Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 13: Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ki he Fānaú (Konga 1)


Lēsoni 13

Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ki he Fānaú

Konga 1

Ngaahi Fakakaukau Ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga okú ke ʻi aí.

  • Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28. Feinga ke ke ʻiloʻi ʻi hoʻo lau iá, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau kuo fekau ʻe he ʻEikí ki he ngaahi mātuʻá ke nau akoʻi ki heʻenau fānaú. Palani ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke ke akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení ki hoʻo fānaú pe ki he ngaahi makapuná, ngaahi fakafotú mo e ngaahi ʻilamutú, pe ha fānau kehe ʻokú ke ʻiloʻi.

  • ʻI hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻení, fili ha fokotuʻu ʻe taha pe ua naʻe fai mai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heilí. Ngāue ki he ngaahi fokotuʻu kehe ʻi he fakamatalá ʻi haʻo maʻu ha ngaahi faingamālie kehe ʻi he kahaʻú.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí: Ko Hotau Fatongia Toputapu

ʻEletā Robert D. Hales
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu-Mā-Uá

ʻOku Hanga ʻe he Laumālié ʻo Fakamālohia ʻa e Ngaahi Fāmilí

Ko hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí, ko e fatongia toputapu ia ʻo kitautolu mātuʻá, fānaú, kāingá, kau takí, kau faiakó, pea mo e kāingalotu fakatāutaha ʻo e Siasí.

ʻOku akoʻi mahino ʻi he folofolá hono mahuʻinga ke fakamālohia fakalaumālie ʻa e ngaahi fāmilí. Ne akoʻi ʻe he Tamai ko ʻAtamá mo e Faʻē ko ʻIví ʻena fānau tangatá mo ʻena fānau fefiné ʻi he ongoongoleleí. Ne tali e feilaulau ʻa ʻĒpelí ʻe he ʻEikí he naʻá ne ʻofa ai. Ka ko Keini ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ne “ʻofa lahi ange ia kia Sētane ʻi he ʻOtuá” peá ne fai ha ngaahi angahala mamafa. Naʻe “tangi” ʻa ʻĀtama mo ʻIvi “ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí koeʻuhí ko Keini mo hono ngaahi kaungā-meʻá,” pea ʻikai foki teitei tuku ʻena akoʻi ʻa ʻena fānaú ʻi he ongoongoleleí. (Vakai, Mōsese 5:12, 18, 20, 27; 6:1, 58.)

Kuo pau ke mahino kiate kitautolu ʻoku haʻu pē ʻetau fānaú mo ʻenau ngaahi takitaha meʻa-foaki mo e talēniti. ʻOku hangē ha niʻihi ko ʻĒpelí, ʻo ngali ne foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa-foaki ʻo e tuí ʻi honau fanauʻi maí. Ka ko ha niʻihi ia ʻoku faingataʻaʻia ʻi he foʻi fili kotoa pē ʻoku nau fai. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuá, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau teitei tuku e hoholi mo e fāifeinga ʻa ʻetau fānaú ke ne uesia pe mole ai ʻetau tui ki he ʻEikí.

ʻI he taimi ne “fakamamahiʻi peheʻi ʻi he mamahi” ʻo ʻAlamā ko e Siʻí mo “tautea ʻi he manatu ki [heʻene] ngaahi fuʻu angahalá,” ne ne manatu ki heʻene fanongo ki he akonaki ʻa ʻene tamaí ʻo kau ki he hāʻele mai ʻa “Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke ne [fakalelei] e ngaahi angahala ʻa māmaní” (ʻAlamā 36:17). Ne tataki ia ʻe he ngaahi lea ʻa ʻene tamaí ke ne ului. Ko e founga tatau pē, ʻe manatuʻi ai ʻa ʻetau ngaahi akonakí mo ʻetau fakamoʻoní ʻe heʻetau fānaú.

Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau tau kei talavou loto toʻa ʻe toko 2,000 ʻi he kau tau ʻa Hilamaní, ne akoʻi mālohi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻē anga-tonú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí (vakai, ʻAlamā 56:47–48).

