Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 6: Fakamālohia ʻo e Nofo-malí ʻi he Tui mo e Lotu


Lēsoni 6

Fakamālohia ʻo e Nofo-malí ʻi he Tui mo e Lotu

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Fakapapauʻi ha meʻa ʻe taha te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai hoʻo tui ki he Tamai Fakahēvaní mo Sīsū Kalaisi.

  • Fokotuʻu ha taimi pau ʻi he ʻaho taki taha ke ke lotu fakataha ai mo ho malí.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatalá pea mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Maʻu ʻa e Fiefia ʻi he Moʻuí

ʻEletā Richard G. Scott
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko
Hongofulu-Mā-Uá

Ko e Founga Kehekehé ʻi he Taimi ʻo e Taʻe-feliliuakí

Naʻá ku toki tuʻú ni ʻi he feituʻu matātahi fakatokelau ʻo ha motu fakaʻofoʻofa ʻi he Pasifikí ʻo sio ki tahi ʻi he hopo hake ʻa e laʻaá. Naʻá ku tokanga ki he hokohoko hake mai ʻa e ngaahi fuʻu peau lalahi ʻi he matātahí. Naʻá ne fakamanatuʻi kiate au ʻa e taʻe feliliuaki ʻa e ngaahi palani ʻa e ʻEiki, fakataha mo hono fono taʻe ngata kuo ʻosi fokotuʻú, mo fakapapauʻi mai ʻa hono tolonga ʻo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofa ongongofua, ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ia ʻi he talangofuá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ake hake ʻa e peau taki taha ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he moaná ʻo kamata mai mei ai ʻa ʻene fononga ki he matātahí. Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻa nau hake hake ʻi he maká ʻo hangē ʻoku koa hinehina ai ʻa e tahí. Pea naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻa nau hake mai ʻi he matātahí ʻi ha ngaahi founga makehe pē ʻanautolu. ʻOku nau hake ʻi he ʻoneʻone vivikú, pea hinehina mo vilo takai ʻi heʻenau foki ki tahí.

Naʻá ku fakakaukau ai ki he ngaahi faingamālie kehekehe taʻe tuku kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻatautolú. ʻOku tau maʻu ha tauʻatāina lahi ʻaupito, mo e ngaahi faingamālie lahi ke tau fakatupulaki hotau ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi talēniti fakafoʻituituí, mo e ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻoku tau manatu ki aí, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi tokoni fakatāutaha ʻoku tau lava ʻo faí. Tupu mei ha ʻikai ke u toe maʻu ha faingamālie pehē ʻi he ʻaho ko iá ke u mamata ai ʻi he anga-fakaʻeiʻeiki ʻo e tahí, ne u feinga ai ke u fakakaukau-loto atu ki he ngeia ʻo e laʻā ngingila ʻe toki ʻasi mai ʻamui angé. Ka ʻi heʻeku nofo ʻo vakai ʻi he loto-ʻapasia ki he ngeia fakaʻofoʻofa ko ʻení, naʻe ngaʻunu hake ʻa e ngaahi ʻaó ʻo ʻasi mai ʻa e langí; pea ʻasi mai ʻa e ngaahi huelo fakaʻofoʻofa ʻo e laʻaá ʻi he langi ʻaoʻaofiá, ʻo ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono māmá, mo hono lanú, mo ʻene moʻuí. Naʻe hangē ia hano tala mai ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke fakahā mai ha tāpuaki ʻe tahá, ʻa ia ko ha taipe ʻo e maama ʻo ʻEne ngaahi akonakí ʻi heʻene huluhulu mo ʻomi ha ʻamanaki ki he kakai kotoa pē ʻokú ne aʻusiá. Naʻe tafe ha loʻimata ʻi he houngaʻia ʻi he mā- mani fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí, ʻa e faka- ʻofoʻofa taʻe hano tatau ʻoku foaki tauʻatāina ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau fie mamata ki aí. ʻIo, ko e meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e moʻuí.

