Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 11: Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Tamaí mo e Ngaahi Faʻeé (Konga 2: Ngaahi Fatongia ʻo e Ngaahi Faʻeé)


Lēsoni 11

Ko e Ngaahi Fatongia Toputapu ʻo e Ngaahi Tamaí mo e Ngaahi Faʻeé

Konga 2: Ngaahi Fatongia ʻo e Ngaahi Faʻeé

Ngaahi Fakakaukau Ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatu ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tūkunga ʻoku mou ʻi aí.

  • ʻOku faleʻi mai ʻa kitautolu ʻi he fanongonongo ki he fāmilí ʻo pehē, ʻoku ʻi ai ʻa e “fatongia toputapu ʻoku haʻisia ki ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau” (vakai ki he peesi iv ʻi he tohi fakahinohino ako ko ʻení). Ako mo ho malí ki he ngaahi fokotuʻu ʻe 10 naʻe fai mai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafi Penisoni ki he ngaahi tamaí ʻi he peesi 51, pea mo ʻene ngaahi fokotuʻu ʻe 10 ki he ngaahi faʻeé ʻi he peesi 55–57. Aleaʻi ha ngaahi founga te mo lava ʻo ngāue fakataha ai mo fepoupouʻaki ʻi homo ngaahi fatongia ko ʻení.

  • Fai ha tohi ki hoʻo faʻeé pe ki hoʻo kui fefiné.

Tohi ke Lau

Ako ki he ongo fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e ongo fakamatala ko ʻení mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

“Koeʻuhí He ko e Faʻē Ia”

ʻEletā Jeffrey R. Holland
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko
Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻi ai ha ngaahi konga ʻo e faʻu ʻa Vikitā Hiukó ʻoku pehē:

“Naʻá ne pakiua ʻa e maá ʻo ne ʻoange ki he fānaú, ʻo na kai fiekaia ia. Naʻe pehē ʻe he sātiní, ‘Naʻe ʻikai tuku haʻane meʻa.’

“Ka ne pehē ʻe ha sōtiá, ‘Koeʻuhí he ʻoku ʻikai fiekaia ia.’

“Pea tali ʻe he sātiní, ‘ʻIkai [ka] koeʻuhí he ko e faʻē ia.’”

Te tau fakamanatu ʻi ha taʻu ʻe taha, ʻa e tui mo e toʻa ʻa kinautolu ne nau fai e fononga faingataʻa ʻo kolosi ʻi ʻAiouā, Nepulasikā, pea mo Uaiomingí, pea ʻoku ou fie fakalāngilangiʻi ai ʻa kinautolu ʻoku tatau mo e kau faʻē paionia ne nau tokangaʻi, lotua, mo faʻa faifonua pē siʻenau ngaahi pēpeé ʻi he halanga lōloá ni. Pea ʻi heʻeku fai ʻení, ʻoku ʻi ai mo ha kakai fefine ʻoku nau fanongoa hoku leʻó, ʻoku loto moʻoni ke ʻi ai siʻanau fānau ka ʻoku ʻikai. ʻOku ou lea atu fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻomai ha “ʻamanaki lelei [ki he] loto tō noá”1 ʻi ha ngaahi ʻaho ʻoku toka mei muʻa, tuʻunga ʻi hotau ngaahi loʻimata kuo tō he meʻá ni.2 Hangē ko ia kuo toutou akonaki ʻaki ʻe he kau palōfitá mei he tuʻunga malangá ni, ʻe “ʻikai taʻofi ha tāpuaki” miate kinautolu ʻoku faivelengá, ʻio, neongo ʻe ʻikai maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá he taimi pē ko iá.2 Ka ʻi he taimí ni, ʻoku tau fiefia he ko e ui ko ia ke ohí, ʻoku ʻikai fakangatangata ia ki haʻatau fānau totonu pē.

