Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 14: Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ki he Fānaú (Konga 2)


Lēsoni 14

Akoʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ki he Fānaú

Konga 2

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Mou palani fakafāmili ha ʻekitivitī ʻa ia te mou lava ʻo fai fakataha ai ha ngāue-ʻofá.

  • Fai ha ngāue fakaʻapi fakataha mo ha taha ʻo hoʻo fānaú pe ko hao mokopuna, pe ko hao ʻilamutu pe fakafotu, pe ha fānau kehe ʻi homou fāmilí. Talanoa mo e toko taha ko ia ʻo hoʻo fānaú lolotonga hoʻomo ngāué. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi faingamālie ke ke fai ai hano akoʻi, kae ʻoua naʻá ke fakaangaʻi ʻa e ngaahi feinga ʻa e tamasiʻí pe taʻahiné ke tokoní.

  • Lau ʻa e ngaahi konga ko ʻení ʻi he kiʻi tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú (34285 900): “Heleʻuhilá, Televīsoné, Letioó, Kāsetevitioó, Nusipepá, Ngaahi Tohí mo e Makasiní” (peesi 13–14), “Mūsiká mo e Hulohulá” (peesi 16–18), mo e “Haohaoa Fakasekisualé” (peesi 18–20). Ka hili haʻo lau ʻa e ngaahi fakamatalá, peá ke fakakaukauʻi pe ko hai ʻi hoʻo fānaú ʻe ʻaonga ki ai haʻamo lau fakataha mo aleaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ko iá.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Akoʻi ʻa e Fānaú

Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe
Toko Hongofulu-Mā-Uá

ʻOku fakamoʻoni ʻe he tokolahi ʻo e fuʻu kakai kuo nau lōnuku mai ki heni pea ki he ngaahi feituʻu kehe kuo ʻosi vaheʻí ʻa e fieinua lahi ki he moʻoní ʻa ia ʻoku ō fakataha mo e kau mai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI heʻeku lotua ʻa e meʻa ʻe mahuʻinga taha maʻamoutolú, naʻá ku manatuʻi hake ai ʻe hokosia hoku taʻu 75 ʻi ha uike ʻe tolu mei heni, ke u aʻusia ʻa e tuʻunga taʻu motuʻa ko ia ʻoku ou loto pē ke ui ko e konga ki ʻolunga ʻo e taʻu lotolotó.

Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50 ʻeku hoko ko ha faiako. Pea ʻoku pau pē naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ku ako ai ʻa ia ʻe ʻaonga kiate kimoutolu.

Ko ha meʻa ʻeni kuó u ako tonu. ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻe he moʻuí ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau fakakaukau kitautolu te tau fie ʻilo ki ai. ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi lēsoni faingataʻa ko ʻení ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga tahá ia.

Naʻá ku ako mo ha toe meʻa kehe ʻo kau ki he akó ʻi heʻeku fai fononga hake ko ia ki he konga ki ʻolunga ʻo e taʻu lotolotó. Mou fakakaukau angé ki he fepō- talanoaʻaki ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo ha toketā pea mo ha tokotaha talatala:

Toketā: “Ko e hā e meʻa te u lava ke tokoni atu ai kiate koé? Ko e hā hoʻo palōpalemá?”

Tokotaha Talatalá: “Ko ʻeku manatú, toketā. Kau ka lau ha meʻa ʻoku ʻikai ke u lava ʻe au ʻo manatuʻi. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo manatuʻi hono ʻuhinga naʻá ku haʻu ai ki ha loki. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻa e feituʻu naʻá ku tuku ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi.”

Toketā: “Ko e hā hono fuoloa ʻene hoko ʻa e meʻa ko ʻení kiate koé?”

Tokotaha Talatalá: “Ko e hā hono fuoloa ʻene hoko ʻa e hā kiate aú?”

Kapau naʻe fakaoli ʻeni kiate kimoutolu, mahalo pē ʻoku mou kei ʻi lalo he taʻu 60 pe ʻoku mou kataʻi pē ʻe kimoutolu ʻa kimoutolu.

Ko Hono Akoʻi ʻo e Fānaú ʻi Heʻenau Kei Īkí

Ko e taimi ko ē ʻokú ke tupu hake ai ʻo matuʻotuʻa angé, ʻoku ʻikai ke ke lava koe ʻo ako pe ako maʻuloto hangē ko ia ʻi hoʻo kei siʻí. Ko hono ʻuhinga ʻapē ia naʻe ekinaki ai ʻa e palōfita ko ʻAlamaá ʻo pehē, “Ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí; ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngahai fekau ʻa e ʻOtuá?”1

ʻOku fakautuutu ange ai pē ʻa ʻene faingataʻa kiate au ke u ako maʻuloto ʻa e ngaahi potu folofolá pea mo e ngaahi fakalea ʻo ha foʻi maau. ʻI heʻeku kei talavoú naʻá ku lava pē ke puʻaki tuʻo taha pe tuʻo ua ha faʻahinga meʻa peá u manatuʻi ai pē. Kapau naʻá ku toutou lau ia, kae tautautefito kapau naʻá ku hiki ia ʻi ha pepa, naʻá ku manatuʻi ia ʻo ʻikai pē toe ngalo.

Ko e taimi faingofua ʻa e kei talavoú ke fai ai ʻa e akó. Ko hono ʻuhinga ia naʻe fuʻu tokanga lahi ai pē ʻa e kau takimuʻa ʻo e Siasí ki he kau faiako ʻo e fānaú mo e toʻu tupú talu mei he kamataʻangá.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e moʻuí ki he fānaú pea mo e toʻu tupú.