ʻI he taimi ne feinga fakamātoato ai ʻa ʻπnosí, ne ne pehē ai, “naʻe malave ʻi hoku lotó ʻa e ngaahi lea ʻa ia kuó u fanongo tuʻo lahi ki hono leaʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá” (ʻπnosi 1:3).

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí ʻoku ʻa e ngaahi mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú “ke mahino…ʻa e akonaki ʻo e fakatomalá mo e tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻo ka nau ka taʻu valu. …

“Pea ke nau akoʻi foki ʻenau fānaú ke lotu, pea ke ʻaʻeva ʻo angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí” (T&F 68:25, 28).

ʻOku Fakamālohia ʻa e Ngaahi Fāmilí ʻi Hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí

ʻI heʻetau akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he leá mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí, ʻoku fakamālohia mo maluʻi fakalaumālie ai hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku pehē pē ʻa e mahino ʻo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí fekauʻaki mo hotau fatongia toputapu ke fakamālohia fakalaumālie hotau ngaahi fāmilí. ʻI he 1995 ne fai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fanongonongo ki māmani, ʻo fakahā ai ko e “fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. … ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki. … ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié, pea hīnoiʻi kinautolu ke nau feʻofaʻofani mo feʻauhiʻaki, [pea] tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,”Ensign, Nov. 1995, 102; Tūhulu, Sune 1996, 10–11).

ʻI Fēpueli ʻo e taʻu ní, naʻe fai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ui ki he ngaahi mātuʻá kotoa “ ke fakahoko honau lelei tahá ʻi hono akoʻi mo hono ohi hake o ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ē ʻo e ongoongoleleí te ne ʻai ke nau mālohi maʻu ai pē ʻi he Siasí. Ko e ʻapí ko e fakavaʻeʻanga ia ʻo e moʻui anga-tonú, pea he ʻikai ha toe faʻahinga meʻa ia te ne lava ke fetongi pe fakahoko hono fatongia mahuʻinga ko ʻeni kuo tuku mei he ʻOtuá.”

ʻI he tohi ʻo Fēpuelí, ne akonaki ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē ko hono akoʻi mo ohi hake ko ia ʻo e fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe lava ai ʻa e mātuʻá ʻo maluʻi honau ngaahi fāmilí mei he ngaahi ʻelemēniti fakaʻauhá. Ne nau toe faleʻi foki e mātuʻá mo e fānaú ke nau “fakamuʻomuʻa taha ʻa e lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ako pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku langaki moʻuí. Neongo pe ko e hā hano mahuʻinga pe ko hano lelei ʻo e ngaahi ʻekitivitī kehé, kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ke nau fetongi ʻa e ngaahi fatongia fakalangi ko ia kuo vaheʻi maí, ʻa ia ko e mātuʻá pē mo e fāmilí te nau lava ke fakahoko leleí.” (First Presidency letter, 11 Feb. 1999; naʻe ngāue ʻaki ʻi he Church News, 27 Feb. 1999, 3).

ʻE lava ʻo mahino mo ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa kovi mo fakamamahi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻe fetaulaki mo ha fāmili, ʻo ka tokoni ʻa e ʻEikí mo ʻEne tokāteliné. Tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ʻe kei lava pē ke tau fakamālohia ʻa hotau ngaahi fāmilí ʻo ka tau muimui ki he faleʻi ne fai ʻe he kau palōfitá.

Ko e kī ki hono fakamālohia ʻo hotau ngaahi fā- milí ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hotau ngaahi ʻapí. Ko e taumuʻa ʻa hotau ngaahi fāmilí ke nofo ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí.

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí

ʻOku taʻefaʻalaua ha ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻi loto he ngaahi holisi ʻo hotau ngaahi ʻapí ke fakamā- lohia ai ʻa e fāmilí. Tuku muʻa ke u fakamatala atu ha ngaahi foʻi fakakaukau ʻe lava ke tokoni ʻi hono fakapapauʻi ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻoku fie maʻu ke fakamālohia ʻi hotau takitaha fāmili. ʻOku ʻoatu ia ʻi he laumālie ʻo e fakalotolahi, ʻi he ʻiloʻi ko e fāmili kotoa pē—mo e mēmipa kotoa pē ʻo e fāmilí—ʻoku makehe.

