Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 9: ‘Ko e Fānaú ko e Tofiʻa mei [he ʻEikí]’


Lēsoni 9

“Ko e Fānaú ko e Tofiʻa mei [he ʻEikí]”

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Tukupā ke ke fakamoleki ha taimi ke ke feohi fakafoʻituitui ai mo e toko taha kotoa pē ʻo hoʻo fānaú pe ko ha taha ʻo e fānau ʻi ho ngaahi fāmili ofí. Feinga ke ke ako ʻi hoʻo talanoa mo e toko taha kotoa ʻo e fānaú ha meʻa foʻou ʻo kau kiate ia pe ko e ngaahi meʻa ʻokú ne manako hono faí, ko ʻene ngaahi fiemaʻú pe ko ha ngaahi faingataʻa ʻokú ne fehangahangai mo ia.

  • Fakaʻaongaʻi ha taimi ke ke talanoa ai mo ho malí ʻo kau ki hoʻomo fānaú. Fakakaukau ki he ngaahi mālohinga mo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e toko taha kotoa ʻi he fānaú. Fakakaukauʻi ha founga te ke lava ʻo fai ke feau ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e toko taha kotoa ʻi he fānaú.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Ko e Fānaú ʻoku Pelepelengesi, ko ha Meʻaʻofa mei he ʻOtuá

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku tau ako mei he tohi ʻa Mātiú ne hili e hifo mai ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá mei he Moʻunga ʻo e Liliú, ne nau kiʻi mālōlō ʻi Kāleli, pea nau toki omi ki Kapaneume. Ne fehuʻi ai ʻe he kau ākongá kia Sīsū, “Ko hai ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí?

“Pea ui ʻe Sīsū ha tamasiʻi siʻi ke ʻalu ange kiate ia, ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá,

“ʻO ne pehē, ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai liliu ʻa kimoutolu, ke tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.

“Ko ia ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻi ní, ko ia pē ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí.

“Pea ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi siʻi pehē ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au.

“Ka ko ia te ne fakahalaʻi ha taha ʻiate kinautolú ni ʻoku siʻi ʻoku tui kiate aú, ʻe lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻa e maka momosi ʻi hono kiá, pea lōmakiʻi ia ʻi he loto moaná.”1

Te u pehē ʻoku mahuʻinga fau ʻa e ʻofa ʻa Sīsū ʻi he fānau valevalé ni ne nau toki mavahé ni mai mei he moʻui ki muʻá ki he māmaní. Naʻe tāpuakiʻi pea ʻoku kei tāpuakiʻi ʻe he fānaú ʻetau moʻuí, fakaafe ʻetau ʻofá, mo ueʻi ke tau fai lelei.

ʻOku toe ʻi ai nai ha ofo ʻi he lau ʻa e punake faʻu maau ko Uētisiuefi ki hotau fanauʻí: “ʻOku tau omi ko ha ngaahi konga ʻao ʻo e nāunau/mei he ʻOtuá, ʻa ia ko hotau tofiʻá.”2

Ko e tokolahi taha ʻo e fānau valevalé ni ʻoku omi ki ha ngaahi mātuʻa ne nau nofo ʻamanaki ki honau fanauʻi maí ko ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē ʻoku nau fiefia ke hoko ko ha konga ʻo e mana ko ia ʻoku tau ui ko e fanauʻí. ʻOku ʻikai ha feilaulau ia ʻe fuʻu lahi, pe mamahi ʻe fuʻu tōtuʻa, pe ko ha tatali ʻe fuʻu fuoloa.

ʻOku ʻikai ha ofo ai ʻi heʻetau ʻohovale he taimi ʻoku fakahoko mai ai ha talanoa he laine telefoní mei ha kolo ʻi ʻAmelika ʻo fakahā mai “ne ʻi ai ha kiʻi pēpē fefine toki fanauʻi naʻe kofukofu ʻi ha tangai pepa ʻo lī ʻi ha kapa veve ʻoku kei vakaiʻi atu ʻi he fale mahakí. ʻOku moʻui lelei pē ʻa e pēpeé. Naʻe pehē ʻe ha fakafofonga ʻo e fale mahakí ʻi he ʻaho Pulelulú, `Ko ha kiʻi pēpē fakaʻofoʻofa mo moʻui lelei moʻoni.´ Ne pehē ʻe he kau polisí naʻe maʻu ʻa e kiʻi pēpeé ni ʻi he hili hono huaʻi ʻe he kau hiko vevé ʻa e ngaahi kapá ki heʻenau funga loli hiko vevé pea nau fakatokangaʻi ha meʻa ʻoku ngaungaue hake he loto vevé. ʻOku kei kumi ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e faʻeé.”