Kuo tuku ʻe he ʻEikí ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia ʻuluakí peá ne fakatokanga kiate kinautolu ʻo pehē:

“Pea ko e tahá, kapau ʻoku maʻu ha fānau ʻe ha ongo mātuʻa ʻi Saione,…ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau akoʻi ʻakinautolu ke mahino ki ai ʻa e akonaki ʻo e fakatomalá mo e tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻo ka nau ka taʻu valu, ʻe ʻi he ʻulu ʻo e mātuʻá ʻa e angahalá.”2

Ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo e Siasi ko ʻení ke akoʻi aʻ e toʻu tupú: ʻuluakí ʻi ʻapi pea toki hoko e siasí.

Ko Hono Tātānaki ʻo e ʻIló

Ko ha meʻa ʻe taha ne u ako ʻoku fekauʻaki ia mo hono manatuʻi ʻo e meʻa ko ia ne tau ako ʻi heʻetau kei siʻí. ʻE nofo ʻa e ʻilo ko ia kuo tātānaki he ʻatamaí ʻi he kei tupu haké ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo tatali ki he mōmēniti ko ia ʻe toki fie maʻu aí.

Kau kiʻi fakatātaaʻi atu. ʻOku ou fuʻu hohaʻa ʻaupito ki he lahi e faʻa taʻe tokanga ʻa e kāingalotú ki he faleʻi ʻa e pīsopé, pe ko ʻenau fai ʻa e tokangá ʻo fuʻu tōtuʻá, ʻo hoko ai ʻenau mātuʻaki fakafalala pē ʻakinautolu ia ki he pīsopé.

Naʻá ku fakapapauʻi te u lea ʻi he konifelenisi lahí ʻo fekauʻaki mo e pīsopé.

Naʻá ku teuteu ʻi he faʻa lotu lahi, pea naʻe haʻu ai ki heʻeku fakakaukaú ha fepōtalanoaʻaki naʻe fai ʻi he taʻu ʻe 50 kuohilí. Naʻe ʻaonga ia ki heʻeku fiemaʻu ʻi heʻeku hoko ko ha faiakó—ʻo feʻunga totonu pē mo ia. Te u ʻoatu ʻa e fepōtalanoaʻaki ko ʻení ʻo hangē tofu pē ko ʻeku fai ia ʻi he konifelenisi lahí:

“ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻá ku ngāue ai ko ha alēleaʻanga māʻolunga fakasiteiki fakataha mo ʻEmelī (Emery Wight). Naʻe hoko ʻa ʻEmelī ki muʻa ko ha pīsope ʻo e Uooti Hāpá. Naʻe hoko hono hoa ko Lūsilí, ko ʻemau palesiteni Fineʻofa ia he siteikí.

“Naʻe tala mai ʻe Lūsili kiate au naʻe ʻalu ange hano kaungāʻapi he pongipongi ʻe taha he faʻahitaʻu failaú ʻo ʻeke ʻa ʻEmelī. Naʻá ne fakahā ange ʻoku ʻalu ia ʻo fai ʻene palau. Naʻe fakahā ange leva ʻe hono kaungāʻapí ʻa e meʻa naʻá ne tokanga ki aí. Naʻá ne fakalaka hengihengia mai ʻi he ngoueʻangá ʻo ne fakatokangaʻi naʻe tuʻu pē ʻa e ongo hōsí ʻi he tafaʻaki ʻo e ngoueʻangá kuo ʻosi vaeua hono palau pea naʻe tāupe mai pē ʻa e ongo pití ʻi he funga palaú. Naʻe ʻikai ke ʻiloa ʻa ʻEmelī ia. Naʻe toki fakakaukau hake pē e tangata kaungāʻapi ia ko ʻení ki ai ki mui ange ʻi he taimi naʻá ne toe fakalaka atu ai ʻi he ngoueʻangá ʻo fakatokangaʻi ʻoku teʻeki pē toe ngāue ʻa e ongo hōsí ia. Naʻá ne kaka he ʻaá ʻo lue atu ki he ongo hōsí. Naʻe ʻikai pē ke ʻiloa ʻa ʻEmelī. Naʻá ne fakavave-vave atu leva ki he fale nofoʻangá ke ʻeke kia Lūsili.

“Naʻe tali fiemālie pē ʻe Lūsili ʻo pehē, `ʻOua te ke hohaʻa koe ki ai. Mahalo pē naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe fie maʻu ʻe ha taha pea haʻu ai ʻo na ō mo e pīsopé.´

“ʻOku hanga ʻe he ʻīmisi ʻo e tuʻu ko ʻeni ʻo e ongo hōsí ʻo lau houa ʻi he ngoueʻangá, ʻo fakatātaaʻi mai ʻa e ngāue mateaki ʻa e kau pīsopé ʻi he Siasí pea mo e kau tokoni ʻoku tuʻu ʻi honau tafaʻakí. Ko e anga pē ʻeni ʻo ha fakatātā, ʻoku tuku ʻe he pīsope kotoa pē pea mo e tokoni pīsope kotoa pē ʻa ʻene hōsí ke nau tuʻu ʻi ha ngoueʻanga ʻoku teʻeki ʻosi hono palaú, ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai ha taha.”3

Ne teʻeki ai ke u fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻi haʻaku lea—ne teʻeki ai pē ke u fakakaukau au ki ai.