ʻI heʻeku lea atu ko ʻení ʻo kau ki he ngaahi faʻeé ʻoku ʻikai ngalo ai ʻiate au ʻa e ngaahi fatongia mahuʻinga mo pelepelengesi ʻo e ngaahi tamaí, ʻo tautautefito ʻi hono lau ko ia ʻo e taʻe ʻi ai ha tamai ʻi he ngaahi fāmili ʻo onopōní, ko e “tefitoʻi palōpalema fakasōsiale ia ʻo hotau taimí.”3 ʻOku moʻoni ʻe lava ke hoko ʻa e taʻe tamaí ko ha palōpalema pea aʻu pē ki he ngaahi ʻapi ʻoku ʻi ai ha tamai, ʻoku kai pē mo mohe “taʻe fai ha ngāue.” Ka ko ha pōpoaki ia ki he kau taulaʻeikí ke fai ʻi ha taimi kehe. ʻOku ou fie fakahikihikiʻi he ʻahó ni ʻa e nima ʻo e ngaahi faʻē ne nau luelue ʻa e mohenga pēpeé, mo akoʻi ʻi he angatonu ki heʻenau fānaú, he ko e ʻelito kinautolu ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEiki kiate kitautolu ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻI heʻeku leá ni, ʻoku ou fakaongo atu ai ʻa e meʻa ne tohi ʻe Paula ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻa e “tui taʻe loi” ʻa Tīmoté, ʻa ia ne muʻaki nofoʻia hoʻo kui ko Loisí, [mo] hoʻo faʻē ko ʻIunisí.“4 Naʻe pehē ʻe Paula, ”Talu hoʻo kei siʻi [mo hoʻo] ʻiloʻi ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní.“5 ʻOku tau fakamālōʻia heni ʻa e faʻē mo e kui fefine kotoa pē kuo tau ako mei ai ʻa e faʻahinga moʻoni peheé ni kuo tau ʻiloʻi ʻi heʻetau kei īkí.

Ko e Ngaahi Feilaulau Naʻe Fai ʻe he Ngaahi Faʻē kei Talavou

ʻI heʻeku lea fakalūkufua ki he ngaahi faʻeé, ʻoku ou loto ke u fakahīkihikiʻi mo fakalotolahiʻi ʻa e ngaahi faʻē kei talavoú. Ko e ngāue ʻa e faʻeé ʻoku faingataʻa, mo ʻikai faʻa fakatokangaʻi. Ko e taʻu ʻo e kei iiki ʻa e fānaú ʻoku faʻa hoko ia ʻi he kei ako ʻa e husepānití pe uaifí pe ʻokú na ako fakatouʻosi—ko e ngaahi taimi ia ʻoku kei fakaangaanga ai ʻa e husepā- nití ke ngāueʻi ha moʻuí. Fetōʻaki fakaʻaho ʻa e meʻa fakapaʻangá ʻi he siʻisiʻí mo e hala ʻaupitó. ʻOku faʻa teuteuʻi ʻaki pē ʻa e falé ha sīpinga ʻe ua—ko ha ngaahi nāunau fale motuʻa me he Kautaha Teseletí pe ko e hala ʻatā. Ka ʻoku ʻi ai ha kā, ʻoku leleʻaki pē e leta molemolé pea mei maha mo e penisiní. Ka ko e faingataʻa lahi taha hono fafanga poʻuli mo e nifo ʻa e fānaú ki he ngaahi faʻē kei talavoú, ʻa ʻenau ongosiá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ngaahi taʻu ko ʻení, ʻoku touʻanga lahi siʻi ngaahi faʻeé kae siʻi ʻenau mohé, pea foaki lahi ange ki he niʻihi kehé kae siʻi pē kiate kinautolu, ʻo laka hake ʻi ha toe kulupu kuó u ʻiloʻi ʻi ha faʻahinga taimi. ʻOku ʻikai ai ha ofo ʻi he ʻuliʻuli ange siʻonau lalo fofongá ʻo faʻa ʻasi lahi.

Ko hono fakaolí he ʻoku meimei ko e kau fefine pē ʻeni ʻoku tau faʻa fie ui—pe fie maʻu ke ui—ke nau ngāue ʻi he uōti mo e ngaahi houalotu ʻa e siteikí. ʻOku mahino pē ia. He ko hai te ne taʻe fie maʻu e ngaahi ivi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau Loisi mo e Kau ʻIunisi ko ʻení? Ke fakapotopoto muʻa ʻa e taha kotoa. Manatuʻi ko e fāmilí ʻoku muʻomuʻa tahá, ʻo tautautefito ʻi he ngaahi taʻu toki kamatá. Ka fai ia ʻe maʻu ʻe he ngaahi faʻeé ha ngaahi founga lelei ke nau ngā- ue fai velenga ai he Siasí, pea aʻu pē ʻo tokoniʻi mo fakamālohia koe—mo ho fāmilí ʻe ha niʻihi kehe—ʻi he founga tatau.