Ko hotau fatongia toputapu, pea mo hotau faingamālie mahuʻinga—pea ʻoku aʻu ʻo hoko ko hatau faingamālie toputapu—ke talitali ki hotau ngaahi ʻapí pea ki hotau lotó ʻa e fānau ʻoku nau tāpuakiʻi ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻi ai ha loki ako ʻe tolu ʻo ʻetau fānaú pea ʻoku nau kehekehe kotoa. Ko ʻeku ʻuhinga ʻeni ki he loki ako ʻi ʻapi akó, loki ako ʻi he lotú, pea mo e loki ako ko ia ʻoku ui ko ʻapí.

Ko e Loki Ako ʻi he ʻApi Akó

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha tokanga makehe ʻa e Siasí ki he ako ʻa e puleʻangá pea ʻoku fakalotolahiʻi ai hono kāingalotú ke nau kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e mā- tuʻá mo e kau faiakó kae ʻumaʻā ha ngaahi polokalama kehe ʻoku fokotuʻutuʻu ke ne fakaleleiʻi ʻa e ako hotau toʻu tupú.

ʻOku ʻikai ha toe tafaʻaki mahuʻinga lahi ange ʻi he ako ʻa e puleʻangá ka ko ha faiako ʻokú ne maʻu ha faingamālie ke ne ʻofa, faiako, pea mo langaki ha loto vēkeveke ʻi he fānau tangatá mo e tamaiki fefiné, ʻa e kau finemuí mo e kau talavoú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei: “Ko e faiakó ko e ngāue fakaʻeiʻeiki taha ia ʻi he māmaní. ʻOku fakafalala ʻa e tuʻuloa mo e haohaoa ʻo e ʻapí, ʻa e malu mo e tolonga ʻo ha puleʻanga, mei hono akoʻi totonu ʻa e toʻutupú. Ke ʻoange ʻe he mātuʻá ki he kiʻi valevalé ha faingamālie ke moʻui; pea fakafaingamālieʻi ʻe he faiakó ʻa e kiʻi valevalé ke ne moʻui lelei.”3 ʻOku ou tui pē te tau fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e faiakó pea mo honau misiona mahuʻinga ʻi hono ʻomi ha ngaahi faleʻi leleí, ngaahi tohi lelei tahá, pea mo ha vāhenga ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau fakahoungaʻí pea mo ʻetau falalá.

ʻOku tau taki taha manatuʻi ʻi he ʻofa ʻa e kau faiako ʻi heʻetau kei tupu haké. ʻOku ou fakaoliʻia ʻi heʻeku fakakaukau atu ki heʻeku faiako mūsika ʻi he lautohi puleʻangá ko Misi Sāpá. Ne ne maʻu ha faʻahinga ivi ke fakafonu ʻene kau akó ʻaki ha faʻahinga manako ki he mūsiká peá ne akoʻi kimautolu ke mau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻaleá mo honau ngaahi ongó. ʻOku ou manatuʻi lelei pē ʻa e ivi ʻo ha taha ko Misi Lute Kulou ʻa ia naʻá ne akoʻi ʻa e lēsoni ki he moʻuí. Neongo ko ha taimi tō lalo ia ʻo e tuʻunga fakaʻekonōmiká, ka naʻá ne fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha polokalama tokangaʻi e nifó ʻo e tamasiʻi kalasi ono kotoa pē. Naʻá ne vakaiʻi fakafoʻituitui ʻa e fānau akó taki taha ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha polokalama tokangaʻi ʻo e nifó ʻa e fānau ako kotoa pē ʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapuleʻanga pe fakafoʻituitui. ʻI he taimi ne fusi hifo ai ʻe Misi Pākose, ʻa ē naʻá ne akoʻi ʻa e Siokālafí, ʻa e mape ʻo e māmaní mo ne fakaʻilongaʻi ʻa e kolomuʻa ʻo e ngaahi puleʻangá kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fōtunga kehekehe ʻo e ngaahi fonuá taki taha, ʻa ʻenau lea fakafonuá, mo honau anga fakafonuá, naʻe siʻi pē haʻaku kau ai pe te u lavelaveʻiloa ʻe ʻi ai ha ʻaho te u toe ʻaʻahi ai ki he ngaahi fonuá ni mo hono kakaí.