Naʻá ku loto ke fakamaʻu ia ki hoku ʻatamaí peá u toki leaʻaki ʻi he konifelenisí, ko ia naʻá ku kumi ai ʻo maʻu ha taʻahine ʻa ʻEmelī Uaiti. Naʻá ne loto fiemālie ke ma fetaulaki ki honau ʻapi motuʻá ʻo fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e ngoueʻanga ko ia naʻe palau ai ʻe heʻene tangataʻeiki he ʻaho ko iá.

Naʻe ʻave au ki ai ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi fohá ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha. Naʻá ne faitaaʻi foki mo ha ngaahi ʻata ai.

Ko ha pongipongi fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni ʻi he fa- ʻahitaʻu failaú. Naʻe toki ʻosi hono palau ʻo e ngoueʻangá, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hili atú. Naʻe tositosi holo ʻa e fanga kiʻi talá ʻi he kelekele ko ia ne toki ʻosi palaú.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou kiate au ʻa hono ueʻi ʻe he laumālié ʻa ʻeku manatú, ʻoku manatuʻi ʻa e fepō- talanoaʻaki ko ia naʻe faí. ʻOkú ne toe fakapapauʻi mai ʻa hono moʻoni ʻo e folofolá—ha potu folofola ʻe taha naʻá ku ako maʻu loto ʻi heʻeku kei siʻí—

“ʻOua foki te mou tomuʻa fakakaukau pe ko e hā te mou leaʻakí; kae faʻoaki maʻu ai pē ʻi homou lotó ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā pē ko iá ʻa e ʻinasi ʻa ia ʻe tufaki ki he tangata taki taha.”4

Naʻe hoko mai leva ai ha talaʻofa kiate kinautolu ʻoku nau fakamahuʻingaʻi ʻa e ʻiló:

“Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”5

Ko ha lēsoni lelei ai kiate au, ka naʻe ʻikai ngata ai ʻeku akó.

ʻI heʻeku kei talavoú naʻá ku fai ai ha ngaahi tā valivali mo ha tā tongitongi mei he ʻakaú. Ko e konga lahi ia ne u ako pē ʻe au ʻiate au. Lolotonga ko ia e tupu hake ʻa ʻeku fānaú, naʻá ku fakamoleki hoku taimí (ki hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kuó u ako ʻi heʻeku kei siʻí ʻo kau ki he moʻuí mo e tā tongitongí pea mo e tā valivalí.

Hili ʻenau tupu hake ʻo lalahí, naʻá ku fai leva ʻa e tā tongitongí ko ha meʻa pē ke u mālōlō ki ai. Naʻá ku tā tongitongi ha fanga manupuna pea naʻá ku fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi ha foʻi tā tongitongi ʻe taha. Ko e taimi ko ē naʻe fehuʻi mai ai kiate au ʻe ha niʻihi, “Ko e hā hono lahi e taimi naʻá ke fakamoleki ki hono tongitongi ʻo ʻení?” Ko ʻeku tali maʻu pē ki ai naʻe pehē, “Heiʻilo. Kapau naʻá ku ʻilo, kuó u ʻosi tuku ʻe au.”

Lolotonga ʻa e ngaahi houa ko ʻeni naʻá ku ngāueʻaki hoku ongo nimá, naʻá ku fakakaukau loto ai ki he fakaofo ʻo e fakatupú, pea haʻu leva ha ngaahi fakakaukau kiate au. Lolotonga ʻeku tā tongitongi ʻakaú, naʻá ku fakakaukauʻi ai pē ʻeku ngaahi lea ke faí.

Naʻe hoko ʻa e tā tongitongí ia ko ha meʻa ke u mālōlō ki ai. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku kiʻi lahi ai e meʻa ʻi heʻeku fakakaukaú peá u ʻiteʻita, ʻe pehē mai leva hoku hoá, “Mahalo ʻoku lelei ke kamata haʻo foʻi tā tongitongi ʻe taha.”

Mahalo kapau ʻe toe kiʻi lelei ange ʻa e manatu ʻa e konga ki ʻolunga ʻo [hoku] taʻu lotolotó, naʻe mei lava pē ke u tuhu ki ha taha ʻo e ngaahi tā tongitongi ko ʻení peá u tala pe ko e fē ʻa e lea ʻokú ne fakafofongaʻí. Naʻá ku ako ʻo ʻiloʻi te u lava ke fakahoko ha ongo meʻa ʻe ua ʻi he taimi pē ʻe taha lolotonga ʻa e ngaahi momeniti ko ʻeni ʻoku ou fakalongolongo ai ʻi heʻeku tā tongitongí.

Ko ha Utu-taʻu mei he Faiakó

ʻOku ʻikai ke u kei lava ʻo fai ʻa e ngaahi tā tongitongi ko iá. ʻOku fuʻu pelepelengesi ʻa e ngāue ko iá kiate au he kuo kovi e vakaí ia pea fakaʻau ke fefeka mo e hokotanga ʻo e fanga kiʻi louhiʻinimá ko e tupu mei heʻeku puke he polioó ʻi heʻeku kei siʻí. ʻIkai ko ia pē, tupu mei he fakaʻau ke lahi ange ʻa hoku taimi ki hoku ngaahi uiuiʻí, ʻoku fakangatangata ai ʻa e taimi ʻoku fakamoleki ki he tā tongitongí pea mo hono teuteu ʻo ʻeku ngaahi leá.

