Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 13: Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ki he Fānaú (Konga 1)


Lēsoni 13

Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ki he Fānaú

Konga 1

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke fakatupulaki ʻa ʻenau fie maʻu ko ia ke nau poto ange hono akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

Teuteú

  1. Fakakaukauʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he “Ko Ho Fatongia ʻi Hoʻo Hoko ko e Faiakó” (peesi x–xii ʻo e tohi lēsoni ko ʻení).

  2. Fakalaulauloto ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hā mataʻāʻā atu ʻi he ʻuluʻi fakamatala ʻo e lēsoní. ʻI he lolotonga ʻo e uiké, fekumi ki ha ngaahi founga ke akoʻi ʻaki e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Feinga ke maʻu e tataki ʻa e Laumālié ʻi hono fakapapauʻi e meʻa ʻoku totonu ke tō ki ai hoʻo fakamamafá ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻa e kau akó.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

ʻOku lava ʻe he ngaahi akonaki ʻa e mātuʻá ʻo tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ngāue mālohi maʻu pē ʻi he tuí.

Tā e ongo fakatātā ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻĪmisi
two trees
  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ongo fakatātā ko ʻení? Ko e hā meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ongo fakatātaá ʻo fekauʻaki mo hono ʻohake ʻo e fānaú?

    Kapau ʻoku faingataʻa ki he kau akó ke nau tali ʻa e fehuʻí, fakamanatu ange ʻa e talanoa ko ia naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelí ʻo fekauʻaki mo hono tō ko ia ʻo e fuʻu ʻakaú ʻi he lēsoni 12. (Kapau naʻe teʻeki ke ke fai ʻa e lēsoni 12 peá ke fai ange ʻa e talanoa ʻi he peesi 70–75 ki muʻa pea mou aleaʻi ʻa e ongo fakatātā ʻi he palakipoé.)

    ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakau ʻi he toʻohemá ha kiʻi tamasiʻi kuó ne hē mei he ongoongoleleí koeʻuhí ne ʻikai akoʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapi. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakau ʻi he toʻomataʻú ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne ako ʻa e ongoongoleleí mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mo e lea ʻa e mātuʻá. ʻI he taimi ʻoku angi mālohi mai ai ʻa e matangí ʻe kei tupu hangatonu pē e fuʻu ʻakau ia ʻoku pukepuke ʻe he maeá. ʻOku tatau pē ia mo ha fānau kuo akoʻi kia kinautolu ʻe heʻenau ongo mātuʻá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia te nau tuʻu mālohi pē ʻi he tuí.

Lau mo e kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28.

  • Ko e hā nai ha meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he potu folofola ko ʻení ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú? (Hiki ʻenau ngaahi tali ʻi he palakipoé ʻo fakatatau mo ia ʻoku hā atu ʻi laló.)

    Tui Kia Sīsū Kalaisi

    Fakatomala

    Papitaiso

    Maʻu e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

    Lotú

    ʻAʻeva anga-tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻeni ki he fānaú ʻi heʻenau kei īkí?

    Naʻe fakamatala ʻa Pīsope Lōpeti D. Heili lolotonga ʻene hoko ko e Pīsope Pulé ʻo pehē: “Ko e fānau ko ia ʻoku akoʻi ke lotu pea nau lotu fakataha mo honau ngaahi fāmilí, ko kinautolu ia ʻe lotu ʻi heʻenau hoko ʻo lalahí. Ko kinautolu ʻoku akoʻi ʻi heʻenau kei siʻí ke ʻofa ki he ʻOtuá pea tui ʻokú Ne moʻuí, meimei ko kinautolu ia ʻe hokohoko atu ʻa ʻenau tupulaki fakalaumālié pea ʻe tupulaki mo ʻenau ongoʻi ʻofá ʻi heʻenau hoko ʻo matuʻotuʻá” (Tūhulu Sānuali 1994, 9).

Ko e fatongia ʻo e ngaahi mātuʻá ke akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻeni ke mou aleaʻi ʻaki e ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ai e ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ke nau fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, fakatomalá mo e teuteu ke papitaiso pea maʻu e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo feinga ko ia ke tataki hoʻomou fealēleaʻakí, hanga ʻo fakalotolahiʻi e kau akó ke nau vahevahe atu ha ngaahi sīpinga mei heʻenau moʻuí.