Fakahoungaʻi ʻa e Fakaʻofoʻofa ʻo e Moʻuí

ʻOku mou fakaʻaongaʻi nai ha kiʻi taimi ʻi he ʻaho taki taha ke mou feinga ai ke ʻiloʻi hono fakaʻofoʻofa fau ʻo hoʻomou moʻuí? Ko e fē nai ʻa e taimi fakamuimui taha ne mou tuʻu ai o mamata ki ha tō ʻa e laʻaá? Ki he mavahe atu ʻa hono ngaahi hueló mei he ngaahi ʻaó, ʻulu ʻakaú, ngaahi moʻungá, mo e ngaahi feituʻu tokaleleí—ʻoku nonga ia he taimi ʻe niʻihi, pea ʻoku faʻa fonu mahuohua ia he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi lanú mo hono fōtungá.

Kuo mou nofo nai ʻo mamata mo ofo ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo ha pō tafitonga, ne fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi nāunau fakaofo ʻo Hono ngaahi langí—ʻa e ngaahi fetuʻu ngingilá, mo e huelo ʻo e māhiná, pea ueʻi hake ai ʻetau fakakaukaú ki Hono ngeiá mo e nāunaú?

K e meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni haʻate nofo ʻo vakai ki he tupu hake ha tenga naʻe tō ʻi ha kelekele moʻui, ʻi heʻene kamata ke maʻu iví, pea tupu hake ha kiʻi huli ngali feifeiʻavale. ʻOku māmālie ʻa ʻene tupú mo e fakatupulaki ʻa hono angá ʻo makatuʻunga ʻi hono anga kuo foaki ʻe he ʻOtuá ke ne puleʻi ʻa ʻene tupu haké. Ka ʻi hono tokangaʻi iá, kuo pau pē ke ne tupu hake ʻo aʻusia ʻa e tuʻunga kuo fakataumuʻa ia ki aí: ko ha fuʻu lile, kuo fakakalauni ʻaki ʻa e leleí mo e fakaʻofoʻofá; ha ʻakau namu kakala; ko ha fuʻu piisi pe ha fuʻu ʻāvoka; pe ha fuʻu polosomo fakaʻofoʻofa, mo hono pelepelengesi makehé, mo hono lanú mo e namu leleí.

Ko e fē nai ʻa e taimi fakamuimui taha ne ke nofo ai ʻo mamata ki ha kiʻi matalaʻi lose ʻi he hopo hake ʻa hono motó? ʻOku hā mai ʻi he ʻaho taki taha hano kiʻi anga foʻou mo fakaʻofoʻofa, pea ʻi ai mo ha ʻamanaki ki hano fakaʻofoʻofa lahi ange kae ʻoua kuo hoko ko ha mataʻi lose fakaʻofoʻofa moʻoní.

ʻOku mou hoko ko ha taha ʻo e ngaahi fakatupu fakaʻeiʻeiki taha ʻa e ʻOtuá. Ko Hono finangaló ke hoko hoʻomou moʻuí ko ha meʻa nāunauʻia fakaʻofoʻofa neongo pe ko e hā ha tuʻunga ʻoku mou ʻi aí. Kapau te mou maʻu pē ʻa e loto-fakafetaʻí pea talangofua, kuo pau ke mou aʻusia ʻa e tuʻunga kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ke mou aʻusiá.

ʻOku Makatuʻunga ʻa e Fiefia ʻi he Moʻuí ʻi he Falala ki he ʻOtuá

Ko e ngaahi meʻa pē ʻoku hoko ʻi he moʻuí ʻa e mamahí, loto-foʻí, mo e ngaahi palōpalema faingataʻá, ka ʻoku ʻikai ko e moʻuí ia. ʻOku ʻikai ko haʻaku hanga ʻo fakasiʻisiʻi atu ʻa hono faingataʻa ʻo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku hokó. He ʻoku lava ʻo tolonga ia ʻo fuoloa ka ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tuku ke hoko ia ko ha meʻa ke ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou faí. Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo ueʻi ʻa Līhai ke ne fakahā ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení: “ʻOku ʻi ai ʻa e tangatá ke nau maʻu ʻa e fiefiá!” Ko e folofola ʻeni ia ʻoku ʻi ai hono tuʻunga: “ ke nau maʻu ʻa e fiefiá.” ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano tuʻunga ki he ʻEikí. Ko Hono finangaló ke tau taki taha maʻu ʻa e fiefiá. ʻE ʻikai fakangatangata ia kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻoku mou tauhi ʻa e ngaahi fekaú, pea tui ki he ʻEikí mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia te mou lava ai ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻi he māmaní.