ʻOku ʻikai ke u lava ha konga lahi ʻo e tā tongitongí, ka ʻoku lava ia ʻe heʻema fānaú. Naʻá ma akoʻi kinautolu ʻi heʻenau kei īkí.

Naʻe toka pē ʻi hoku lotó ʻa e ʻīmisi ʻo e ongo hoosi ko ʻení ʻi heʻenau tuʻu ʻi he ngoueʻangá. Naʻá ku fakakaukau tokua ʻo pehē te u lava ke tā ha fakatātā ʻo e ongo hoosi pe timi ʻa e pīsopé ʻokú na tuʻu ʻi he ngoueʻangá pea kei tāupe pē ʻa e ongo pití mei he palaú.

Naʻá ku kiʻi momou he ko e ʻosi ʻeni ʻa e taʻu ʻe hiva mei haʻaku tā ha fakatātā. Naʻe tala mai ʻe haku ongo kaumeʻa ʻoku ʻi ai hona talēniti makehe, te na tokoniʻi au ʻi hono tā ha fakatātā ʻo e ongo hoosi pe timi ʻa e pīsopé, pea ʻi haʻaku mālōlō ʻo ʻikai fai ha fe-fonongaʻaki holó, naʻe kamata leva ʻeku taá.

Naʻá ku ako ʻa e meʻa lahi mei he ongo kaumeʻa ko ʻení, pea ko e moʻoni, ʻokú na hā kinaua ʻi heʻeku taá. Ka naʻá ku maʻu ʻa e tokoni lahi ange mei hoku ongo fohá. Naʻe ʻave ʻe haku foha ʻe taha ʻa e ngaahi fakatātā ko ia ʻo e ngoueʻanga kuo palaú, he ʻoku ou feinga maʻu pē ke totonu ʻeku fakaʻasi pe fokotuʻu ha meʻa ʻi he konga ʻakaú, pe tupenu ʻoku fai ai e tā valivalí pe ʻaki ʻa e ngaahi leá.

Ko ha lēsoni ia ʻe taha. Naʻe lava ke u toʻo mai mei heʻeku fānaú ha faʻahinga meʻa naʻa nau ako ʻi heʻenau kei īkí.

Naʻe fakakaukau ʻa e foha ʻe tahá ke ne fai ha tā tongitongi ʻo e ongo hoosi ʻa e pīsopé pea ngaohi ʻaki ha polonise ke ua ʻaki ʻeku tā valivalí. Naʻa ma fakamoleki ha ngaahi houa fakafiefia lahi ʻi heʻema fetokoniʻaki pehení.

Naʻá ne toʻo mai mei homau feleokó ha piti mo ha kola motuʻa ʻo ha fanga hoosi ʻa ia kuo ʻosi ʻeni ʻa e taʻu ʻe 50 mo e ʻikai ke toe fakaʻaongaʻi. Naʻá ne tafi e efú mei ai pea ʻalu mo ia ki ʻapi. Naʻá ne toʻo e piti mo e kola ʻe taha ʻo ʻai ki ha hoosi naʻe angalelei. Naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e hōsí lolotonga ʻene ʻai ʻa e ngaahi nāunau ko ʻení ki honau feituʻu totonu peá ne tā leva hano fanga kiʻi ʻata iiki.

Kuo ʻosi tānaki mai ʻeni ʻe hono kaungāʻapí ha ngaahi palau motuʻa. Naʻe kau he ngaahi palau ko ʻení ha palau ʻi he taʻu totonu naʻe hoko ai ʻa e meʻá ni, pea naʻá ne toe tā valivali foki mo e palau ko iá.

Ko ia naʻe toe fakafoki mai ʻa e meʻa ko ia e ma foaki ki homa ongo fohá ʻi heʻena kei īkí. Pea ko ʻema fānau kehé, kuo nau hoko ʻo toe lelei ange ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻá ma hanga ʻe kimaua mātuʻá ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻi heʻenau kei īkí. Pea kapau ʻe fuoloa homa ngaahi ʻahó ʻi he māmaní, ʻe toe hoko mai ha utu-taʻu ko hono tuʻo uá ia—ʻa ia ko homa makapuná—pea mahalo pe mo hano tolu.

Ko Hono Toe Fakaake Mai ʻo e Ngaahi Talēniti naʻe Tuku Taʻe-Fakaʻaongaʻí

Naʻá ku toe ako foʻou foki mo ha meʻa kehe. Naʻe tuʻo taha ki muʻa ʻeku tā ha fakatātā ʻa ia naʻe ueʻi au ke u tā iá ʻe he ngaahi lea naʻá ku fanongo ai ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻe hā he fakatātā ko ʻení ʻa e Ngaahi Tumutumu ʻo Uiliaté (Willard Peaks). Naʻá ku fanongo naʻe ui ia ʻe he kakai matuʻotuʻa angé ko e Kau Palesitenisií. ʻOku fakataipe ʻe he ngaahi tumutumu lalahi mo mālohi ko ʻení ʻa e kau taki ʻo e Siasí.

Ko e meʻa ia he taʻu ʻe hiva kuo hilí. Naʻe ʻave au ʻe hoku fohá ko Uiliate peá ne faitaaʻi ʻa e tumuʻaki ʻo e ngaahi moʻungá ni. Naʻá ma toe ō ki ai ʻi he taimi ne kiʻi malumalu mo ʻasi lelei ange aí.