ʻOku Totonu ke Hoko ʻa e Ngaahi ʻApí ko ha Feituʻu Malu

  • ʻAi hotau ʻapí ke hoko ko ha feituʻu malu ʻe ongoʻi ai ʻe he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ʻa e ʻofá mo ongoʻi ʻoku kau ʻi he ʻapí. Fakatokangaʻi ko e kiʻi fānau kotoa pē ʻoku kehe ʻene ngaahi meʻa-foakí mo e ngaahi meʻa te ne lavá; ʻoku māvahevahe ʻa e tokotaha kotoa pea ʻokú ne fie maʻu ha ʻofa mo ha tokanga makehe.

  • Manatuʻi “ʻoku tekeʻi atu ʻa e houhaú ʻe he tali fakavaivaí” (Lea Fakatātā 15:1). ʻI he taimi ne silaʻi ai au mo hoku ʻofaʻangá ʻi he Temipale Sōlekí, ne fai mai ai ʻe ʻEletā Hāloti B. Lī ha faleʻi fakapotopoto: “Ko e taimi ʻoku hiki ai ho leʻó ʻi hoʻo ʻitá, ʻe mavahe leva ʻa e Laumālié mei homo ʻapí.” Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei tāpuniʻi e matapā ki hotau ʻapí pe lotó mei heʻetau fānaú, koeʻuhí ko ʻetau ʻitá. Pea hangē ko e foha maumau koloá, ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi ko e taimi te nau fakakaukau lelei aí, ʻe lava ke nau tafoki mai kiate kitautolu ke maʻu ha ʻofa mo ha faleʻi.

  • Fakamoleki ho taimí mo e fānaú, tuku ke nau fili ʻa e ngaahi ʻekitivitií pea mo e kaveinga ke aleaʻí. Tukunoaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakafelekeú.

Akoʻi ʻa e Fānaú ke Lotu, Lau ʻa e Ngaahi Folofolá, mo Fanongo ki he Mūsika ʻoku Leleí

  • Poupouʻi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻulungāanga fakalotu fakafoʻituitui ʻo ʻetau fānaú, hangē ko e lotu fakafoʻituituí, ako fakafoʻituitui ʻo e folofolá, pea mo ha ʻaukai ki ha ngaahi fiemaʻu paú. Fakafuofuaʻi ʻenau tupulaki fakalaumālié ʻaki haʻo siofi honau ʻulungāangá, leá, pea mo ʻenau tō- ʻonga ki he kakai kehé.

  • Lotu fakaʻaho mo ʻetau fānaú.

  • Lau fakataha ʻa e folofolá. ʻOku ou kei manatuʻi e lau ʻe heʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí ʻa e folofolá ka mau tangutu kimautolu fānaú he falikí ʻo fanongo. ʻI he taimi ʻe niʻihi te na fehuʻi ai, “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e potufolofola ko iá kia koe?” Pe, “Ko e hā ʻa e ongo ʻokú ke maʻú?” Pea te na toki fakafanongo leva kiate kimautolu ʻi heʻemau tali heʻemau lea pē ʻamautolú.

  • Lau e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea mo ha ngaahi fakamatala fakalaumālie maʻá e fānaú, toʻutupú, pea mo e kakai lalahí ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí.

  • ʻE lava ke tau fakafonu hotau ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e ongo ʻo e ngaahi hiva ʻoku feʻungá ʻi haʻatau hiva fakataha mei he tohi himí mo e Tohi Hiva ʻa e Fānaú.

Fai ʻa e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi mo e Ngaahi Fakataha Alēlea Fakafāmilí

  • Fakahoko ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he uike kotoa pē. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá, ʻoku tau faʻa fuʻu manavasiʻi ke akoʻi pe ke fakamoʻoni ki heʻetau fānaú. Kuó u halaia mo au he meʻa ko iá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku fie maʻu kitautolu ʻe heʻetau fānaú ke tau fakamatala ange ʻetau ngaahi ongoʻi fakalaumālié pea ke tau akoʻi mo fakamoʻoniʻi kinautolu.