Fai hoʻomou lelei tahá ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ko ʻení, tatau pe ko e hā ha toe meʻa te ke fai, tokangaʻi ʻa e ngafa ko ʻeni ʻoku ʻaʻaú pea mo ia ʻoku tuku mai ai ʻe he langí ha kau ʻāngelo ke nau leʻohi koe mo hoʻo fānau īkí. Ngaahi husepāniti—ʻa e husepānití pē—pea pehē mo e kau taki faka-siasi mo e kaungāmeʻa ʻi he tapa kotoa, mou faʻa tokoni, mo ongoʻingofua, pea mo fakapotopoto. Manatuʻi, “ʻoku ʻi ai hono kuonga ʻo e meʻa kotoa pē mo e ʻaho ki he ngāue kotoa pē ʻi he lalo langí.”6

Siʻi ngaahi faʻē, ʻoku mau ʻiloʻi mo fakamālōʻia hoʻomou “tui ʻi he foʻi laka kotoa peé.” Mou ʻiloʻi muʻa naʻe mahuʻinga, pea ʻoku kei mahuʻinga, pea ʻe mahuʻinga ia ʻo taʻengata. Kapau kuo aʻu ki ha tuʻunga ʻo ke fuesia toko taha ai pē ʻa e fatongiá ni, ʻo ʻikai hao hoa ʻi ho tafaʻakí, tatau pe ko e hā, ʻe toe lahi ange ʻemau lotua koé pea mo fakamātoato ange homau loto ke tokoniʻi koé.

ʻOku Fai ʻe he Ngaahi Faʻeé ʻa e Ngaahi Ngāue ʻa e ʻOtuá

Naʻe tohi mai kimuí ni kiate au siʻa faʻē kei talavou, ko ʻene hohaʻá ne hangē ne tupu ia mei ha meʻa ʻe tolu. ʻUluakí, ko ʻene fanongo pē ki he ngaahi lea he Siasí fekauʻaki mo e tuʻunga fakafaʻeé, ʻoku faʻa tangi ai ʻi heʻene ongoʻi naʻe ʻikai feʻunga pe ʻoku ngalingali he ʻikai feʻunga mo e fatongiá ni. Uá, naʻe hangē ki ai ʻoku fie maʻu ia ʻe he māmani ke ne akoʻi ʻene fānaú ʻi he laukongá, tohi nimá, teuteu falé, lea faka-Latiná, fiká, mo e ʻilo ki he ʻinitanetí— ki muʻa pea toki lava ʻa e kiʻi pēpeé ke ne puʻaki ha faʻahinga foʻi lea. Tolú, ʻokú ne faʻa ongoʻi ʻoku sio lalo ange ʻa e kakaí, naʻe ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga, he ko e faleʻi pe ngaahi fakahikihikiʻi naʻá ne maʻú, naʻe hangē ko ha ngeʻesi peé—ko e ongosia ʻo e lotó mo e laumālié, ʻa e fiemaʻu ʻoku aʻu ʻo ʻaho kakato mo pō kakató, ʻoku ʻosi ai ʻa e kātakí, ʻo faʻa hoko ia ʻi he feinga mo e loto ke aʻusia ʻa e tuʻunga fakafaʻē ʻoku ʻamanaki ʻa e ʻOtuá te ne aʻusiá.

Ka naʻá ne pehē ne ʻi ai ha meʻa naʻá ne kei fakalotolahiʻi ia. Te u lau atu: “ʻI hono kotoa ʻo e meʻá ni, pea mo e loʻimata ne faʻa toó, ʻoku ou ʻiloʻi loto ʻoku ou fai e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú ma kaungā ngāue mo Ia ʻi hoku tuʻunga fakafaʻeé. ʻOku ongo kiate au ʻa hono maʻu ʻe he ʻOtuá ʻEne taumuʻa māʻolunga tahá mo hono ʻuhingá, ʻi heʻene hoko ko ha mātuʻa, neongo ʻoku faʻa ʻai ia ʻe Haʻane fānau ʻe niʻihi ke Ne tutulu.

Naʻá ne fakaʻosi ʻo pehē, “ʻI he ʻiló ni, ʻoku ou feinga ai ke u manatuʻi ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻá ʻi he taimi ʻoku faʻa taulōfuʻu aí. Mahalo ko hono ʻuhinga moʻoní ko ʻetau taʻe malavá mo ʻetau hohaʻá, ʻokú ne ueʻi ke tau kakapa atu kiate Ia mo fakafaingamālieʻi ai Hono ivi ke aʻu mai kiate kitautolú. Mahalo ʻoku fakaʻamu fakapulipuli pē kuo pau ke tau hohaʻa pea kuo pau ke tau kole ange ʻi he loto fakatō- kilalo ke Ne tokoni mai. ʻOku ou tui, te Ne toki lava ʻo akoʻi fakahangatonu leva ʻa e fānaú ni, ʻo fakafou ʻia kitautolu, ʻo ʻikai hatau toe loto. ʻOku ou saiʻia he fakakaukau ko iá pea ʻokú ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei. Kapau te u lava ʻo anga-tonu ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai Hēvaní, mahalo ko ʻene fakahinohino ki heʻema fānaú he ʻikai lava ke toe toʻo. Mahalo ko e taimi ia ʻe toki hoko ai ko ʻEne ngāue mo Hono nāunau ʻi he tafaʻaki kotoa pē.”7