Hili ʻa e ngaahi taʻu ko ʻení, naʻe fie maʻu ke u toe fakaake pe fakamanatu ʻa e meʻa ko ia kuó u tuku fuoloa ʻo ʻikai ke toe fakaʻaongaʻí. Ko e meʻa faingataʻa moʻoni ʻi heʻete ʻuluaki kamatá. Ne tuʻo lahi ʻeku teu ke tuku. Naʻe fakaʻaiʻai au ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaumeʻá ke u hoko atu ʻaki ʻene pehē mai, “ʻAi ʻe koe! He ʻoku lahi maʻu pē faingamālié ia ke toe kamata foʻou hake.”

Naʻe ʻikai ke u foʻi koeʻuhí pē he naʻe ʻikai tuku ʻe hoku hoá ke u fai pehē. ʻOku ou fiefia he taimí ni naʻe ʻikai ke u tuku. Pea ko ʻeni kuo toe hoko atu ʻeku tā valivalí, mahalo ʻe ʻi ai pē ha taimi te u toe tā ai ha fakatātā ʻe taha—ko hai ʻokú ne ʻiloʻi.

ʻOku ou pehē pē mahalo ʻoku tatau haʻate feinga ke te toe foki ʻo tā valivalí mo ha fakakaukau ʻa ha tokotaha kuo taʻu lahi ʻene māmālohi pē he Siasí ke ne foki mai ki lotoʻā. He ʻoku ʻi ai ha foʻi vahaʻa taimi ʻo e fai feinga lahi ke fakafoki mai ʻa e meʻa naʻe fuoloa hono tuku taʻe fakaʻaongaʻi ka kuo teʻeki ai pē mole ʻaupitó. Pea ko e meʻa ʻaonga moʻoni ke ʻi ai hato kaumeʻa ʻe toko taha pe toko ua.

Ko ha foʻi tefitoʻi moʻoni ia ʻe taha ʻo e akó—ʻa ia ko hono ako ha ngaahi lēsoni mei he ngaahi meʻa anga-maheni ʻoku hoko ʻi he moʻuí.

Kuo vavé ni pē ke ʻosi ʻa e tā valivali ko ia ʻo e Timi ʻa e Pīsopé. ʻOku ʻi he fale hakaʻanga ukameá ʻa e tā tongitongi ʻa hoku fohá ke fakatoka ʻaki ʻa e polonisé.

ʻOku fuʻu lelei ange foki ʻene tā tongitongí ʻaʻana ia ʻi heʻeku tā valivalí. Pea ʻoku totonu pē ke pehē. ʻOku vave ange ʻa e ngāue ʻa hono louhiʻinimá mo ʻene fakakaukaú ʻiate au he ʻoku kei siʻi.

Ko e taimi ko ē ʻoku tau ʻunu hake ai ki he konga ki ʻolunga ʻo e taʻu lotolotó ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke faingofua hono peluki ʻo e ngaahi hui kuo motuʻa, pea ʻikai ke vave ʻa e ngāue ʻa e ngaahi hokotanga hui kuo motuʻa angé. Ko hoʻo fakalaka hake pē he taʻu 60 tupú kuo ʻikai ke kei faingofua hoʻo punou hifo ki lalo ke nonoʻo e tepi ho suú.

ʻOku toe ʻomi ai pē ʻa e foʻi lēsoni ko iá, “Ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí; ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”6

“Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó, pe ʻi hono ʻai ʻe tahá, ko e māmá mo e moʻoní.”7

“Ka kuó u fekau kiate kimoutolu ke mou akonakiʻi hake ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní.”8

Ko e meʻa-foaki faka-ʻOtua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku foaki ia ki heʻetau fānaú ʻi heʻenau taʻu valú pē.

“Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.”9

Fakatokangaʻi ange ʻa e ongo foʻi lea ko ia ko e akoʻi mo e fakamanatuʻi.

ʻOku ʻi ai ha totongi ʻo hono akoʻi ʻo e fānaú. Kuo teʻeki ai koā ke mou ʻiloʻi ko e taimi ko ē ʻokú ke faiako aí ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ia ʻokú ke maʻu mei hoʻo faiakó ʻi he meʻa ʻoku ako ʻe hoʻo fānaú?

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Manatu Fakalaumālié

ʻOku ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakatuʻasinó pea mo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumā- lié. ʻOku ʻiloʻi ʻeni ʻe he fānau akó ʻi he ʻaho ʻoku fai ai ʻenau siví. ʻOku mātuʻaki fuʻu faingataʻa ʻaupito ke ke manatuʻi ha meʻa naʻe ʻikai ke ke ako ki ai ki muʻa.

ʻOku moʻoni ʻeni ʻi he ʻilo fakatuʻasinó, ka ʻi he fakalaumālié te tau lava kitautolu ia ʻo fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau manatu ʻoku hope atu ki muʻa ʻi hotau fanauʻí. Te tau lava pē ke ongoʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe ʻikai ke mahino kiate kitautolu ʻi he taimi naʻa tau kei iiki ange aí.

