelei i le Faaaliga 5 atonu e le aoga tele i le Faaaliga 11.

A o suesue e le aufaitau auala eseese o le faitauina o le tusi o Faaaliga, ou te fautuaina ia manatua mea nei e tolu.

1. Ia manatua pea upu muamua o le tusi: “O le Faaaliga a Ioane, o se auauna a le Atua, lea na tuuina mai ia te ia e Iesu Keriso.”1

O lenei tusi e faatatau i le Faaola. O faatusa uma, o tala uma, e faaalia mai ai se mea ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso. O Ia o le Tamai Mamoe e aumaia le filemu i Lona nuu, ma o Ia o le tagata na laei i le lanu mumu o lē e aumaia le faafanoga i le fili. O Ia o le Faatoafaiava o le e tumau faamaoni pea i Lana faatoanofotane ma i le Atua, o lē o loo afio i luga o Lona nofoalii.

O le upu Eleni ua faaliliuina o le “Faaaliga” i le ulutala o le tusi o le apocalypsis, o lona uiga “o le afe ese” po o le “ia faaali mai.” O le mea tonu lava lena o loo faia e Ioane mo lana aufaitau—o le tosoina i tua o le veli ma faaali mai ia i tatou po o ai moni lava Iesu Keriso. O le suafa Iesu e foliga mai e itiiti lava lona vaaia i le tusi o Faaaliga (pe a ma le faaono), ae o Lana faatosinaga, o Lona taua, o loo taoto i tua o fuaiupu uma.

2. Ia manatua le saunoaga mai ia Iosefa Samita e faapea, o le tusi o Faaaliga “o se tasi o tusi aupito manino ua poloaiina e le Atua ia tusia.”2

O se tasi o mailei e mafai ona oo i ai le aufaitau o le tusi o Faaaliga i nisi taimi, o le le fiafia lea e sau mai se lagona latou te le o malamalama i mea o loo tutupu, ao foliga mai o lea faatusa ma lea faatusa, ua aveesea mamao atu i latou mai soo se ituaiga o uiga tonu e faatatau i ai. Ae na faamanatu mai e Iosefa Samita ia i tatou o le tusi o Faaaliga o se tusi “manino”, o se tusi o lona uiga e tatau ona manino.

E masani ona ou ta’u atu i a’u tamaiti aoga e mafai ona ou aoteleina puupuu le tusi o Faaaliga: “E malo le Faaola o Iesu Keriso!” Amata i le faitau ma mafaufau i lena manatu. Pe a e tau atu i se faatusa po o se tala e foliga mai [e te] le malamalama ai, fesili ifo ia te oe lava pe faapefea ona faailoa atu i lou malamalama le manumalo o Iesu Keriso. Atonu e le taliina e lenei mea au fesili uma, ae o le a fesoasoani ia te oe e fausia ai se auivi taua.

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “o le manatu masani e faapea, [o le tusi o Faaaliga] e faatatau i meaola ma mala ma faatusa faalilolilo e le mafai ona malamalama i ai e le moni” ma faaopoopo mai “o le tele o le tusi … e manino ma malamalama ma e tatau ona malamalama i ai tagata o le Alii.” Ioe, e i ai ni ata ma ni faatusa patino e faigata atu ona iloatino nai lo isi, ae “e le faapea ai e le mafai ona tatou malamalama i ai pe afai tatou te tuputupu ae i le faatuatua e pei ona tatau ai.”3 I se isi faaupuga, aua le palaai i le tusi o Faaaliga—atonu o se tauiviga, ae o se tauiviga taua!

3. Ia taumafai e le aunoa e faitau le tusi o Faaaliga faatasi ma le Agaga ma se mafaufau fetala’i.

E mautinoa lava le faaosoosoina, e pei ona faia e le toatele, o le ave uma o ata auiliili o manu ma fuainumera ma mea e tutupu ma taumafai e pine nei faailoga uma i lalo i mea patino, pe la o le autalaina o le uiga natia i tua atu o le numera tolu ma le afa o le a maua ai e le tagata faitau ia faamatalaga faalilolilo o loo tumau pea ona natia mai le toatele.

Ae o le matagofie o se tusi e pei o le tusi o Faaaliga e faapea, o le taapea solo o ona faatusa, fuainumera, ma mea na tutupu e mafai ona taitai atu ai i ni faaliliuga aoga ma anoa, aemaise lava a o tatou tatalo mo le Agaga ma aumai i a tatou suesuega ni meafaigaluega taua e pei o le 1 Nifae 11–14, Mataupu Faavae ma Feagaiga 77, ma le Faaliliuga a Iosefa Samita. Atonu e faitau e se tasi le tala a Ioane e uiga i le Tamai Mamoe ma le tarako e fai ma sui o le taua faasolopito i le va o Siona ma Papelonia lea na tauina mai uluai itulau o le Tusi Paia. E maua e se isi i tusitusiga a Ioane se valoaga o le Afio Mai Faalua ma le manumalo le maalofia o Iesu Keriso ma maua ai le faamoemoe i se lalolagi ua matua faapogisaina lava. I le taimi lava e tasi, e maua ai e se tagata lona tolu le faaaogaaga patino i le aoaoina o ni auala talafeagai e faatoilalo ai le fili i ona tauiviga i aso taitasi ma le faitalia. O le mea ofoofogia e uiga i le tusi o Faaaliga o le, ua maua uma e le tolu ni auala aoga ma malamalama e faitau ai a o taitaia i latou e le Agaga Paia.

Na faamatala mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, “soo se taimi lava e tuu mai ai e le Atua se faaaliga vaaia o se ata faatusa, po o se manu feai, po o se faatusa o soo se ituaiga, o Ia lava e nafa i taimi uma ma le tuuina mai o se faaaliga po o le faaliliuga o le uiga i ai, a leai, tatou te le nafa pe tali atu foi mo lo tatou talitonuga i ai.”4 A o tatou tatalaina le tusi o Faaaliga ma amata la tatou suesuega, o le a fesoasoani le Atua ia i tatou a o tatou taumafai e faasusulu atili atu le malamalama ma le poto mai le faaaliga ofoofogia a Ioane.

O le tusi o Faaaliga e tele lona taua e aoao ai i tatou. Tau ina ia tatou maua taitoatasi le uiga musuia ma le faaaogaina loloto a o tatou galulue ma le agaga tatalo e ala i lenei anotusi faaosofia faalelagona ma faaleagaga.

O Faamatalaga

  1. Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 1:1 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia).

  2. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume D-1 [1 August 1842–1 July 1843],” 1523, josephsmithpapers.org.

  3. Bruce R. McConkie, “Understanding the Book of Revelation,” Ensign, Sept. 1975, 87.

  4. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume D-1 [1 August 1842–1 July 1843],” 1523, josephsmithpapers.org.