ʻE Ui Koe ʻe Hoʻo Fānaú ko e Monūʻia

ʻOku mahino mei he faʻahinga ʻuhinga ko iá, ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuliʻuli ko ia he lalo matá, ʻoku ʻikai tupu ia mei he fetongi napikení mo e fetuku meʻalele ʻo e fānaú ki he akó, ka ʻoku mei ha ngaahi pō ʻo e taʻe mamohe ʻi he fakakaukauʻi hoto lotó, mo e holi vale ke ohi hake ʻa e fānaú ni ke nau aʻusia e tuʻunga ʻoku finangalo ki ai e ʻOtuá. Tuku muʻa ke u pehē fakalūkufua ki he ngaahi faʻeé ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻi hono ueʻi au ʻe he faʻahinga līʻoa mo e loto ko iá, ʻoku mou tōtō atu. ʻOku fuʻu sai moʻoni hoʻomou ngāué. Ko e foʻi moʻoni ko ia kuo ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e faʻahinga fatongia peheé, ko ha fakamoʻoni taʻengata ia ʻo e falala atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimoutolú. Kuo mou tokoni. ʻOku ʻikai tonu ke ke fai toko taha pē ia. ʻOkú ne ʻafioʻi ko hoʻo fanauʻi ha tamá ʻoku ʻikai te ne ʻai ke ke ʻilo kānokato ai. Kapau te ke feinga mo ho husepānití ke ʻofa he ʻOtuá mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí; kapau te mo kole ʻa e fakahinohino mo e fakafiemālie ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kuo talaʻofa ki he kau mateakí, kapau te mou ō ki he temipalé ke fakahoko mo maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e ngaahi fuakava toputapu taha ʻoku fai ʻe ha fefine pe tangata ʻi he māmaní; kapau te ke fakahā ki he niʻihi kehé, kau ai hoʻomo fānaú, ʻa e tokanga tatau, mo e ʻofa, mo e loto faʻa fakamolemole ʻokú ke loto ke fai atu ʻe he langí; kapau ʻe fai ho lelei tahá ke ke hoko ko e mātuʻa lelei taha te ke lavá, kuó ke fakahoko ai ʻa e meʻa kotoa ʻoku malava ʻe ha tangata ko ia ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke faí.

ʻE fakamamahiʻi ho lotó he taimi niʻihi, ʻe ha fili ʻo haʻo tama pe mokopuna. He ʻikai faʻa hoko vave he taimi niʻihi ʻa e ngaahi ʻamanakí. Pea ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e tamai mo e faʻē kotoa. Ka ʻi he fakaʻamu mo e lotu ʻa e Palōfita ʻofeina ko Siosefa Sāmitá, ʻi hono tuʻunga fakamātuʻá, naʻá ne pehē, “ʻE ʻOtua, ʻoua muʻa naʻa tuku ke mole ʻeku fānaú.”8 Ko e fakaʻamu ia mo e tailiili ʻa e mātuʻa kotoa pē. Ka ʻoku ʻikai ha taha kuo taʻe lava ʻo ka ne feinga maʻu pē mo lotu taʻe tuku. ʻOkú ke maʻu ʻa e totonu kotoa he māmaní ke ke maʻu ha poupou pea mo ʻiloʻi ʻamui ʻe ui ʻe hoʻo fānaú ho hingoá ko e monūʻia, ʻo hangē tofu pē ko e ngaahi toʻu tangata ʻo e ngaahi faʻē ki muʻa ʻiate koé, ne nau fakaʻamua hoʻo ngaahi fakaʻamú mo ongoʻi hoʻo ngaahi tailiilí.