Naʻe ongoʻi pē ʻe he tangata punake ko Uetiuefí (Wordsworth) ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e moʻui fakalaumālie ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ʻení,

Ko hotau fanauʻí ko ha mohe mo ha fakangaloʻi pē;

Ko e Laumālie ne tupu ʻi heʻetau moʻuí,

Ne tupu ia ʻi ha feituʻu kehe

Pea naʻe haʻu mei ha feituʻu mamaʻo;

Naʻa tau haʻu mei he ʻOtuá,

ʻA ia ko hotau ʻapí,

ʻI he fakangaloʻi kakato pe telefua,

Ka ʻi ha ngaahi ʻao ʻo e nāunau.10

Naʻá ku toʻo mai ʻa e ngaahi lea ko ʻení mei heʻeku manatú, ʻa ia naʻá ku tauhi kinautolu ai lolotonga haʻaku kalasi lea faka-Pilitānia ʻi he taimi naʻá ku ʻi he ʻunivēsiti aí.

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga tahá mei he ngaahi meʻa anga-maheni ko ia ʻoku hoko ʻi he moʻuí.

ʻOku tatali ha niʻihi ia ki ha ngaahi meʻa fakalaumālie ke ne fakapapauʻi mai ʻa ʻenau fakamoʻoní. Ka ʻoku ʻikai ke hoko pehē ia. Ko e fanga kiʻi ueʻi ʻoku hoko fakalongolongó pea mo e ongo ʻa e fanga kiʻi meʻa anga-mahení, ʻokú ne fakapapauʻi ai kia kitautolu ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku taumamaʻo ʻa e ngaahi lelei ʻoku totonu ke tau maʻú ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ha ngaahi fakaʻilongá pea tau kumi ki ha ngaahi meʻa fakaofo “i ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai faʻa mahino kia kitautolú.”11

Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, he naʻa tau nofo fakataha mo Ia ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku faʻa ʻi ai pē taimi ʻoku tau ongoʻi pe maʻu ha ngaahi ueʻi fekauʻaki mo ʻetau ʻi he moʻui fakalaumālié. ʻOku aata mai pē kiate kitautolu pe ko hai kitautolu pea mo hotau tuʻunga ʻi he palani taʻe ngatá. Lau ia ko e manatu pe ko e ʻilo fakalaumālie, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakahā peheé ʻi he taimi ʻoku tau faiako aí.

Naʻá ku fanongo ʻi ha taimi ʻe taha ki ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi maʻu pē ʻe au ʻa e taimi ʻoku ou lea ai ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻoku ou ako maʻu pē mei he meʻa naʻá ku leaʻakí.”

Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻá:

“ʻOku ʻikai fekauʻi atu ʻa kimoutolu ke akonekina ʻa kimoutolu, ka ke mou akoʻi ʻa e fānau ʻa e tangatá ʻi he ngaahi meʻa kuó u tuku ki homou nimá ʻi he mālohi ʻo hoku Laumālié;

“Pea ʻe akoʻi ʻa kimoutolu mei ʻolunga. Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu, pea ʻe fakakoloaʻiaʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi koeʻuhi ke mou tufaki atu ʻo hangē ko ia kuó u leaʻaki.”12

Pea aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke akoʻi mo papitaiso ai ʻe he kau faifekaú ha kau ului tokolahi lolotonga ʻenau ngāue fakafaifekaú, ʻoku kei haʻu pē ha mālohi fakalaumālie ia kiate kinautolu pea ki he Siasí foki koeʻuhi he ʻoku nau ako ʻi heʻenau faiakó.

Ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻokú ne fealeaʻaki mo akoʻi ʻa e kau tīkoni13 kehé. Ko e palesiteni ʻo ha kōlomu ʻa e kaumātuʻá te ne akoʻi ʻa e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú ʻo fakatatau ki he ngaahi fuakavá.14

Naʻe fakahā ange ʻe Paula kia Tīmote, “Pea ko e ngaahi meʻa ko ia kuó ke fanongo ʻiate au ʻi he ʻao ʻo e kau fakamoʻoni tokolahí, ke ke tuku ia ki he kau tangata angatonú, ke nau faʻa fai ke akonekina foki ʻa e niʻihi.”15

Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha foʻi lea ʻe hongofulu-mā-ono ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e faiakó ko ha fakapalé:

“Ko ia ko koe ʻokú ke akonakiʻi ʻa e taha kehé, ʻoku ʻikai te ke akonakiʻi koe? Ko koe ʻokú ke malanga ke ʻoua naʻa kaihaʻá, ʻokú ke kaihaʻa ʻe koe?

“Ko koe ʻokú ke pehē, ʻoua naʻa tono fefiné, ʻokú ke tono fefine ʻe koe?”16

Hoko ko ha Tokotaha Fie Ako

Naʻá ku maʻu he ʻaho ʻe taha ha tohi kole fakamolemole, pea kuo tuʻo lahi e hoko ʻa e meʻá ni. Ko e tohi ʻeni mei ha tokotaha naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi. Naʻe fakahā mai he tohí ʻa e loto mamahi mo e ʻita fuoloa ʻa e tokotahá ni kiate au ko e tupu mei ha lea naʻá ku fai. Ko e tohí ʻo kole fakamolemole mai.

ʻOku ou vave ki he fakamolemolé. Ko e meʻangāue pē au ki hono fai ʻo e leá pea mo hono ʻoatu ʻo e fakamolemolé.

ʻOku hā he folofolá ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi ʻoku fakahā mai ai ʻa e “fefeka”17 ʻi he kakai ʻIsilelí pea mo e kau Nīfaí ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá pea mo e kau ʻaposetoló. Ko e meʻa faingofua hono taʻe tali ʻo e akonakí kae fehiʻa ki he tokotaha ʻokú ne fai ʻa e akonakí. Pea ko e ʻinasi ia ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló talu mei he kamataʻangá.