ʻOku makatuʻunga hoʻomou fiefia ʻi he moʻuí ʻi hoʻomou falala ki he Tamai Fakahēvaní mo Hono ʻAlo toputapú, mo hoʻomou tui ʻe hanga ʻe heʻena palani ʻo e fiefiá ʻo ʻomi ʻa e fiefiá kiate kimoutolu. Kapau te mou fakalaulauloto ki heʻena tokāteliné te mou fiefia ai ʻi hono ngaahi fakaʻofoʻofa ʻo e māmani ko ʻeni, pea ʻe fakatupulekina ai hoʻomou ngaahi fetuʻutaki mo e kakai kehé. Te ne tataki atu ʻa kimoutolu ki he ngaahi meʻa fakafiemālie mo fakatupulekina ʻa ia ʻoku tafe mai ʻi he lotu ki he Tamai ʻi Hēvaní mo e ngaahi tali ʻokú Ne fai mai ki aí.

Ko e ʻIló mo e Faʻa Kātakí

Kapau ʻe toʻo hake ha kiʻi foʻi maka ʻo ʻomi ke ofi ki hoto matá ʻe hangē ia ha fuʻu foʻi maka lahí. Ka ʻo kapau ʻe lī ia ki he kelekelé, ʻoku hangē pē ia ha kiʻi meʻa siʻí. ʻOku pehē pē mo ʻetau ngaahi palōpalema pe ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fepaki mo ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku totonu ke tau vakai ki ai ʻo fakatatau ki he ngāue kiate kitautolu ʻa e tokāteline fakalaumālié. He kapau ʻe ʻikai, ʻe hoko ia ko ha meʻa ke ne ʻufiʻufi ʻetau vakaí, pea toʻo atu mo hotau iví pea taʻofi ai ʻa kitautolu mei haʻatau maʻu ʻa e fiefiá mo ʻetau vakai ki he fakaʻofoʻofa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau maʻu ʻi heni ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau hangē ko ha ngaahi foʻi maka ʻoku lī ki he tahi ʻo e fonu palōpalemá. ʻOkú ne lōmekina hifo ʻa kinautolu. Mou hangē muʻa ko ha tāpuni ʻumosí. Kapau ʻe lōmekina ʻa kimoutolu ʻe ha palōpalema, mou feinga ke mou ʻatā, pea toe māpuna hake ki ʻolunga ʻo toe hoko atu ʻa e ngāué ʻi he fiefia.

ʻOku mou ʻi he māmaní koeʻuhí ko ha taumuʻa fakalangi. ʻOku ʻikai ko hono ʻuhingá ke fakafiefiaʻi taʻe tuku ʻa kimoutolu pe ko haʻamou tūlifua maʻu pē ki he fiefiá. ʻOku mou ʻi hení ke ʻahiʻahiʻi, mo fakamoʻoniʻi hoʻomou feʻungá, koeʻuhí ke mou maʻu mo e ngaahi tāpuaki kehe kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻamoutolú. ʻOku fie maʻu moʻoni ai ʻa e mālohi fakatupulaki ʻo e faʻa kātakí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tā- puaki ʻe niʻihi ʻe ʻomi ia ʻi he moʻui ko ʻení, pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi tāpuaki ia ʻe niʻihi ʻe toki ʻomi ʻo ka hili ʻa e maté.

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke mou tupulaki mo fakalakalaka fakafoʻituitui. ʻOku tupulekina vave ʻa e fakalakalaka ko iá he taimi ʻoku mou loto-fiemālie ai ke tuku ange ke Ne tataki ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē te mou foua ʻi hoʻomou tupulakí, neongo pe te mou saiʻia ai pe ʻikai. Ko e taimi ko ia ʻoku mou falala ai ki he ʻEikí, pea mou loto ai ke tuku ke hanga tāfataha pē ʻa homou lotó mo homou ʻatamaí ki Hono finangaló—pea ʻi he taimi te mou kole ai ke hanga ʻe Hono Laumālié ʻo tataki atu ʻa kimoutolu ke fai Hono finangaló, ko e taimi ia ʻe toki fakapapauʻi ai te mou aʻusia ʻa e fiefia lahi taha ʻi hoʻomou fonongá, pea mou aʻusia ai ʻa e lavameʻa lahi taha ʻi hoʻomou fononga ʻi he moʻui ko ʻení. Kapau te mou fakafehuʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kole atu ke mou faí, pe te mou fakafepakiʻi ʻa e faingataʻa kotoa pē ʻoku mou fepaki mo iá, ʻoku mou ngaohi ai ke faingataʻa ange hono tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí.