  • Fakahoko ha ngaahi fakataha alēlea fakafāmili ke aleaʻi ha ngaahi palani mo ha ngaahi meʻa ʻoku fai ki ai ha tokanga fakafāmili. Ko e taha ʻo e ngaahi fakataha alēlea fakafāmili ola lelei tahá ke talanoa tautau tokotaha pē mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Tokoni ke ʻilo ʻe heʻetau fānaú ʻoku mahuʻinga ʻenau ngaahi fakakaukaú. Fakafanongo mo ako meia kinautolu.

Fakahā ʻa e Ongoongoleleí, Poupouʻi ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí, mo Kau Fakafāmili Ki Ai

  • Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau akoʻi ʻa e kau mā- mālohí pe ngaahi kaungā-meʻa ʻoku ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻoku teʻeki ke nau kau mai ki he Siasí.

  • Fakahaaʻi ʻoku tau poupou mo langovaka ki he kau taki ʻo e Siasí.

  • Maʻu meʻatokoni fakataha ʻi he taimi ʻe lava aí pea ʻai ha faʻahinga fealeaʻaki ʻoku mahuʻingamālié lolotonga ʻo e maʻu meʻatokoní.

  • Ngāue fakataha ko e foʻi fāmili, neongo ʻe ngali vave mo faingofua ange ke ke ngāue tokotaha pē. Talanoa mo ʻetau fānau tangatá mo ʻetau fānau fefiné ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakataha aí. Ne u maʻu ha faingamālie ke fakahoko ia mo ʻeku tamaí ʻi he ʻaho Tokonaki kotoa pē.

Akoʻi ʻa e Fēnaú ke Nau Hoko ko ha Ngaahi Kaungēmeʻa Lelei pea teuteu ki he Kahaʻú

  • Tokoniʻi ʻetau fānaú ʻi he founga ke nau faʻufaʻu ai ha ngaahi vā fakakaumeʻa leleí pea ʻai honau ngaahi kaungā-meʻá ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻAi ke ke ʻilo e mātuʻa ʻa honau ngaahi kaungā-meʻá.

  • Akoʻi ʻetau f ānaú ʻaki ʻete hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he founga ʻo hono patiseti ʻo e taimí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní. Tokoni ke nau ako ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolu pea mo hono mahuʻinga ʻo e teuteu ki he kahaʻú.

Feʻinasiʻaki ʻi he Ngaahi Tofiʻa mo e Ngaahi Talatukufakaholo Fakafāmilí

  • Akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e hisitōlia ʻo ʻetau ngaahi kuí pea mo hotau hisitōlia fakafāmilí. • Fokotuʻu ha ngaahi tukufakaholo fakafāmili.

  • Palani mo fakahoko ha ngaahi mālōlō ʻeveʻeva fakataha ʻe mahuʻinga mālié, fakakaukauʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻetau fānaú, honau talēnití, pea mo e meʻa te nau lavá. Tokoni ke nau ʻai ha ngaahi meʻa te nau manatu lelei ki ai, fakaleleiʻi honau ngaahi talēnití, pea mo poupouʻi ʻenau ongoʻi ʻoku nau mahuʻingá.

Akoʻi Hono Mahuʻinga ʻo e Talangofua ki he Ngaahi Fekaú mo Hono Maʻu ʻo e Ngaahi Ouaú

  • Akoʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e moʻui maʻá ʻo fakafou ʻi hoʻo leá mo hoʻo sīpingá, pea ke nau tukupā ke talangofua ki he ngaahi fekaú.

  • ʻI he ʻosi hono papitaiso aú, ne puke atu au ʻe heʻeku fineʻeikí ki he tafaʻakí peá ne ʻeke mai, “Ko e hā hoʻo ongoʻí?” Ne u fakamatalaʻi ʻi he lelei taha ne u lavá ʻa e faʻahinga ongo māfana ʻo e nongá, fiemālié, pea mo e fiefia ne u maʻú. Ne toki fakamatalaʻi mai leva ʻe heʻeku fineʻeikí ko e meʻa ʻoku ou ongoʻí ko e meʻa-foaki ia ne u toki maʻú—ʻa ia ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie

Māʻoniʻoní. Naʻá ne tala mai leva kapau te u moʻui taau mo ia, ʻe hokohoko atu ai pē ke u kei maʻu ʻa e meʻa-foaki ko iá. Ko ha momeniti ako ia kuó u moʻuiʻaki ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

  • Akoʻi ʻetau fānaú ki hono mahuʻinga ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, maʻu ʻo e sākalamēnití, fakalā- ngilangiʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻi he temipalé. ʻOku fie maʻu ke nau ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipalé pea mo e teuteu ke mali ʻi he temipalé.