  • Koeʻuhí ke nau ngāue ʻaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau maʻu ha ʻilo ʻoku totonú fekauʻaki mo Hono natulá pea mo Hono ʻulungāangá. Ko e ha ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ke maʻu ai ʻe he fānaú ha mahino ʻo fekauʻaki mo e natula pea mo e ʻulungāanga ʻo e Fakamoʻuí?

  • Mou fakamanatu nounou ʻa hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí (Maʻake 5:21–24, 35–43) pea mo e tali ʻa Nīfai ki hono fekauʻi ke ʻalu ʻo ʻomai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá (1 Nīfai 3:1–7). ʻE lava fēfē ʻe he ongo potu folofola ko ʻení ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ngāue ʻaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí?

  • ʻE lava fēfē ʻe heʻetau fevahevaheʻaki e ngaahi meʻa kuo aʻusia ʻe heʻetau moʻuí ke tokoni ki hono fakamālohia e tui ʻa e fānaú?

Fakamahinoʻi ange ki he ngaahi mātuʻá ʻoku fie maʻu ke nau fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke akoʻi ai ʻenau fānaú ke nau ʻilo ʻe lava heʻenau tuí ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. Hangē ko ʻení, kapau te nau faingataʻaʻia ha taha ʻo e fānaú ʻi he akó pe ko honau kaungā-meʻá, ʻe lava ʻe he mātuʻá ʻo lau fakataha mo e fānau ko iá ha potu folofola, pea tokoniʻi ia ke ne lotua ke maʻu ha tataki mo ha fakafiemālie, pea ʻe lava ke mahino leva ki he fānaú e founga ʻoku tokoni mai ai ʻa e ʻEikí.

  • ʻI he feinga ko ia e ngaahi mātuʻá ke akoʻi ki heʻenau fānaú ʻo fekauʻaki mo e fakatomalá, ko e hā leva ʻoku mahuʻinga ai kia kinautolu ke nau siofi ke maʻu ha ngaahi momeniti akoʻi ʻi he moʻui fakaʻahó?

    Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku sio fai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻoku fai ʻe heʻenau fānaú ha ngaahi fili ʻoku ʻikai fakapotopotó, ʻoku totonu leva ke nau ʻeke ange pe ko e hā e ongo ʻoku nau maʻu ʻo fekauʻaki mo e fili ne nau faí pea mo e hā ha meʻa ne nau mei fai ʻo kehe angé? Te nau lava ʻo tuku ke fakatonutonu pē ʻe he fānau ʻenau ngaahi fehālaakí pea kapau ʻe fie maʻu, ke nau fakahaaʻi foki ki he ʻEikí mo nautolu ne nau fakaʻitaʻi pe fai ki ai e fehālākí ʻa ʻenau ongoʻi loto mamahí. ʻE lava foki ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e fiefia mo e nonga ʻoku maʻu ʻi he fakatomala moʻoní.

  • Mou toe fakamanatu nounou ʻa e ului ko ia ʻo ʻAlamā ko e Siʻí (Mōsaia 27:; ʻAlamā 36) pea mo e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí (ʻAlamā 23). ʻE tokoni fēfē ʻa e ongo talanoa ko ʻeni ʻi he folofolá ke fakamahuʻingaʻi ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé?

  • Mou toe fakamanatu ʻa e fuakava ʻo e papitaisó ʻaki haʻamou lau mo e kau akó ʻa e Mōsaia 18:8–10 pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. Ko e hā ha founga ʻe tokoniʻi ai ʻe he mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ke nau fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ke nau hanganaki atu ki hano papitaiso kinautolu pea mo nau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻOku totonu ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá “ ʻenau fānaú ke nau lotu mo ʻaʻeva ʻi he anga- tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí”

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ngaahi mātuʻá ko e faiako lelei taha ia ʻi hono tokoniʻi ʻo e fānaú ke nau fakahoko ʻa e lotú ko ha konga pau ia ʻo ʻenau moʻuí?

  • Makehe mei he tā sīpinga ko ia ʻo e lotú, ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kau ki he lotú ʻe lava ʻe he mātuʻá ke akoʻi ki heʻenau fānaú? (Lolotonga hono tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, lau pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi potu folofola pea mo e lea ko ʻení). Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ko ʻení.