ʻOku akoʻi mai ʻe he taha ʻo e Ngaahi Akonaki he Malanga ʻi he Moʻungá ʻo pehē:

“ʻOku monūʻia ʻa kimoutolu, ʻo ka manukia, mo fakatangaʻi, mo lohiekina ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kovi kotoa pē, koeʻuhi ko au.

“Mou fiemālie ʻo fiefia lahi ʻaupito: he ʻoku lahi hoʻomou totongí ʻi he langí: he naʻe pehē ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau palōfita naʻe muʻa ʻiate kimoutolú.”18

ʻOku angaʻaki pē hono fakalea peheni ʻo e ngaahi tohi kole fakamolemolé, “ʻOku ʻikai ke mahino kiate au hono ʻuhinga naʻá ke ʻai ai ke u ongoʻi taʻe fiemālie mo ongoʻi loto halaiá.” Faifai ʻenau fefaʻuhi mo e ngaahi ongo ko ʻeni naʻa nau maʻú, ʻoku kamata ke haʻu ha ʻilo, ha ueʻi ʻa e laumālié, ha mahino ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó pea mo honau ngaahi nunuʻá. ʻOku iku leva ʻo nau mamata pea mahino kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí ʻi hono tuʻunga totonú.

Te u toʻo pē heni ha foʻi tefito ʻe taha mei ha ngaahi tefito ʻoku lahi. ʻE toki mahino ki ha fefine ʻa hono ʻuhinga ʻoku mau fakamamafaʻi ai ʻa hono mahuʻinga ʻo e nofo ʻa e ngaahi faʻeé ʻi ʻapi mo ʻenau fānaú. ʻOku mahino kiate ia ʻoku ʻikai mo ha toe ngāue te ne fakatataua ʻa e tuʻunga hakeakiʻi ʻoku lava ke maʻu koeʻuhi pē ko e fatongia fakafaʻē ʻokú ne fakahoko ʻi he taʻe siokitá. Pea ʻoku ʻikai foki ke ne toe fie maʻu ʻe ia ʻa e ako fakalakalaka fakaʻatamaí pe fakafonuá pe fakasōsialé. ʻOku hū tonu mai pē ʻa e ngaahi meʻa ia ko ʻení ʻi honau taimi totonu—he ʻoku kau kinautolu ki he ʻulungāanga lelei taʻe ʻi ai hano ngataʻanga ko ia ʻoku maʻu mei hono akoʻi ʻo e fānaú.

ʻOku ʻikai mo ha toe faiako ʻe tatau, toe lahi ange ʻa e lelei fakalaumālie ʻoku maʻu mei aí, pe toe lahi ange ʻa ʻene ʻomi ʻo e hakeakiʻi ka ko hono akoʻi ʻe he faʻeé ʻa ʻene fānaú. ʻE lava pē ke ongoʻi ʻe he faʻeé ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻene ʻilo fakafolofolá koeʻuhi ko ʻene moʻua ʻi hono akoʻi ʻa hono fāmilí. Ka he ʻikai ke toe siʻi hifo ai ʻa e fakapale ia te ne maʻú.

Naʻe fai ha fepōtalanoaʻaki ʻa Palesiteni Kalānite Pengiketā mo Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi haʻane ʻaʻahi ange ki hono misioná ʻi Palāsila, ʻo fekauʻaki mo e tokāteliné. Naʻe fanongo pē ʻa Sisitā Pengiketā peá ne pehē ange, “ʻE Palesiteni Sāmita, naʻá ku moʻua ʻi hono ʻohake ʻo e fānaú ʻo ʻikai haku taimi ke lahi ʻeku ʻilo ki he folofolá ʻo hangē ko hoku hoá. Te u aʻu nai ki he puleʻanga fakasilesitialé fakataha mo Kalānite?”

Naʻe kiʻi fakakaukau taimi siʻi ʻa Palesiteni Sāmita peá ne pehē ange, “Mahalo pē, ʻo kapau te ke taʻo haʻane foʻi pai.”

ʻE fuʻu faingataʻa ʻaupito ki ha tangata ke ne fakatataua ʻa e tuʻunga ʻo e fakalakalaka fakalaumālie ʻoku hoko ki hono uaifí ʻi heʻene akoʻi ko ia ʻo ʻena fānaú. Pea kapau ʻoku mahino ki he tangata ko iá ʻa e ongoongoleleí, ʻokú ne ʻiloʻi he ʻikai lava ke hakeakiʻi ia taʻe kau ai ʻa hono uaifí.19 Ko e ʻamanaki lelei taha pē ʻokú ne maʻú ko haʻane taki muʻa ʻi heʻene hoko ko ha hoa ngāue ʻoku tokanga mo fatongiaʻaki ʻa hono akoʻi ʻa ʻena fānaú.

Ko ha Ngaahi Tāpuaki ki he Kau Faiakó

Mou fakakaukau angé he taimi ni ki he talaʻofa ko ʻení:

“Ke mou akoʻi faivelenga, pea ʻe ʻiate kimoutolu [ʻa e faiakó] ʻa ʻeku ʻofá, koeʻuhi ke akonekina ʻa kimoutolu [ʻa e faiakó, ʻa e tamaí, ʻa e faʻeé] ʻo kakato ange ʻi he ngaahi tefitoʻi meʻá, ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻi he akonakí, ʻi he fono ʻo e ongoongoleleí, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻaonga ke mahino kiate kimoutolú [ʻa e faʻeé, ʻa e tamaí].”20

Fakatokangaʻi ange ko e talaʻofá ʻoku fai ia ki he faiakó kae ʻikai ki he tokotaha ʻoku akoʻí.