  • Kapau ʻoku teʻeki ke ke sila he temipalé ki ho hoá pe fānaú, fakahoko ha ngāue fakafāmili ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakafāmili ki he temipalé. • ʻE hoku ngaahi tokoua, moʻui taau mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku mou maʻú pea fakaʻaongaʻi ia ke tāpuakiʻi ʻaki e moʻui ʻo ho fāmilí.

ʻIlo ki he Ngaahi ʻEkitivitī Fakakoló, Fakaakó, mo Faka-Siasí

ʻOku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku ala maʻu mei tuʻa ʻi he ʻapí. Ka fakaʻaongaʻi fakapotopoto kinautolu te ne fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí.

  • Poupouʻi ʻetau fānaú ke nau tokoni ʻi he Siasí mo e koló.

  • Talanoa mo e kau faiakó, kau fai sipotí, kau faleʻí, kau ʻetivaisá, pea mo e kau taki faka-Siasi ʻa ʻetau fānaú, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau tokanga ki aí pea mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻetau fānaú.

  • ʻIloʻi e meʻa ʻoku fai ʻe heʻetau fānaú ʻi honau taimi ʻataá. Tokonia ʻenau fili ʻo e ngaahi heleʻuhila, polokalama televīsone, pea mo e filimi vitioó. Kapau ʻoku nau ʻi he ʻInitānetí, ʻiloʻi pe ko e hā ʻenau meʻa ʻoku faí. Tokoni ke mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fakafiefia ʻoku langaki moʻuí.

  • Poupouʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakaako ʻoku ʻaongá. ʻIloʻi e meʻa ʻoku ako ʻe heʻetau fānaú. Tokoni ʻi hono fai ʻo ʻenau ngāue fakaako mei ʻapí. Tokoni ke nau ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e akó mo e teuteu ke maʻu ha ngāué pea mo nau fakafalala pē kiate kinautolu.

  • Kau finemui: Mou ō ki he Fineʻofá ʻi he hokosia homou taʻu 18. ʻE ʻi ai hamou niʻihi te mou momou ke fakahoko aʻ e hiki ko ʻení. Te ke manavasiʻi naʻa ʻikai ke ke feʻunga ke kau atu ki ai. Ka, ʻe hoku ngaahi tuofāfine kei talavou, ʻoku ʻikai pehē ia. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻi he Fineʻofá maʻamoutolu. ʻE lava ʻo hoko ia ko ha tāpuaki kiate koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

  • Kau talavou: Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné. Ko e lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá ia, ʻo ne teuteuʻi ai koe ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Kau kakato ki hoʻo kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻi he taimi ʻe fakahoko ai koe ki ha Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻE tāpuakiʻi koe pea mo ho fāmilí ʻe he feohi faka-tokouá, fakahinohino fakakōlomú, pea mo e ngaahi faingamālie ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí.

Muimui ki he Sīpinga ʻOfa ʻa e ʻEikí

ʻE lava ke fakamālohia ʻa e fāmili kotoa pē ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo kapau ʻe tuku ke hū mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki hotau ngaahi ʻapí pea mo tau faiako ʻaki ʻEne ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí.