    1. Sēmisi 1:5–6 (ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ha poto ʻo kapau te tau kole kiate Ia ʻi he tuí.)

    2. 2 Nīfai 32:9 (ʻOku totonu ke tau lotu maʻu pē. ʻOku tau lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.)

    3. ʻAlamā 37:37 (ʻI he taimi ʻoku tau alēlea ai mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa peé, te Ne tataki ʻa kitautolu ki he leleí.)

    4. 3 Nīfai 18:19–21 (ʻI heʻetau lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, te tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau kolé ʻo kapau ʻoku totonu. ʻOku totonu ke tau lotu fakataha ʻi hotau ngaahi fāmilí.)

    5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10 (ʻI he taimi ʻoku tau loto māʻulalo aí, ʻe tali mai leva ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú.)

    Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ke ngāue ʻaki ʻa e “lea ʻo e lotú” ʻa ia ʻe kau ai ʻa e ngaahi lea hangē ko e ʻAfioná mo e Hoʻo ʻAfió, mo e Tapuhā mo e ngaahi lea peheé. Naʻá ne pehē ai ʻe lava ke ako ʻeni ʻe he fānaú mei heʻenau mātuʻá:

    “ ʻOku tau ako ʻetau lea fakafonuá ʻi heʻetau fanongo pē kiate kinautolu ʻoku nau leaʻaki iá. ʻOku toe pehē foki ki he faʻahinga lea ʻoku tau ngāueʻaki ʻi heʻetau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku faingofua mo fakaʻofoʻofa ange hono ako ʻo e ngaahi lea ʻo e lotú, ʻi heʻetau ako ha lea fakafonua kehe. ʻOku totonu ke tau ʻoange ha faingamālie ki heʻetau fānaú ke nau ako ʻa e faʻahinga lea ko iá, ʻi heʻenau fanongo ki hono ngāueʻaki ia ʻe heʻenau mātuʻá ʻi he ngaahi lotu kehekehe ʻoku nau fai fakaʻaho ʻi honau ngaahi ʻapí” (Tūhulu Siulai 1993, 22).

  • ʻE anga fēfē hano fakaʻaongaʻi ʻe he mātuʻá ʻa e taimi lotú ke akoʻi ai ʻenau fānaú?

  • ʻE anga fēfē hano fakalotolahiʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau lotu fakafoʻituitui?

  • Naʻe pehē ʻe he ʻEikí kuo pau ke akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau “ ʻaʻeva ʻi he anga-tonu” ʻi Hono ʻaó (T&F 68:28). ʻE fakaʻaongaʻi fēfē ʻe he mātuʻá ʻa e ʻapí mo e fāmilí ko ha feituʻu ke fakalotolahiʻi ai ʻa e fānaú ke nau “ ʻaʻeva ʻi he anga-tonu” ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí? (ʻE kau ai heni hono akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ke nau talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí pea tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he kuonga kotoa pē).

  • Ko e hā ʻe fai ʻe he ngaahi kuí mo e kāinga ofí ke tokoni ai ki he mātuʻá ʻi hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he fānaú? Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke sio kuo tokoni ai ʻa e kāinga ofí ki he fānaú?

Fakaʻosí

Fakamamafaʻi ange kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia ko ia ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau feinga ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he lēsoní pea fekumi ki ha ngaahi founga ʻe lava ʻo akoʻi lelei ange ai ia ki he fānaú.

Fai hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ne mou aleaʻi ʻi he lēsoní ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālié.

Vakai ki he peesi 65–69 ʻo e Tohi Fakahinohino Ako ʻa e Kau Ako ki he Ngaahi Fetuʻutaki ʻi he Nofo-malí mo e Fāmilí. Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke nau fakamanatu ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻaki haʻanau (1) fai ha taha ʻo e ngaahi “Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó” pea mo nau (2) lau ʻa e lea naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ko e “Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí: Ko Hotau Fatongia Toputapu.” Fakamahino ange ʻe lava ke maʻu ʻe he ongo meʻa malí ha ngaahi lelei lahi mei haʻana lau mo aleaʻi fakataha ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he tohi fakahinohino akó.