ʻOi, siʻono mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa ʻetau fānaú ha kau faiako ke nau ueʻi honau laumālié, fakamāsila honau ʻatamaí, pea fakaʻaiʻai ʻa siʻenau moʻuí!

Ko e Loki Ako ʻi he ʻApi Siasí

ʻOku tānaki mai ʻe he loki ako ʻi he lotú ha konga mahuʻinga ki hono akoʻi ʻo e fānau mo e toʻutupú kotoa. ʻE lava ʻe he faiako kotoa ʻi he faʻahinga ʻātakai pehení ke ne fakaʻaiʻai kinautolu ʻoku fanongo ki heʻene ngaahi lēsoní ke nau feinga lahi ange mo ongoʻi ʻa e mālohi ʻo ʻene fakamoʻoní. ʻE lava ʻe he kau faiako mateuteu lelei, mo uiuiʻi ʻi he fakahinohino fakalaumālie ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Palaimelí, Lautohi Faka-Sāpaté, Finemuí pea mo kinautolu ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke tokoniʻi ʻa e kiʻi fānau, mo e toʻutupu takitaha, pea mo ueʻi kotoa kinautolu ke nau “fekumi…mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”4 ʻE lava ʻe ha lea fakalotolahi pea mo ha fakakaukau fakalaumālie ke ne ueʻi ha moʻui pelepelengesi mo fakahoko ha lelei ki ha laumālie taʻe faʻa mate ʻo ʻikai ke toe matoʻo.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne mau tangutu ai ʻi ha maʻu meʻatokoni fakalāngilangi ʻa e ngaahi makasini ʻo e Siasí fakataha mo Palesiteni pea mo Sisitā Hāloti B. Lī. Naʻe tala ange ai ʻe Palesiteni Lī ki homa ʻofefine ko ʻAná: “Kuo tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻaki ha fofonga mo ha sino fakaʻofoʻofa. ʻAi ke fakaʻofoʻofa tatau ʻa loto mo tuʻa, pea ʻe tāpuakiʻi ʻaki koe ha fiefia moʻoni.” Ne tuku ʻe he faiako maʻongoʻongá ni ha fakahinohino fakalaumālie kia ʻAna ki he nāunau fakasilesitiale ʻo ʻetau Tamai Fakahēvaní.

ʻE lava ʻe he faiako loto-māʻulalo mo fakahinohinoʻi fakalaumālie ʻi he loki ako ʻi he ʻapi Siasí ʻo fakatō ki heʻene kau akó ha manako ki he folofolá. Ko hono ʻuhingá, he ʻe lava ʻe he faiakó ʻo ʻomi ʻa e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻo ʻikai ngata pē ki he loki akó ka ki he lotó foki, mo e ʻatamaí, pea mo e moʻui ʻa ʻetau fānaú.

Ko e Loki Ako ʻi ʻApí

Mahalo ko e loki mahuʻinga taha ʻi he ngaahi loki akó kotoa ko e loki ako ʻi he ʻapí. Ko ʻapi ʻoku faʻufaʻu ai hotau lotó, mo ʻetau tui ʻoku tau pīkitai ki aí. Ko ʻapi ʻoku ohi pe fakaʻauha ai ʻa e ʻamanaki leleí. Ko hotau ngaahi ʻapí ko e ngaahi fale ngāue ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku fakafuofuaʻi ʻa e anga ʻo ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau mavahe ai mei ʻapí, mei he meʻa ʻoku tau fakahoko aí. Naʻe tohi ʻe Toketā Sitiueti E. Lousenipeki ʻi heʻene tohi ko e The Road to Confidence, “Neongo ʻa e ngaahi ʻilo foʻoú mo e ngaahi ākenga fakaonopōní, ʻa e ngaahi koloa mo e meʻa fakalaukaú, kuo teʻeki ai ha taha te ne ʻilo, pe faifai angé peá ne ʻilo, ha faʻahinga fetongi fakafiemālie ki hono fāmilí.”5

Ko e ʻapi fiefiá ko ha konga muʻomuʻa mai ia ʻo hēvani. Naʻe fehuʻi ai ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, “[ʻOku] tau fie maʻu hotau ʻapí ke fiefia? Kapau ko ia, tuku ke hoko ia ko e feituʻu pau ʻo e lotú, fakamāloó mo e fakahoungaʻí.”6

ʻOku ʻi ai foki ha ngaahi tūkunga ʻoku omi ai ʻa e fānaú ki he moʻui fakamatelié mo ha faingataʻaʻia fakaesino pe fakaʻatamai. Neongo pe ko e hā hono lahi ʻetau feinga ke mahinó, ka ʻoku faingataʻa ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa peheé. ʻOku ou fakaʻapaʻapa lahi ki he ngaahi mātuʻa ʻoku nau ʻōʻōfaki siʻa fānau pehē ʻi honau umá mo ʻenau moʻuí pea fakahoko ʻa e konga feilaulau mahulu atu pea mo e ʻofa ki he taha ko ia ʻo e fānau ʻa e Tamai Fakahēvaní, ʻo ʻikai ha lāungá.

ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha ʻi he Nofoʻanga Kemi Fakafāmili ʻi he Vao ʻEsipení, ne u fakatokangaʻi ai siʻa faʻē ʻokú ne fafanga fakaleleiʻi moʻoni siʻane kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu ne uesia ʻi hono fanauʻi maí pea ʻoku siʻi moʻui fakafalala kakato ai ki heʻene Faʻeé. Naʻe ohu ʻe he siʻi faʻeé ni ʻa e sēpuni kotoa pē, pea ʻi he maʻanga vai kotoa, ʻokú ne siʻi pukepuke hake ai pē ʻulu ʻene tamá. Ne u pehē fakalongolongo ai pē ʻiate au, ʻI he taʻu ʻe 17, ne fakahoko ai ʻe he Faʻeé ni ʻa e ngāué ni pea mo e meʻa kotoa pē maʻa ʻene tamá, ʻo ʻikai fakakaukau ki heʻene fiemālie ʻaʻaná, pe fiefiá, pe ki haʻane meʻakai pē ʻaʻana. ʻOfa ke tāpuekina ʻe he ʻOtuá siʻi ngaahi faʻē, ngaahi tamai, pea mo e siʻi fānau peheé. Pea te Ne fakahoko ia.

Ko e Kei Haohaoa ʻa e Fānaú

ʻOku ʻiloʻi ʻe he mātuʻa ʻi he feituʻu kotoa pē ko e faʻunga mālohi taha ʻo e ʻofá ʻi he māmaní ʻoku ʻikai tupu ia mei ha meʻa fakaofo ʻi he ʻunivēsí, pe ʻe maʻu ʻi he ngaahi tohi talanoá pe tohi hisitōliá, ka ʻoku maʻu pē ia ʻi ha mamata hifo ʻa ha mātuʻa ki haʻane kiʻi tama ʻoku mohe.

ʻI hono fakahoko iá, ʻoku ake ai ʻa e manatu ki he moʻoni ʻo e lea ʻa Sālesi M. Tīkinisoní:

Ko e ngaahi ʻotua ia ʻo e lotó mo e fāmilí!

Ko e kau ʻāngelo fakapulipuli ia ʻa e ʻOtua ko e Tamaí;

ʻOku hangē ʻoku huhulu ʻa e laʻaá ʻi honau fofongá,

Mo kei tapa ʻa Hono nāunaú ʻi honau matá;

Kuo nau mamaʻo mei ʻapi pea mo Langi,

Ka kuo nau ngaohi au ke u angaʻofa mo anga vaivai;

ʻOku ou ʻilo ʻeni hono lava ʻe Sīsū ʻo fakatatau

ʻA e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he fānaú.7

ʻI heʻetau feohi fakaʻaho mo e fānaú, ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻoku vave ʻaupito ʻenau akó pea mo faʻa fakahā ʻa e moʻoní. Naʻe fakatātaaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻe Sālesi Tīkeni, ko e tangata faʻu tohi ʻiloa ne ne faʻu ʻa e A Christmas Carol, ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e kiʻi fāmili masiva ʻo Popi Kulāsití (Bob Cratchit) ʻi heʻenau fakatahataha mai ki ha kiʻi maʻu meʻatokoni efiafi faka-Kilisimasi, ne nau ʻunaloto mai ki ai. Ne foki mai ʻa e tamai ko ʻeni ko Popí ki ʻapi ʻoku vakavakaʻāhina mai pē ʻi hono umá hono kiʻi foha ko Timi Siʻí, ʻa ia naʻe mahamahakí. Ko Timi Siʻí naʻe “kiʻi heke, pea naʻe fakamālohiʻi ʻaki hono kiʻi sinó ha ukamea.” Naʻe ʻeke ange heni ʻe he hoa ʻo Popí ki ai, “Naʻe anga-fēfē ʻa Timi?