  • Ngāue ʻi he tui; ʻoua ʻe manavasiʻi. Ko e taimi ʻe kamata ke siviʻi ai ʻe hotau toʻutupú ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga fakafāmilí, ʻoku fie maʻu ke kole ʻe he ngaahi mātuʻá ki he ʻEikí ha fakahinohino ʻi he ngaahi fiemaʻu tukupau ʻa e mē- mipa takitaha ʻo e fāmilí. Ko e taimi ʻeni ke ʻofa mo tokoni lahi ange ai kiate kinautolu pea mo toe fakamālohia foki hoʻomou ngaahi akonaki fekauʻaki mo e anga hono fakahoko ʻenau ngaahi filí. ʻOku fakamanavahē ke tuku ʻetau fānaú ke nau ako mei he ngaahi fehālaaki ʻoku nau fakahokó, ka ʻoku maʻongoʻonga ange ʻenau fie fili ki he hala ʻo e ʻEikí pea mo e ngaahi tuʻunga ʻulungā- anga mahuʻinga ʻo e fāmilí, ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻenau filí mei honau lotó kae ʻikai ko ʻetau fakamālohiʻi kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ko iá. ʻOku lelei ange ʻa e founga ʻo e ʻofa mo e tali ʻa e ʻEikí ʻi he founga fakamālohi ʻa Sētané, ʻo tautautefito ki hono ohi hake ʻo e toʻutupú.

  • Manatuʻi muʻa e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe tonu ange ki hono taki ʻo e kakaí ke siʻaki ʻenau angahalá, ka ko hono puke mai kinautolu ʻi honau nimá, pea mo tokangaʻi kinautolu ʻi he manavaʻofa. Ka fakahaaʻi ʻe he kakaí ha kihiʻi anga-lelei mo ha ʻofa kiate au, hono ʻikai ko ha mālohi lahi ia ʻoku hū ki hoku ʻatamaí, ka ʻi he founga ʻe tahá ʻoku meimei ke ne fakalahi ʻa e ngaahi loto fefeká mo e mamahí ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 240).

ʻE Toe Foki Mai ʻa e Fānau ʻoku Nau Hē Atú

  • Neongo te tau ongoʻi mamahi, ʻo ka ʻosi kotoa ʻetau feingá, kae kei hē pē ha niʻihi ʻo ʻetau fānaú mei he hala ʻo e anga-tonú, ʻe lava ke fakafiemā- lieʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa ʻOasoni F. Uiteneí: “Neongo ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e fanga sipí ʻe hē atu, ʻe kei ʻia kinautolu pē ʻa e fofonga ʻo e Tauhi-sipí, pea ʻe ʻikai fuoloa kuo nau ongoʻi ʻa e mafao atu ʻo e ngaahi toʻukupu ʻo e Tauhiʻofa Fakalangí kiate kinautolu ʻo fakafoki mai kinautolu ki he tākangá. Te nau foki mai, ʻo tatau pē pe ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui kahaʻú. Kuo pau ke nau totongi honau moʻuá ki he fakamaau totonú; kuo pau ke nau mamahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá; pea mo tūkia honau vaʻé ʻi ha hala ʻoku matuitui; ka kapau ʻokú ne taki mai kinautolu, ʻo hangē ko e foha maumau koloá, ki ʻapi ki ha [faʻē mo ha tamai ʻofa, loto fakamolemole, ta ʻoku ʻikai mole-noa ʻa e meʻa fakamamahi ne ne fouá. Lotua muʻa [ʻetau] fānau taʻe tokanga mo talangataʻá; pikimaʻu kiate kinautolu ʻaki [ʻetau] tuí. Kei ʻamanaki lelei pē, kei falala pē, kae ʻoua kuó ke mātaʻia e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá” (Orson F. Whitney, in Conference Report, Apr. 1929, 110).

ʻE Lava ʻo Maʻu ha Ivi mei he Kakai Lalahi Tāutahá mo e Kāinga Mamaʻó

  • Fēfē kapau ʻoku teʻeki ke ke mali pe teʻeki tāpuekina ʻaki koe ha fānau? ʻE kei fie maʻu nai ke ke tokanga ki he faleʻi fekauʻaki mo e ngaahi fāmilí? ʻIo. Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu kotoa kitautolu ke tau ʻilo ʻi he moʻui fakaemāmaní. ʻE lava ʻe he kakai lalahi ʻoku ʻikai malí ʻo faʻa foaki ha faʻahinga mālohi makehe ki he fāmilí, ʻo hoko ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga, mo tali, pea ʻofa ʻi honau ngaahi fāmilí pea mo e ngaahi fāmili takatakai ʻia kinautolú.