Ko hoʻomou tauʻatāina ko ia ko hoʻomou totonu ke mou fai ha ngaahi filí, naʻe ʻikai ke foaki kiate kimoutolu koeʻuhí ke mou lava ai ʻo maʻu ʻa e meʻa ʻoku mo maʻú. Naʻe foaki atu ʻa e foaki fakalangi ko ʻení ke mou lava ai ʻo maʻu ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa hoʻomou Tamai ʻi Hēvaní ke mou maʻú. Te Ne lava ai ʻo tataki atu ʻa kimoutolu ke mou aʻusia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó Ne finangalo ke mou aʻusiá. ʻOku fakatau ʻa e hala ko iá ki he fiefia mo e nēkeneka ʻoku nāunauʻia.

Moʻui Fiefia Lolotonga ʻa e Faingataʻá

Mou ako mei he kakai anga fakalaumālie fakafoʻituitui ʻa ia kuo nau tali ʻa e ngaahi faingataʻá pea nau moʻui fiefia ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá. Naʻe ʻi ai ha fefine fakaʻofoʻofa naʻe moʻua ʻi ha mahaki faingataʻa, naʻá ne faʻa maʻu maʻu pē ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí. Naʻe mahino kiate ia ʻa e palani ʻo e fiefiá, peá ne maʻu mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé pea naʻá ne fai hono tūkuingatá ke fakafeʻungaʻi ia ki he ngaahi tāpuaki kuo ʻosi talaʻofa mai kiate iá. Naʻe tohi ʻi heʻene tohi fakamatala fakafoʻituituí ʻo pehē:

“Ko e ʻaho fakaʻofoʻofa ʻeni ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú. Naʻá ku ʻomi ʻa e meilí peá u ʻalu ʻo tangutu ʻi he heké. Naʻá ku fiefia mo fiemālie ʻaupito ʻi he māfana ʻo e laʻaá, kae ʻumaʻā ʻa e nanamu kakala ʻo natulá mo e ngaahi ʻakau ʻi tuʻá. Naʻá ku tangutu pē ʻo vīki-viki ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ou kei moʻui ʻi he māmani fakaʻofoʻofa ko ʻení… ʻOku anga-lelei ʻaupito ʻa e ʻEikí kiate au. ʻOku ou fakafetaʻi lahi kiate Ia koeʻuhí ko ʻeku kei ʻi he māmaní mo ʻeku ongoʻi fiefiá. ʻOku ou fuʻu fiefia lahi ʻaupito, peá u fakaʻamu ke u kaila mo tauʻolunga fiefia ʻi he fale fakaʻofoʻofa ko ʻení, kae ulo mai ʻa e huelo ʻo e laʻaá ʻi hono ngaahi matapā sioʻatá. ʻOku ou fiefia moʻoni ʻi heʻeku kei moʻuí”

Naʻe ʻi ai ha faʻē toʻa naʻá ne fefaʻuhi mo ha mahaki naʻe fakavaivaiʻi ai hono sinó ʻi he ʻaho kotoa pē, ka naʻá ne feinga ʻi ha ngaahi houa lahi ke fakaʻosi haʻane lālanga ha tupenu lahi ʻaupito. Ko e meʻa ia naʻe ʻamanaki ke ne foaki ko ha meʻaʻofa ki ha ongo mātuʻa naʻá na faingataʻaʻia. Naʻe hoko ia ko ha koloa mahuʻinga taʻe hano tatau ki he ongo mātuʻá, pea naʻe hoko ko ha fakamanatu maʻu pē ki he ngaahi fua mahuʻinga ʻo e fefaʻuhi ʻi he ngāué mo e faingataʻá, pea ko ha pōpoaki tolonga fuoloa ʻo e ʻamanaki lelei naʻe fakahoko ʻi he ʻofa haohaoa mo loto fie feilaulau.