“Ke mou akoʻi faivelenga, pea ʻe ʻiate kimoutolu [ʻoku akoʻi ʻa hoʻomou fānaú pe Palaimelí, Lautohi Faka-Sāpaté, Kau Finemuí mo e Kau Talavoú, lakanga fakataulaʻeikí, seminelí, Fineʻofá] ʻa ʻeku ʻofá, koeʻuhí ke mahino kiate kimoutolu:

“ʻI he ngaahi meʻa ʻoku ʻi langi mo māmaní fakatouʻosi pea ʻi lalo māmaní; ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻi ai, ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke vave ʻene hokó; ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he loto fonuá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi muli; ʻa e ngaahi tau mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻa e ngaahi puleʻangá, pea mo e ngaahi tautea ʻoku ʻi he fonuá; pea mo e ʻilo foki ki he ngaahi fonuá mo e ngaahi puleʻangá—

“Koeʻuhí ke mou mateuteu [ʻa kimoutolu ʻoku faiakó] ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻo kau ka toe fekauʻi atu ʻa kimoutolu ke fakalāngilangiʻi ʻa e lakanga kuo uiuiʻi ʻa kimoutolu ki aí, pea mo e ngāue kuó u tuʻutuʻuniʻi ai ʻa kimoutolú.”21

Naʻe kikiteʻi ʻe Paula ki he kiʻi talavou ko Tīmoté “ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutā- maki.”22 Naʻá ne pehē, “Ka ko e kau tangata angakoví mo e kau fakahalá, te nau tupulaki ʻi he kovi ki he kovi, ʻo faʻa kākaaʻi, pea ʻe kākaaʻi ʻa kinautolu.”23

Ka te tau lava pe ʻo hao. Ko hotau maluʻangá ʻa hono akoʻi ʻo e fānaú:

“Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.”24

Naʻe akonekina ʻe Paula ʻa Tīmote ʻo pehē:

“Ka ke tuʻu maʻu pē ʻa koe ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia kuo akonekina ai koé, pea kuó ke ʻilo pau ki aí, ʻo ke ʻilo ʻa ia kuó ke maʻu ia mei aí;

“Koeʻuhí ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí ʻi he tui ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū.”25

Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. Ko Hono Siasí ia. Ko Ia ʻa hotau faʻifaʻitakiʻangá, ko hotau Huhuʻí. Kuo fekauʻi kitautolu ke tau hoko “ʻo hangē pē ko iá.”26

Ko ha faiako ia ki he fānau īkí. Naʻá ne fekau ʻa ʻEne kau ākonga ʻi Selūsalemá ke “ʻoua ʻe taʻofi, tuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”27

ʻI he fakamatala ko ia ki he malanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Nīfaí, ʻoku lava ke toe loloto ange ai ʻa ʻetau vakai ki he meʻa naʻe ʻi Hono laumālié ʻo laka ange ʻi ha toe feituʻu kehe.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻá ne fekau ke ʻomi ʻenau tamaiki īkí.

“Ko ia naʻa nau ʻomi ʻenau tamaiki īkí ʻo tuku ʻa kinautolu ki he funga ʻo e kelekelé ʻo takatakai ʻiate ia, pea naʻe tuʻu ʻi honau haʻohaʻongá ʻa Sīsū; pea naʻe tuʻu ʻatā ʻa e kakaí kae ʻoua kuo ʻomi ʻa kinautolu kotoa pē kiate ia. …

“…Naʻá Ne tangi, pea naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa e kakaí, pea naʻá ne fua hake ʻa ʻenau tamaiki īkí taki taha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfaki ʻa kinautolu ki he Tamaí.

“Pea hili ʻene fai ʻení, naʻá ne toe tangí;

“Pea folofola ʻe ia ki he kakaí, ʻo pehē ange kiate kinautolu: Vakai ki hoʻomou fānau īkí.

“Pea ʻi heʻenau hanga atu ke vakaí, naʻa nau tangaki hake honau matá ki he langí, ʻo nau mamata ki he matangaki ʻo e langí, pea naʻa nau vakai ki he kau ʻāngelo ʻoku ʻalu hifo mei he loto langí ʻo hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e afi; pea nau ʻalu hifo ʻo haʻohaʻo takatakai ʻa e fānau iiki ko iá, pea naʻe takatakai ʻiate kinautolu ʻa e afi; pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló.

“Pea naʻe mamata mo fanongo mo fakamoʻoni ʻe he kakaí; pea ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻoni ʻenau fakamoʻoní, he naʻa nau mamata mo fanongo kotoa pē, ko e tangata taki taha maʻana.”28

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e fakamatala ko iá. ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia pea ʻofa ke tāpuekina ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku akoʻi ʻa e fānau īkí ʻi Hono huafá.

Mei ha malanga naʻe fai ʻi he fakataha fakalotu ʻi he Uike ʻo e Akó ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 17 ʻo ʻAokosi 1999 (vakai ki he Ensign, Feb. 2000, 10–17; pe Liahona, Mē 2000, 14–23).