Naʻe pehē ange leva ʻe Popi, “Angalelei ʻaupito hangē ha koulá, pea toe sai ange ia ai. Taimi ʻe niʻihi ʻoku mohu fakakaukau ai, lahi ange pē ʻene tangutu tokotahá, ʻo fakakaukauʻi ha ngaahi meʻa faikehe ʻoku ʻikai ke faifai angé peá te fanongo ai. Tala mai ʻe ia heʻema foki maí, ʻokú ne fakatauange pē naʻe fakatokangaʻi ia ʻe he kakaí ʻi he lotú, koeʻuhí he ʻoku heke, pea mahalo naʻa lelei ke nau manatuʻi ʻi he ʻAho Kilisimasí ʻa e tokotaha ko ia naʻá Ne ʻai ke ʻeveʻeva ʻa kinautolu naʻe pipikí, mo e kau tangata kuí ke ʻaá.”8

Naʻe pehē ʻe Sālesi Tīkeni, “ʻOku ou ʻofa ʻi he fā- nau iiki peheé, pea ʻoku ʻikai ko ha kiʻi meʻa maʻamaʻa ia, ke ʻofa mai ʻa kinautolú ni kuo nau toki mavahe mai mei he ʻOtuá.”

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fānaú ʻenau ʻofá ʻi ha ngaahi founga moʻoni mo kehekehe. ʻI hoku ʻaho fāʻeleʻí ʻi ha kiʻi taimi fuoloa siʻi atu mei heni, naʻe meʻaʻofa ʻaki mai ʻe ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa ha kiʻi kaati ʻaho fāʻeleʻi ne tohi nima pē ʻo faʻo fakataha mo ha kiʻi foʻi loka loi ne faʻo ʻi ha sila, ʻa ia ne saiʻia mo fakakaukau te u fiefia ke maʻu ʻa e kiʻi meʻaʻofá ni.

“ʻI he ngaahi meʻa hā fakaʻofoʻofa kotoa ʻo e mā- maní, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe fakaʻofoʻofa ange ʻi ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻi he taimi ʻokú ne foaki ai ha meʻa. Ha faʻahinga meʻa siʻisiʻi pē ʻokú ne foaki. ʻOku foaki atu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻa māmani maʻau. Te ne fakaava atu ʻa māmani ʻo hangē ha tohi kuo teʻeki ke ke laú. Ka ko e taimi kuo pau ke maʻu ai ha meʻaʻofa, ʻoku meimei ko ha fanga kiʻi meʻa maʻamaʻa iiki pē, ʻoku fakapipiki hipa,… ko ha ʻāngelo ʻoku ʻasi ia ʻo hangē ha tā fakakatá. ʻOku siʻi ʻaupito ha meʻa ʻa ha kiʻi taʻahine pe tamasiʻi ke foaki, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻe ia kuó ne foaki kakato atu ʻa e meʻa kotoa pē.”9

Naʻe pehē ʻa e meʻaʻofa mai ʻa Seni kiate aú.

ʻOku hangē ʻoku fakakoloaʻi ʻaki ʻa e fānaú ha faʻahinga tui pīkitai ki heʻenau Tamai Hēvaní pea mo Hono ivi mo Hono finangalo ke tali ʻenau fanga kiʻi lotú. Kuó u ʻiloʻi moʻoni ko e taimi ʻoku lotu ai ha taha ʻo e fānaú, ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá.

Kau vahevahe muʻa mo kimoutolu ʻa e meʻa ne hoko kia Peuli Pōneli mo Teili Mefí, ko ha ongo tangata vaʻinga fakapalofesinale ʻiloa he peisipoló ʻa ia ne na vaʻinga ʻi he kalapu ʻa e Kau Toʻa ʻAtilanitaá (Atlanta Braves). Ko e ongo ului lōua ʻeni ki he Siasí, pea ko Teili Mefí naʻe papitaiso ia ʻe Peuli Pōneli.