  • ʻOku tokolahi ha kau mēmipa ʻi hotau kāingá ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi tuʻunga fakamātuʻá ʻo fakatatau mo ʻenau totonú. ʻE lava ke tokoni lahi ʻa e ngaahi kuí, mehikitangá mo e faʻētangatá, tokouá mo e tuofāfiné, ʻilamutú mo e fakafotú, niʻihi ʻoku tokouaʻaki, pea mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ki hotau fāmilí. ʻOku ou fie fai haʻaku fakamālō kiate kinautolu ʻo hoku kāinga totonú ne nau fakahinohinoʻi au ʻaki ʻenau ngaahi sī- pinga leleí mo ʻenau fakamoʻoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa leaʻaki ai ʻe hotau kāingá ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke lava ʻe heʻetau mātuʻá ʻo leaʻaki, taʻe fai ai ha felāuaki. ʻI he hili ha talanoa tauʻatā- ina ʻa ha finemui mo ʻene fineʻeikí, ne pehē leva ʻe he finemuí, “Ne mei kovi ia kapau ne u tala atu kia koe mo e tangataʻeikí ne u fakahoko ha meʻa hala. Ka ʻe toe kovi ange kapau ne u tala ange ki hoku mehikitanga ko Selí. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fakalotomamahiʻi.”

ʻOku ʻIkai ke ʻi ai ha Fāmili ʻOku Haohaoa

ʻI heʻetau ʻilo ko ia ʻoku tau ʻi he moʻui fakamatelié ni ke ako mo fakalakalaka ʻetau tuí, ʻoku totonu ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa kotoa pē. ʻI haʻamau fakataha alēlea fakafāmili ʻi homau ʻapí, ne pehē ai hoku hoá, “ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku ʻi ai ha fāmili haohaoa ʻo ha tahá, mahalo ʻoku teʻeki ke ke ʻiloʻi lelei kinautolu.”

Fakamaau Homou Falé mo Homou Fāmilí

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi heʻetau hoko ko ia ko e ngaahi mātuʻá, tau fakafanongo muʻa ki he naʻinaʻi, pea pehē ki he valoki, naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita pea mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he 1833 ke “fakamaau [hotau] fale [ʻotautolú]” (T&F 93:43). “Kuó u fekau kiate kimoutolu ke mou akonekina ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní” (T&F 93:40). “Fakamaau ʻa [hotau] fāmilí pea tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi, pea lotu maʻu ai pē, pe ʻe hiki atu ʻa kinautolu mei honau tuʻungá (T&F 93:50).

Kuo ʻomi ʻe he kau palōfita ʻo hotau kuongá ha naʻinaʻi tatau pea mo ha fakatokanga ki he ngaahi mātuʻá ke fakamaau ʻa hotau ngaahi fāmilí. Fakatauange ke tāpuekina ʻaki kitautolu ʻa e ʻofa mo e ueʻi fakalaumālie ke tau fehangahangai mo e ngaahi fakafilí ʻi he tui ʻi hotau lotoʻi fāmilí. Te tau toki ʻilo ai ko e ngaahi ʻahiʻahí ni ke tohoakiʻi atu kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻEikí pea ke tau vāofi foki. Fakatauange te tau fanongo ki he leʻo ʻo e palō- fitá pea fakamaau ʻa hotau ngaahi falé (vakai, T&F 93:41–49). ʻOku fakamālohia ʻa e f āmilí ʻi heʻetau ʻunu ʻo ofi ki he ʻEikí; pea ʻoku fakamālohia mo e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻi heʻetau felangakihake ʻaki, fefakamālohiaʻaki, feʻofaʻaki pea mo fetauhiʻakí. “Hiki hake au pea te u hiki hake koe, pea te ta ʻalu hake fakataha leva” (Palōveape ʻa e kakai Kueká).

ʻOfa ke tau lava ʻo talitali lelei mo pukepuke ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hotau ngaahi ʻapí ke ne fakamālohia hotau ngaahi fāmilí. Pea ʻofa ke nofomaʻu ʻa e mēmipa kotoa ʻo hotau fāmilí ʻi he “hala hangatonu mo lausiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:18), ko ʻeku lotú ia.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā Heili ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1999 (vakai ki he Conference Report, Apr. 1999, 39–44; pe Ensign, May 1999, 32–34; pe Liahona, Siulai 1999, 37–40).