ʻOkú ke maʻu ʻa e anga motuʻa ʻo ʻIví, ʻa e faʻē ʻa e fāmili kotoa ʻo e tangatá, ʻa ē naʻe mahino ki ai kuo pau ke ne hinga mo ʻĀtama kae “ʻi ai ʻa e tangatá [mo e fefiné]”9 pea maʻu mo e fiefiá. ʻOkú ke maʻu ʻa e anga motuʻa ʻo Sela mo Lepeka mo Lēsielí, ka ne taʻe ʻoua kinautolu ne ʻikai maʻu e ngaahi tāpuaki fakapēteliake kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé, ʻa ia ʻokú ne tāpuakiʻi kotoa kitautolú. ʻOkú ke maʻu ʻa e ngaahi anga ʻo Loisi mo ʻIunisí, pea mo e ngaahi faʻē ʻa e kau tau ʻe toko ua afé. ʻOkú ke maʻu ʻa e anga ʻo Melé, ʻa ē ne fili mo tomuʻa fakanofo ki muʻa ʻi he māmaní te ne tuʻituʻia, mo fanauʻi ʻa e ʻAlo moʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku mau fakamālō kiate kimoutolu hono kātoa, kau ai mo ʻemau ngaahi faʻeé, mo fakahā atu ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe mahuʻinga hake ʻi he māmaní ka ko e kau hangatonu ʻi he ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá, ʻo fakahoko ʻa e moʻui fakamatelie mo e moʻui fakaemāmani ʻo Hono ngaahi ʻofefiné mo Hono ngaahi fohá, koeʻuhí ke hoko mai ʻa e moʻui taʻe maté mo e moʻui taʻengatá mei he puleʻanga fakasilesitialé mei ʻolunga.

Falala ki he Fakamoʻuí ʻo Taʻengata

ʻI hoʻo haʻu ki he ʻEikí ʻi he anga-malū mo e loto fakatōkilaló, pea hangē ko e lea ʻa ha faʻē ʻe taha, “ʻo tuki ʻi he matapā ʻo e langí ke kole, mo tautapa, pea mo fie maʻu ha fakahinohino mo ha poto mo ha tokoni ke fakahoko ʻene ngāue fakaofó,” ʻe fakaava ʻa e matapā ko iá ke ʻoatu ʻa e ivi mo e tokoni ʻo ʻitā- nití. Maʻu muʻa ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Kole ʻa e lolo faitoʻo ʻo e Fakaleleí ki ha meʻa pē ʻokú ne uesia koe pe ko hoʻo fānaú. ʻIloʻi ʻe fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa lahi tuʻunga he tuí, koeʻuhí pē ko koe.

He ʻikai ke ke lavaʻi toko taha pē ʻeni, ka ʻoku ʻi ai ho tokoni. ʻOku ʻi heni ʻa e ʻEiki ʻo e Langí mo e Māmaní ke ne tokoniʻi koe. ʻA ē ʻokú ne kumi moʻoni ki he sipi heé, mo tafi fakamaʻa ke ne ʻilo ʻa e paʻanga ne molé, pea mo tali taʻe tuku ki he foki mai hono foha maumau koloá. Ko hoʻo ngāué ke fakahoko ʻa e fakamoʻuí, ko ia ʻe fakamaamaʻi koe, pea ʻoatu mo hoʻo totongi, pea hiki hake koe ki he tuʻunga ʻoku māʻolunga ange pea lelei ange ʻi he tuʻunga naʻá ke ʻi aí ʻi hoʻo feinga ke fai ho tūkuingatá, neongo pe ko e hā hano lahi ʻo haʻo ongoʻi ho vaivaí ʻi he taimi ʻe niʻihi.

Manatu, manatu ki he ngaahi ʻaho kotoa ʻo hoʻo hoko ko e faʻeé: “Kuo ʻikai te mou aʻusia ki he potu ko iá kā ne taʻeʻoua ʻa e folofola ʻa Kalaisí mo e tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.”10

Falala kiate Ia. Falala moʻoni kiate Ia. Falala kiate Ia ʻo taʻengata. Pea “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mā- lohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa.”11 ʻOku mou fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaofo moʻoni hoʻomou fakahoko iá. ʻOkú Ne lolotonga tāpuakiʻi ʻa kimoutolu pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kimoutolu, kae tautautefito ki he ngaahi ʻaho ʻoku faingataʻa taha ai homou ngaahi ʻahó mo e ngaahi poó. Pea mou hangē ai ko e fefine taʻeʻiloa ko ia, naʻá ne feinga mai ʻi he angavaivai, pea ʻi he loto-veiveiua mo ʻe mā, naʻe tutui mai ʻi he fuʻu kakaí ke ne ala ki he tapa ʻo e kofu ʻo e ʻEikí, ko ia ʻe folofola mai ai ʻa Kalaisi ki he kakai fefine ko ia ʻoku hohaʻa mo fifili pea nau tangi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi ko honau fatongia ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi faʻeé, “ʻOfefine, ke ke fiemālie; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí.”12 Pea ʻe fakamoʻui ai foki mo hoʻomou fānaú.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlani ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1997 (vakai ki he Conference Report, Apr. 1997, 46–49p pe Ensign, May 1997, 35–37; pe Tūhulu, Siulai 1997, 38–41).