“Naʻe hoko ha meʻa ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu vaʻinga ʻo e 1978 pea naʻe ui ia ʻe Peuli ko ha meʻa `liliu moʻui.´ Naʻe feinga lahi, ka ko e foʻi tā pē ʻe 200 naʻá ne lavá. Tuʻunga ʻi he ʻikai lelei ʻene vaʻingá, ne ʻita ai pē ia kiate ia mo loto mamahi. Naʻe ʻikai ke fie ʻalu ia ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe Teili Mefi ke na ō ki he fale mahakí, ka neongo ia ne iku ʻalu pē. Ne fetaulaki heni mo Liki Lītolo, ko ha tokotaha mamahiʻi vaʻinga ʻo e Timi ʻa [ʻAtalanitaá], ka ko ha taha kei siʻi ia ne maʻu ʻe he kanisā totó (leukemia). Naʻe mahino moʻoni pē kuo fakaofi ʻa Liki ke mate. Pea naʻe ongoʻi ai heni ʻe Peuli haʻane fakaʻamu ke ne lea ʻaki ha meʻa ʻe fakanonga, ka naʻe hangē pē ʻoku ʻikai ha faʻahinga lea ia ʻe feʻungá. Faifai, peá ne ʻeke ange pe ʻoku ʻi ai ha meʻa te na ala tokoni ai. Naʻe kiʻi longo ʻa e talavoú ni, peá ne toki kole ange pe te na lava ʻo takitaha taaʻi ha foʻi kai maʻana ʻi he tau ka hoko maí. Naʻe pehē ʻe Peuli [kimui ange ai], `Naʻe ʻikai ko ha kole faingataʻa ia kia Teili, he naʻá ne taaʻi ha foʻi kai ʻe ua ʻi he pō ko iá, ka naʻá ku feifeinga au he koló he naʻe teʻeki ke u taaʻi ha foʻi kai ʻi he taʻú kotoa. Faifai peá u ongoʻi ha ongoʻi māfana ʻokú ne kāpui hoku sinó peá u tala ange leva kia Liki te u taaʻi ʻa e kai ko iá.´” ʻI he pō ko iá, naʻe taaʻi ai ʻe Peuli ʻene foʻi kai pē ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu vaʻinga ko iá.10 Kuo tali e lotu ʻa e kiʻi tamasiʻí, pea kuo hoko ai ʻa e fakaʻamu ʻa e kiʻi tamasiʻí.

Ko ha Fiemaʻu ke Malu

Kapau pē ā ʻoku maʻu ʻe he fānaú kotoa ha mātuʻa ʻofa, ʻapi malu, mo ha ngaahi kaungāmeʻa anga-ʻofa, he toki māmani fakaʻofoʻofa moʻoni te nau maʻú. Kae meʻapango, ʻoku ʻikai ke mohu tāpuaki pehē kotoa ʻa e fānaú. Kuo sio tonu siʻa ngaahi fānau ʻe niʻihi ʻi hono tā fakavalevale ʻe heʻenau tamaí siʻenau faʻeé, pea ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku hoko tonu kiate kinautolu ʻa e anga fakamamahi ko ʻení. He meʻa fakavalevale, fakaholomui, pea mo fakamā moʻoni!

ʻOku hū ki he ngaahi fale mahaki ʻi he meimei feituʻu kotoa pē siʻa ngaahi fānau, kuo takaʻuli mo volu, pea ʻoatu fakataha mo ha loi mata ʻāʻā tokua ne “tau ʻa e kiʻi tamasiʻí he matapaá” pe “tō mei ʻolunga he sitepú.” ʻE utu ʻi ha ʻaho ʻe he kau loí, mo e kau fakamamahi ʻoku nau ngaohikoviʻi ʻa e fānaú, ʻa e nunuʻa ʻo ʻenau ngāue koví. Kuo pau ke maʻu ha tokoni ʻe he kiʻi tamasiʻi mamahí, ʻokú mo fakalongolongo peé, mo uesia, pea mo e siʻi fānau ʻoku ngaohikoviá, pea aʻu he taimi ʻe niʻihi ki ha niʻihi ʻoku fai ki ai ʻa e angahala fakamalaʻiá.

Naʻe fakahā ʻe ha fakamaau fakavahe ʻi haʻane tohi mai kia au ʻo pehē: “Ko hono pāʻusiʻi fakalielia ʻo e fānaú ko e taha ia ʻo e ngaahi hia māʻulalo, fakatuʻutāmaki, mo fakamā taha ʻi ha sōsaieti sivilaise. ʻOku fakautuutu ange hono lipooti mai hono fakamamahiʻi fakaesino, fakaʻatamai, pea mo pāʻusiʻi fakalielia ʻo e fānaú. Kuo fakaʻau ke fonu hake hotau ngaahi faiʻanga hopó ʻi he ʻulungāanga palakuú ni.”