Fiefia ʻi he Meʻa ʻOkú Ke Maʻú

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he fānaú ke tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá. ʻOku teʻeki ako ʻe he fānaú ʻo ʻilo ʻa e loto-mamahi ʻoku hoko ʻi he tokanga taha pē ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te nau maʻú. ʻOku nau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he meʻa ʻoku nau lava ʻo maʻú. ʻOku ou manatu ki ha kiʻi tamasiʻi siʻi naʻá ne vaʻinga ʻi he kauvai ʻo ha vaitafe. Naʻá ne hanga ʻo nonoʻo ha ongo ngeʻesi kapa inu ʻaki ha konga nailoni. Naʻá ne hanga leva ʻo lī hake ʻa e kapa ʻe taha ki he funga ʻo ha vaʻa ʻakau, peá ne fakafonu ia ʻaki ha vai. Naʻá ne hanga leva ʻo fusi hifo ʻa e kiʻi kapa ʻe tahá peá ne toe tuku ange. Naʻe hanga ʻe he mamafa ʻo e ʻuluaki kapá ʻo fusi hake ʻa e kapa hono uá ki ʻolunga ʻi heʻene tō hifo ki laló. Naʻá ne kata mo hopohopo fiefia aí.

ʻOku lahi ha fanga kiʻi meʻa fakatupu fiefia ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku lava ʻa e fanga kiʻi meʻa fakatupu fiefia ko iá ʻo hoko ko ha tokoni ki hono fakanonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí mo ueʻi hake hotau laumālié. ʻOua naʻa mou tokanga taha pē ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te mou maʻú pe kuo mole meiate kimoutolú. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ki he kau talangofuá te Ne foaki mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú. Mahalo naʻa fakataimi pē ha ʻikai ke mou maʻu ia ʻi he māmaní, ka ʻi he maama ka haʻú, kapau te mou fakamoʻoniʻi hoʻomou taau mo feʻungá ʻaki haʻamou toʻa ʻi hoʻomou moʻuí, kuo pau ke mou maʻu kakato homou ngaahi tāpuakí.

Mou kumi ʻi hoʻomou moʻuí ki he ngaahi tāpuaki kuo foaki atu ʻe he ʻEikí ko ha totongi kiate kimoutolú, ka ʻi Hono finangalo poto ʻo e ʻEikí, kuó Ne taʻofi meiate kimoutolu ha meʻa naʻa mou fuʻu fie maʻu lahi. Pea ko kinautolu ʻoku kuí pe kovi ʻenau fanongó, ʻokú Ne hanga ʻo ngaohi ke lelei ange ʻa honau ngaahi ongo kehé. ʻOkú Ne foaki ki he kakai ʻoku puké, ʻa e faʻa kātakí, loto-mahinó, pea fakatupulaki ʻenau fakahoungaʻi ʻa e ʻofa mai ʻa e kakai kehé. Kapau ʻe mole ha taha ʻoku tau ʻofaʻi, ʻokú Ne ngaohi ai ke mālohi ange ʻa e ngaahi haʻi ʻo e ʻofá, pea taufetuku mai ke fakafiefia ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau manatu ki aí, pea fakatupulaki ʻa e ʻamanaki leleí ki ha toe fakataha ʻi he kahaʻú. Te mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki mai ʻi hoʻomou moʻuí ko ha totongí, ʻi he taimi te mou tali fiefia ai ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí mo ngāueʻaki hoʻomou tui kiate Iá.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai faingataʻaʻia ʻo ʻAlamaá ʻo pehē:

“Te u fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavengá…ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá,…pea te u fai ʻeni koeʻuhi ke mou hoko ʻa mui ko ha kau fakamoʻoni kiate au, pea ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au, ko e ʻEikí ko e ʻOtua, ʻoku ou ʻaʻahi ki hoku kakaí lolotonga ʻenau mamahiʻiá.

“Pea…naʻe fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavengá;…ʻio, naʻe fakamālohi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhi ke faingofua ʻenau fua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí”7

ʻE Tokoniʻi Koe ke Ke Fiefia ʻi he Moʻuí Kapau ʻokú Ke Mohu Fakakaukau

Feinga ke fakatupulaki hoʻomou fakakaukaú koeʻuhí ko e fiefia ʻoku maʻu aí. ʻI he hili pē ʻa e pekia ʻa e husepāniti ʻo Sisitā Kamila Kimipolo, mo Sisitā ʻAmelia Makongikī mo Sisitā Hēleni Lisiaté, naʻa nau ako leva ke nau poto ʻi he tā fakatātaá. ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻenau tuku mai ha ngaahi tala tukufakaholo ʻo e ʻātí, ka he ʻikai toe tatau haʻanau mamata ki ha tō ʻa e laʻaá, pe vakai ki ha fofonga pe sio ki ha fuʻu ʻakau. ʻOku nau vakai ki he ngaahi lanú mo e ngaahi fōtungá pea nau fiefia ʻi he ngaahi fakaʻofoʻofa lahi ʻoku nau tofanga aí.