Ki he Ngaahi Faʻē ʻi Saioné

Palesiteni ʻĒsela Tafi Penisoni
Palesiteni Hono 13 ʻo e Siasí

ʻE ngaahi faʻē ʻi Saione, ʻoku mahuʻinga ʻaupito homou ngaahi fatongia mei he ʻOtuá ki homou hakeakiʻí pea ki hono fakamoʻui mo hono hakeakiʻi ʻo homou fāmilí. ʻOku fie maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻa ʻene faʻeé ʻo lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻoku lava ʻe he paʻangá ʻo fakatau maí. Ko e meʻaʻofa mahuʻinga tahá ʻa hoʻomou maʻu ha taimi ke mou feohi ai mo hoʻomou fānaú.

ʻOku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa ki he ngaahi faʻē ʻi Saioné, ko ia ʻoku ou fie fokotuʻu atu ai ha founga mahino ʻe hongofulu ʻe lava ai ʻe heʻetau ngaahi faʻeé ʻo fakaʻaongaʻi lelei honau taimí mo ʻenau fānaú.

Fakafaingamālieʻi Homou Taimí ʻi he Taimi Kotoa pē ʻi he Moʻui ʻa Hoʻomou Fānaú. ʻUluakí, mou fakafaingamālieʻi homou taimí ke mou ʻi ʻapi maʻu pē ʻi he taimi ʻoku mavahe atu pe foki mai ai ʻa e fānaú— ʻi he taimi ʻoku nau ʻalu atu ai pe ko ʻenau foki mai mei he akó, ʻi he taimi ʻoku nau ʻalu ai ʻo ʻeva mo honau ngaahi kaumeʻá mo ʻenau foki maí; ʻi he taimi ʻoku nau ʻomi ai honau ngaahi kaumeʻá ki homou ʻapí. Ke mou fakafaingamālieʻi homou taimí ke mou ʻi ai ʻi he taimi ʻoku taʻu ono pe hongofulu-mā-ono ai hoʻomou fānaú. ʻOku tau lau ʻi he tohi Lea Fakatātaá ʻo pehē, “Ko e tamasiʻi ʻoku tuku pē ki heʻene faʻitelihá ʻokú ne fakamaaʻi ʻa ʻene faʻe锓 (Lea Fakatātā 29:15). Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa lahi taha ki ai ʻa hotau sōsaietí ko e fānau ʻe lau miliona ko ia ʻoku nau nofo taʻetokangaʻi kinautolu ʻe ha taha ʻi honau ʻapí ʻi ha konga ʻo e ʻahó, ʻa ia ʻoku nau foki atu ki ʻapi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ʻapi ʻa e ongo mātuʻá ke tokangaʻi kinautolu he ʻoku nau ō kinautolu ʻo ngāue.

Hoko ko ha Kaumeʻa Moʻoni. Ko hono uá, ʻe ngaahi faʻē, mou fakamoleki ha kiʻi taimi ke mou hoko ai ko ha kaumeʻa moʻoni ki hoʻomou fānaú. Fakafanongo ki hoʻomou fānaú, ʻio, fakafanongo moʻoni. Talanoa mo kinautolu, kata mo fiefia fakataha mo kinautolu, hiva fakataha mo kinautolu, vaʻinga fakataha mo kinautolu, tangi fakataha mo kinautolu, fāʻofua kiate kinautolu, fakalāngilangiʻi fakamātoato ʻa kinautolu. ʻIo, fakamoleki ha taimi ke mou feohi fiemālie fakafoʻituitui ai mo hoʻomou fānaú. Hoko ko ha kaumeʻa moʻoni ki hoʻomou fānaú.

Lau ha Tohi Ki Hoʻo Fānaú. Ko hono tolú, ʻe ngaahi faʻē, fakamoleki ha taimi ke mou lau ai ha tohi ki hoʻomou fānaú. ʻOku totonu ke kamata hoʻomou lau tohi ki homou ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻoku nau kei valevale. Manatuʻi ʻa e lea ʻa e punaké:

Mahalo ʻokú ke maʻu ha ngaahi koloa taʻefaʻalauá;

Ko e ngaahi puha iiki ʻo e siueli mo e puha lalahi ʻo e koulá.

Ka ʻe ʻikai te ke koloaʻia ange koe ʻiate au—

He ko ʻeku faʻeé naʻe lautohi mai kiate aú.

(Strickland Gillilan, “The Reading Mother.”)