ʻOku ʻikai makātakiʻi ʻe he Siasí ʻa e faʻahinga ʻulungāanga fakalielia mo kovi peheé. Ka, ʻoku tau faka-halaiaʻi ʻi he tuʻunga taupotu tahá ʻa e faʻahinga ngaohikovia peheʻi e fānau pelepelengesi ʻa e ʻOtuá. Tuku muʻa ke fakahaofi, maluʻi, ʻofaʻi, pea mo fakamoʻui siʻi fānaú. Tuku ke ʻomi ʻa e kau faihalá ki he fakamaau totonú, ke haʻisia ki heʻene tōʻongá pea mo maʻu ha faitoʻo fakapalofesinale ke ne liliu ʻa e faʻahinga tōʻonga angahala mo fakatēvolo peheé. Ko e taimi pē ʻokú ta ʻilo ai ha faʻahinga tōʻonga pehē kae ʻikai ke ta fai ha meʻa ke taʻofi ʻaki ia, ʻokú ta hoko ai kitaua ko e konga ʻo e palōpalema ko iá. ʻOkú ta kau ai ʻi he halaiá. Pea te tau maʻu ha konga ʻo hono tauteá.

ʻOfa ʻoku ʻikai fuʻu fefeka ʻeku lea atú, ka ʻoku ou ʻofa ʻi he longaʻi fānaú mo ʻiloʻi ʻoku toe ʻofa mo e ʻEikí ʻia kinautolu foki. ʻOku ʻikai ha fakamatala ongo ange kau ki he ʻofa ko ʻení ʻe lava ʻo maʻu ka ko e taimi ko ia naʻe tāpuakiʻi ai ʻe Sīsū ʻa e fānau valevalé, ʻa ia ʻoku hā ʻi he tohi 3 Nīfaí. ʻOku fakamatala ai ki hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e mahakí, akoʻi ʻa e kakaí, mo lotua kinautolu ki he Tamai Hēvaní. Kae tuku mai muʻa ke u lau atu ʻa e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga tahá:

Pea naʻe fua hake [ʻe Sīsū] ʻa ʻenau tamaiki īkí takitaha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfaki ʻa kinautolu ki he Tamaí.

“Pea hili ʻene fai ʻení, naʻá ne toe tangi:

“Pea folofola ʻe ia ki he kakaí ʻo pehē ange kiate kinautolu: Vakai ki hoʻomou fānau īkí.

“Pea ʻi heʻenau hanga atu ke vakaí, naʻa nau tangaki hake honau matá ki he langí, ʻo nau mamata ki he matangaki ʻo e langí, pea naʻa nau vakai ki he kau ʻāngeló ʻoku ʻalu hifo mei he loto langí ʻo hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e afí;…pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló.”11

Mahalo pē te ke fehuʻi, ʻOku kei hoko ʻa e faʻahinga meʻa peheé he ʻahó ni? Tuku muʻa ke u fakamatala atu ha talanoa fakaʻofoʻofa ʻo ha kui fefine mo ha kui tangata ne na ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí kae ʻumaʻā ʻa e founga ne tāpuekina ai hona kiʻi mokopuna tangatá. Naʻe tohi ʻe he kui tangata ko ʻeni ne ngāue fakafaifekaú ʻo pehē:

“ʻOku ou lolotonga ngāue fakafaifekau mo hoku uaifi ko Tianá ʻi Siakisoni ʻi ʻÕhaiō. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne ma hohaʻa lahi taha ki ai ʻi heʻema tali homa uiuiʻí ko homa fāmilí. He ʻikai ke ma toe ʻi ai ʻi he taimi ʻe hoko ai haʻanau palōpalemá.

“Ki muʻa siʻi peá ma toki ō ki he ngāue fakafaifekaú, naʻe pau ke fakahoko ha tafa ia ʻo homa mokopuna tangata ko R. J. ke fakatonutonu ʻa e anga ʻo e sio hono mata ʻe taha. Naʻe kole mai ʻene faʻeé ke mau ō mo kinautolu koeʻuhí he ko hoku kaumeʻa mamae ʻa R. J. Naʻe ʻosi lelei pē ʻa e tafá, ka naʻe kiʻi tangi ʻa R. J. ki muʻa pea mo e toe taimi naʻe ʻosi ai ʻa e tafá koeʻuhí he naʻe ʻikai ngofua ke hū ange ha taha ia ʻo e fāmilí ki he loki tafá, pea naʻe kiʻi ilifia.

