2023
Ou Te Talitonu i Vavega
Tesema 2023


“Ou Te Talitonu i Vavega,” Liahona, Tes. 2023.

Ou Te Talitonu i Vavega

Ou te talitonu e mafai ma o le a fesoasoani mai le Atua i o tatou olaga ma lo tatou lelei i aso nei, e pei lava ona sa Ia faia i Lana galuega atoa i le olaga nei. Ou te talitonu Na te faia i aso uma.

Ata
lima mai le faatagata o Keriso

Ata pu’e o le lima mai le faatagata o le Keriso na saunia e Shannon Leanne Law

O nisi taimi e maoae vavega. Ae e masani lava e le maoae.

A o o’u i ai i se tofiga mo mekasini a le Ekalesia i Taiuani, sa matou malaga faatasi ma se faamatalaupu ma se avetaavale. E ui ina sa i ai se taimi tele e fai ai a’u galuega, ae sa manaomia e la’u faamatalaupu ona tuua na o a’u ma le avetaavale, o lē sa lē mafai ona tautala faaPeretania. Sa leai se auala e mafai ona faauma la’u galuega e aunoa ma le mafai ona fesootai atu i le avetaavale. A o la talanoaina ni filifiliga, sa amata ona ata la’u faamatalaupu. Sa ia faamatala mai o le avetaavale e tautala faaSipaniolo, lea na ia iloaina sa ou aoaoina i la’u misiona. Sa ma maua ma le avetaavale se taimi maoae, ma sa faauma la’u galuega e aunoa ma se faafitauli.

O lenei mea sa lē o se faamalologa maoae po o le aveesea o se mauga. Ae sa o se fesoasoani faalelagi ona o la’u avetaavale sa o se tasi o nai tagata toalaiti lava i Taiuani o lē sa tautala faaSipaniolo.

Tatou te Manaomia Vavega

Ou te talitonu tatou te manaomia vavega i aso taitasi a leai tatou te lē alualu i luma i la tatou malaga e toe foi atu i le Atua. Ina ua i ai i le aiga o Nifae le “faatuatua e talitonu ai e mafai e le Atua ona faia [le Liahona] ia tusi mai e ona vae le ala e tatau ona latou ui ai, faauta, sa faia lava; o lea sa ia te i latou lenei vavega, ma le tele foi o isi vavega na faia i le mana o le Atua, i lea aso ma lea aso” (Alema 37:40).

O lo tatou faatuatua e muamua i le vavega, ae e mafai e le vavega ona faamautinoa lo tatou faatuatua, fesoasoani e tuputupu a’e, ma uunaia i tatou i luga o le ala.1

Ua Siomia i Tatou e Vavega—Pe Afai o le a Tatou Vaai

Ou te talitonu e oo mai vavega i soo se auala ma tulaga eseese, mai le maoae i le mea na faigofie ona faamatalaina o se mea na tupu faafuasei. Ou te talitonu o le a sili atu ona faamanuiaina i tatou e le Alii i nā mea pe afai tatou te vaavaai mo i latou, iloa i latou, ma faailoa atu i latou ma le lotofaafetai.2

Ou te talitonu o le vaavaai mo vavega e ese mai le sailia o faailoga. O le vaavaai mo vavega e aofia ai le faatuatua, po o le tau lava o le faamoemoe; o le sailia o faailoga e ta’u mai ai le masalosalo. E mafai e se tagata talitonu ma se tagata masalosalo ona molimauina lea lava vavega e tasi, ae e na o le toatasi o i la’ua o le a iloaina mo le mea ua i ai (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:7). O le masalosalo e lē mafai ona maua ai vavega, ae na fetalai le Faaola o vavega ma “faailoga nei o le a mulimuli atu ia te i latou o e talitonu” (Mareko 16:17; Mamona 9:24; Eteru 4:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:65; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:64; 63:9; 68:10; 124:98).

Iloaina o Vavega

O vavega e oo mai i le tele o ituaiga. Sa fetalai mai le Faaola:

“E mulimuli atu foi nei faailoga i ē faatuatua; e tutuli e i latou temoni i lo’u igoa; e tautalatala i latou i gagana fou;

“E fetagofi i latou i gata; afai foi latou te inu i se mea e oti ai, latou te le afaina ai lava; e faaee atu foi o latou lima i luga o e mamai, ma faamaloloina i latou” (Mareko 16:17–18).

Ona Ia faaaofia ai lea o se vavega e masani ona tatou lē ano i ai: “Ma o soo se tasi e talitonu i lo’u igoa, ma lē masalosalo i se mea, o ia lea o le a ou faamaonia i ai au upu uma” (Mamona 9:25). Ou te talitonu o se molimau i le moni o le talalelei a Iesu Keriso o se vavega—o se vavega e mafai e i tatou taitoatasi ona maua pe afai tatou te filifili e talitonu ma ola i Ana afioga (tagai Ioane 7:17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:44).

O Fea La’u Vavega?

E toatele ua oo i tofotofoga ma faalavelave, ma ina ua latou sailia se fesoasoani mai le lagi, sa leai se mea. Atonu e fesili nei [tagata], “O fea la’u vavega?”

O nisi vavega tatou te lē vaaia lava. O isi e pasi ane ma le lē iloaina ona sa tatou faamoemoeina se mea e ese mai ai.3

Ae i le iuga, e tusa lava pe na tatou mauaina pe leai foi le vavega sa tatou sailia, ua tofu maua e i tatou taitoatasi le aiā i le vavega silisili o vavega uma—o le Togiola a Iesu Keriso, lea ua folafola mai e faapea e mafai ona tatou toe faatasi ma ē pele ua maliliu; e faapea e mafai ona aveesea avega ma maua le mafanafana; ma e lē gata ina silafia lelei e lo tatou Faaola ō tatou tiga, faanoanoaga, ma mafatiaga uma, ae e silafia foi le ala e fesoasoani ai ia i tatou e manumalo mai ai.4

Filifili e Talitonu

“Pe ua uma ai ea le aso o vavega?… E leai; ona o le faatuatua e faia ai vavega; ma o le faatuatua e afifio mai ai agelu ma auauna mai i tagata; o le mea lea, afai ua taofia nei mea oi talofa i le fanauga a tagata, ona o le le talitonu ua taofia ai” (Moronae 7:35, 37).

Tau ina ia tatou filifili e talitonu. Ona tatou ola ai lea ma le agaga faafetai mo vavega o le a mulimuli mai.