Te ke tōkaki ai ha manako ʻi he ngaahi tohi leleí mo ha ʻofa moʻoni ki he ngaahi folofolá kapau te ke faʻa lau ha ngaahi tohi maʻu pē ki hoʻo fānaú

Lotu Fakataha mo Hoʻomou Fānaú. Ko hono faá, fakamoleki ha taimi ke mou lotu fakataha ai mo hoʻomou fānaú. ʻOku totonu ke fai ʻi he pongipongí mo e efiafí ʻa e ngaahi lotu fakafāmili ko ia ʻoku tataki ʻe he tamaí. Ngaohi ke ongoʻi ʻe hoʻomou fānaú ʻa hoʻomou tuí ʻi hoʻomou fakaafeʻi mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ke nau maʻú. Te u fakanounouʻi ʻa e lea ʻa Sēmisí ʻo pehē, “Ko e lotu fakamātoato ʻa e [fefine] māʻoniʻoní ʻoku ʻaonga lahi” (Sēmisi 5:16). Tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau kau ki he ngaahi lotu fakafāmilí mo fai haʻanau ngaahi lotu fakafoʻituitui, pea mou fiefia ʻi heʻenau ngaahi tautapa ki heʻenau Tamai ʻi Hēvaní.

Fai Fakauike ʻa e Ngaahi Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí. Ko hono nimá, fakamoleki ha taimi ke mou fakahoko fakauike ai ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi fakauike ʻoku mahuʻingamālie mo leleí. Mou fai ha efiafi fakafā- mili ʻi ʻapi ʻi he uike taki taha ʻa ia ʻoku fakalaumālie mo fakatupulekiná ʻa ia ʻe tokangaʻi ʻe he tamaí. Tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau kau mālohi ki ai. Akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú. Ngaohi ia ke hoko ko e taha ʻo e ngaahi tala-tukufakaholo mahuʻinga taha ʻa homou fāmilí. Manatuʻi ʻa e talaʻofa fakaofo ko ia naʻe fai mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he taimi naʻe ʻuluaki kamata ai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he Siasí: “Kapau ʻe talangofua ʻa e kāingalotú ki he akonaki ko ʻení, ʻoku mau palōmesi atu ʻe maʻu ai ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga lahi. ʻE tupulekina ai ʻa e ʻofa ʻi ʻapí mo e talangofua ki he ngaahi mātuʻá. ʻE fakatupulekina ai ʻa e tuí ʻi he loto ʻo e toʻutupu ʻo ʻIsilelí, pea te nau maʻu ai ha mālohi ke tauʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví mo e ngaahi ʻahiʻahi te nau fehangahangai mo iá” (ʻi he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 4:339). ʻOku kei fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻa e talaʻofa fakaofo ko ʻení.

Ke Mou Maʻu Meʻatokoni Fakataha. Ko hono onó, fakamoleki ha taimi ke mou fakataha ai ʻi he taimi ʻoku mou maʻu meʻatokoni aí ʻo ka faingamālie. ʻE hoko ʻeni ko ha palōpalema faingataʻa ʻi he taimi ʻoku tupu hake ai ʻa e fānaú ʻo lalahí pea kamata ke femoʻuekina ange ʻa e moʻuí. Ka ʻoku hoko ʻi he taimi maʻu meʻatokoní ha taimi fetalanoaʻaki fiefia, mo e feʻinasiʻaki ʻi he ngaahi palani mo e ngaahi ngāue ʻo e ʻahó, kae ʻumaʻā ha taimi ako makehe ai koeʻuhi ko ha ngāue fakataha ki ai ʻa e ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí mo e fānaú.

Lau Fakaʻaho ʻa e Ngaahi Folofolá. Ko hono fitú, fakamoleki ha taimi ʻi he ʻaho taki taha ke mou lau fakafāmili ai ʻa e ngaahi folofolá. ʻOku mahuʻinga ʻa e lau fakafoʻituitui ʻo e folofolá, ka ʻoku mahuʻinga foki mo e lau fakafāmili ʻo e folofolá. ʻOku hanga ʻe hono lau fakafāmili ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻomi ha tupulaki fakalaumālie lahi ange ki homou ʻapí pea ʻe maʻu ai ʻe he mātuʻá mo e fānaú ha mālohi ke nau ikunaʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí pea hoko ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko honau takaua maʻu pē. ʻOku ou palō- mesi atu kiate kimoutolu, ʻe hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo liliu ʻa e moʻui ʻa homou fāmilí.