“ʻI he ʻosi mei ai ha māhina nai ʻe ono, ʻokú ma kei lolotonga ngāue fakafaifekau pē, kuo fie maʻu ia ke toe tafa mo e mata ʻe taha ʻo R. J. ke faitoʻo. Naʻe telefoni ange leva ʻene fineʻeikí ʻo fakahā mai ʻene fie maʻu ke u ʻi ai mo kinautolu ʻi hono fakahoko ʻo e tafa hono uá. Ko hono moʻoní foki naʻe ʻikai ke u lava koeʻuhí ko ʻene mamaʻó pea mo e ngāue fakafaifekau naʻá ma faí. Naʻá ma ʻaukai leva mo lotu pea mo Tiana ki he ʻEikí ke ne fakafiemālieʻi homa mokopuná ʻi he lolotonga siʻono tafá.

“Ne ma telefoni atu ʻi he ʻosi siʻi pē ʻa e tafá ʻo ʻiloʻi naʻe manatuʻi pē ʻe R. J. ʻa e tafa ki muʻá pea ʻikai ai ke loto ia ke mavahe mei heʻene ongo mātuʻá. Ka ʻi he taimi pē ne hū atu ai ki he loki tafá, ne fakalongolongo leva. Naʻe tokoto pē ʻi he tēpile tafá, toʻo atu hono mata-sioʻatá kiate kinautolu, pea hoko atu leva ʻa e tafá ʻi ha founga nonga moʻoni. Ne ma fakafetaʻi; kuo tali siʻema lotú.

“Hili pē mei ai ha ngaahi ʻaho siʻi, ne ma toe telefoni atu ki heʻema taʻahiné ʻo ʻeke pe ʻoku fēfē ʻa R. J. Naʻe fakalakalaka ai pē ki muʻa, peá ne fakamatala mai leva ʻa e meʻa ko ʻení: ʻI he efiafi ʻo e ʻaho ne fakahoko ai ʻa e tafá, ne ʻā hake ʻa R. J. ʻo tala ange ki heʻene faʻeé naʻe ʻi ai ʻene kui tangatá ʻi he lolotonga ʻo e tafá. Naʻá ne pehē, ʻNaʻe ʻi ai ʻeku Kui Tangatá ʻo ne ʻai ke lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe ʻai ʻe he ʻEikí ʻa e tokotaha tauhi mānavá ke ne fotu atu ki he kiʻi tamasiʻí ʻo hangē ko ʻene kui tangatá, kae lolotonga iá ʻoku ngāue fakafaifekau ʻene kui tangatá ʻaʻana mo ʻene kui fefiné ʻi ha maile ʻe 1,800 mei aí.”

Mahalo naʻe ʻikai ʻi ho veʻe mohengá ʻa hoʻo Kui Tangatá R. J., ka naʻá ke ʻi heʻene ngaahi lotú mo ʻene ngaahi fakakaukaú. Naʻe ʻōʻōfaki koe ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí mo tāpuekina ʻe he Tamai ʻatautolú kotoa.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻofa ke fakafiefiaʻi hotau ngaahi lotó ʻe he kakata ʻa e longaʻi fānaú. ʻOfa ke fakafiemālieʻi ʻe he tui ʻa e longaʻi fā- naú hotau laumālié. Pea ʻofa ke langaki ʻe he ʻofa ʻa e longaʻi fānaú ʻetau ngaahi ngāué. “Ko e fānaú ko e tofiʻa mei he [ʻEikí].” Pea ʻofa ke faitāpuekina maʻu ai pē ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e siʻi ngaahi moʻui fakaʻofoʻofá ni, ʻa e ngaahi kaungāmeʻa makehe ko ʻeni ʻo e ʻEikí.12

Mei he Ensign, Sune 2000, peesi 2–4; pe Liahona, Sune 2000

Ngaahi Fakamatalá

  1. Mātiu 18:1–6.

  2. “Ode: Intimations of Immortality from Recollections of Early Childhood.”

  3. Gospel Ideals (1954), 436.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118.

  5. The Road to Confidence (1959), 121.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1944, 32.

  7. Mei he The Children, ʻi he Jack M. Lyon mo ha niʻihi kehe, ed. Best-Loved Poems of the LDS People (1996), 21.

  8. A Christmas Carol and Cricket on the Hearth (ʻikai ha ʻaho), 50–51.

  9. Margaret Lee Runbeck, Bits & Pieces, 20 Sepitema 1990.

  10. James L. Ison, Mormons in the Major Leagues (1991), 21.

  11. 3 Nīfai 17:21–24. 12.

  12. Saame 127:3.