Mou fili ha faʻahinga meʻa hangē ko e mūsiká, tauʻolungá, tā tongitongí pe faʻu māú. Kapau te mou ngāueʻaki ʻa e fakakaukau nima meaʻá, ʻe tokoniʻi ai kimoutolu ke mou fiefia ʻi he moʻuí. ʻOkú ne hanga ʻo fakatupulekina ʻa e laumālie ʻo e loto-houngá. ʻOkú ne fakatupulaki ʻa e ngaahi talēnití, pea ngaohi ke māsila ange hoʻomou fakaʻuhingá, pea ngāue pea maʻu mo ha taumuʻa ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOkú ne hanga ʻo seʻeseʻe atu ʻa e nofo tukuhāusiá mo e lotomamahí. ʻOkú ne hanga ʻo fakafoʻou, mo ngaohi ke longomoʻui, mo ʻi ai ʻa e loto fie ngāue ʻi he moʻuí.

Ko e Ngāue-ʻofá: Ko ha Kī ia ki he Fiefiá

ʻOku hoko ʻa e loto fie tokoni ki he kakai kehé ko ha kī ki he fiefia ʻoku tolongá. Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē: “ʻOku ʻafioʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne ʻafio mai kiate kitautolu. Ka ʻoku faʻa fakafou mai maʻu pē ʻi ha tangata moʻui kehe ʻa ʻEne hanga ʻo fakalato ʻetau ngaahi fiemaʻú. Ko ia, ʻoku mahuʻinga lahi ai ke tau fetauhiʻaki ʻiate kitautolu.”8

ʻOku ou laveʻi ha fefine naʻe fiefia maʻu pē. Naʻá ne kole ki heʻene Tamai ʻi Hēvaní ʻi he pongipongi kotoa pē ke Ne fakahinohinoʻi muʻa ia ki ha taha te ne lava ʻo tokoniʻi. Naʻe tuʻo lahi hano toutou tali mai ʻo e lotu fakamātoato ko iá. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi haʻamonga ʻa ha niʻihi naʻe fakamaʻamaʻaʻi ai, pea ngaohi mo ʻenau moʻui ke fakafiefia ange. Naʻe tā- puekina maʻu pē ia ʻi heʻene hoko ko ha meʻangāue ne fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí.

ʻE Lava ʻo Liliu ʻa e Faingataʻá ko ha Meʻa ke Tau Tupulaki Ai

ʻOku ou ʻiloʻi ko e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí, kau ai mo e ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku tupu mei heʻetau taʻe tokangá pe ko ʻetau maumau fonó, ʻe lava ʻo liliu ia ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha meʻa ke tau tupulaki ai. ʻIo ko ha tuʻunga ke tau kaka hake ai ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko haʻaku fokotuʻu atu ʻeni ke hoko ʻa e maumau fonó ko ha hala ia ki he tupulakí. Ko e meʻa ia ʻoku fakamamahi mo faingataʻa pea ʻoku ʻikai pē ʻaonga ke pehē ia. ʻOku fakapotopoto pea faingofua ange ʻaupito haʻatau laka ki muʻa ʻi he māʻoniʻoní. Ka ʻo kapau ʻe fai ʻi he fakatomala moʻoni, mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻe lava ke liliu ai ʻa e mamahi ʻoku tupu ʻi he maumau fonó ko ha meʻa ke foki ai ki he fiefiá.

Mou hanga o hiki ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa te mou lava ʻo fai ke maʻu ai ʻa e fiefiá, hangē ko ʻení:

  • Fakalaulauloto ki he ngaahi folofolá ke ʻiloʻi ʻa e palani ʻo e fiefiá.

  • Lotu ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻOfa mo tokoni ki he kakai kehé.

  • Maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Toutou foki ki he temipalé ke tāpuekina ai ʻa e moʻui ʻa ha kakai kehe.

  • Fanongo ki he palōfitá mo talangofua ki heʻene akonakí.

  • Fakahoungaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou maʻú.

  • Fofonga malimali maʻu pē.

ʻOku totonu ke hoko hoʻomou lisí ko e ngaahi kī ia ki he fiemālié mo e fiefiá.

ʻOku Taimi Nounou pē ʻa e Faingataʻá ka ʻoku Taʻengata ʻa e Fiefiá ia

ʻOku hanga ʻe ha hiva ongoongoa ʻa Palāsila ʻo fakaongo mai ha foʻi loi ʻoku tui ki ai ha tokolahi: “ʻOku ʻikai ngata ʻa e mamahí, ka ko e fiefiá pē ʻoku ngatá.” ʻOku ou fakamoʻoniʻi kapau te tau tui ki he Fakamoʻuí mo talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí, ʻe ʻikai ngata ʻa e fiefia ka ko e mamahí pē.

Neongo pe ko e hā hano faingataʻa ʻo ha meʻa ʻoku mou fehangahangai mo ia pe ko ha niʻihi ʻoku mou ʻofaʻi, ʻoku ʻikai totonu ke ne puleʻi ʻe ia hoʻomou moʻuí pea hoko ko e meʻa mahuʻinga taha ke mou tokanga ki ai. ʻOku hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ko ha meʻa ke fai ai ha tupulaki, ko ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻuí ka ʻoku fakafiefia ia ʻi he konga ki muí. ʻOua naʻa mou nofo tāfataha pē ʻo tokanga ki ha meʻa ʻe taha pē, ʻo ʻikai te mou toe fakakaukau ai ki ha meʻa kehe pe te mou tokanga kiate kimoutolu pe kiate kinautolu ʻoku nau fakafalala atu kiate kimoutolú. Manatuʻi, ʻoku tatau pē hono faitoʻo ʻo e sinó, mo hono faitoʻo ʻo e ngaahi faingataʻa fakalaumālie mo fakaelotó, kuo pau pē ke fie maʻu ki ai ha taimi lahi.

Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí: “Ke ke faʻa kātaki pē ʻi he ngaahi faingataʻá he ʻe hoko ʻa e ngaahi faingataʻa lahi kiate koe ka ke ke kātakiʻi ia, he vakai, ʻoku ou ʻiate koe ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó.” As you are patient, you will come to understand what the statement “I am with thee” means. God’s love brings peace and joy. Kapau te mou faʻa kātaki, ʻe toki mahino leva kiate kimoutolu hono ʻuhinga ʻo e lea, “ʻOku ou ʻiate koe.” ʻOku hanga ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo ʻomi ʻa e melinó mo e fiefiá.

ʻOku hanga ʻe hoʻomou tui kia Sīsū Kalaisí ʻo foaki atu ha taumuʻa ʻoku tolongá ki hoʻomou moʻuí. Manatu, ʻoku mou lolotonga ʻi ha fononga ki he hakeakiʻí. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko atu ai ha ngaahi meʻa kiate kimoutolu ʻa ia ʻoku lahi ange ʻa e fiefia ʻoku tupu mei aí ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ka ʻoku ʻi ai pē hanau taumuʻa ki he ʻEikí.“

ʻI heʻeku hoko ko ia ko ha fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku ou tapou atu ai ke mou fakamolemoleʻi ha taha ʻoku mou ongoʻi naʻá ne fakaʻitaʻi kimoutolu. Pea kapau ʻoku ʻi ai ha maumau fono, fakatomala mei ai koeʻuhí ke lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamoʻui kimoutolu.

Mou fakafetaʻi ki hoʻomou Tamai ʻi Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá koeʻuhi ko e palani ʻo e fiefiá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia ki aí. Mou fakafetaʻi koeʻuhi koe ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kuo nau foaki maí. ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ʻi he loto-mālūʻia ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi ke fakakalauni ʻa hoʻomou moʻuí ʻaki ʻa e melino mo e fiefia, mo foaki ki ai ha taumuʻa. Te mou ako ʻo ʻiloʻi ʻoku fakataimi pē ʻa e mamahí mo e loto-foʻí. ʻOku taʻe ngata ʻa e fiefiá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni fakamā- toato ʻokú Ne moʻui, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu pea te Ne tokoniʻi kimoutolu.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā Sikoti ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1996 (vakai ki he Conference Report, Apr. 1996, 31–35; pe Ensign, May 1996, 24–26; pe Tūhulu, Siulai 1996, 27–30).