Mou Fai Fakafāmili ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Mou Faí. Ko hono valú, mou fakamoleki ha taimi ke mou fai fakataha ʻi he fāmilí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou faí. Ngaohi hoʻomou ngaahi ʻeva fakafāmilí mo e ngaahi kaimeʻakaí mo e ngaahi fakafiefiaʻi ʻo e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí mo e ngaahi ʻalu ki ha ngaahi feituʻú ko ha ngaahi taimi makehe ia mo e ngaahi meʻa ke mou manatu fuoloa ki ai. Kapau ʻe faingamālie, pea mou ʻalu fakafāmili ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻa ia ʻoku kau ki ai ha mēmipa ʻo e fāmilí, hangē ko ha faiva fakaako, faʻahinga sipoti, pe ko ha lea, pe ha fakaʻaliʻali talēniti mūsika. Mou ʻalu fakataha ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí kapau ʻoku mou faingamā- lie. Ko e ngaahi faʻē ko ia ʻoku nau tokoniʻi honau ngaahi fāmilí ke nau lotu mo vaʻinga fakatahá, te nau feohi fakataha maʻu pē pea ʻe tāpuekina ai ʻa e moʻui ʻa ʻenau fānaú ʻo taʻengata.

Akoʻi Hoʻomou Fānaú. Ko hono hivá, ʻe ngaahi faʻē, mou fakamoleki ha taimi ke mou akoʻi ai hoʻomou fānaú. Mou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi faingamālie ko ia ke mou akoʻi ai ʻa kinautolú. ʻOku lava ʻo fakahoko ʻeni ʻi ha faʻahinga taimi pē lolotonga ʻa e ʻahó—ʻi he taimi maʻu meʻatokoní, ʻi he taimi ʻoku mou feohi mo mālōlō aí, pe ʻi ha taimi makehe ʻoku mou nofo fakataha hifo ai, ʻi he veʻe mohengá ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻahó, pe lolotonga haʻamou lue lalo fakataha ʻi he pongipongí. ʻE ngaahi faʻē, ko kimoutolu ʻa e kau faiako lelei taha ʻa e fānaú. ʻOua naʻa mou hiki ʻa e fatongia mahuʻinga ko ʻení ke fakahoko ia ʻe ha ngaahi senitā ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻahó pe ko ha kau toʻotama. ʻOku hoko ʻa e ʻofa mo e faʻa lotu ʻa e faʻeé ʻi heʻene tokanga ki heʻene fā- naú ko ʻene ngaahi founga mahuʻinga taha ia ki hono akoʻi ʻene fānaú.

Ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he fānaú. Akoʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau angaleleí. Akoʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai te nau maʻu ha maluʻi ʻe taha ʻi he taimi ʻoku nau fai angahala aí. Akoʻi kinautolu ke nau maʻu ha ʻofa ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí mo ha fakamoʻoni ki hono faka-ʻOtuá.

Akoʻi homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné ke nau tui ʻa e ngaahi vala ʻoku taau mo feʻungá, pea akoʻi kinautolu ke nau fakaʻapaʻapa ki he tuʻunga fakafoʻituitui ʻo e tangatá mo e fefiné. Akoʻi ʻa hoʻomou fānaú ke nau maʻa fakasekisuale, mo e ngaahi tuʻunga totonu ki he fakakaumeʻá, mo e mali temipalé, ngāue fakafaifekaú, mo hono mahuʻinga ʻo hono tali mo hono ngāueʻi ʻo ha ngaahi ui ʻi he Siasí.

Akoʻi ʻa kinautolu ke nau manako ʻi he ngāué mo hono mahuʻinga ʻo e ako ʻoku leleí.

Akoʻi kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fakafiefia ʻoku totonú, kau ai ʻe ngaahi heleʻuhila mo e ngaahi vitiō mo e mūsika mo e ngaahi tohi mo e ngaahi makasini ʻoku leleí. Mou fakamatala ki hono ngaahi kovi ʻo e ponokalafí mo e ngaahi faitoʻo kona tapú, pea akoʻi kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo ʻenau tauhi ke maʻa ʻenau moʻuí.

ʻIo, ʻe ngaahi faʻē, mou akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki hoʻomou fānaú ʻi homou ʻapí, pea ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi afi fakamāfana ʻi homou ʻapí. Ko e ako mahuʻinga taha ʻeni ʻe maʻu ʻe hoʻomou fānaú. Ko e founga akonaki ʻeni ʻa e ʻEikí. ʻE ʻikai lava ʻe he Siasí ke faiako ʻo hangē ko hoʻomou faiakó. ʻE ʻikai lava ia ʻe he ʻapi akó. ʻE ʻikai lava ia ʻe he ngaahi senitā ʻoku tauhi ai hoʻomou fānaú ʻi he taimi ʻahó. Ka te mou lava ia ʻe kimoutolu, pea ʻe poupouʻi ai ʻa kimoutolu ʻe he ʻEikí. ʻE manatuʻi ʻe hoʻomou fānaú ʻa hoʻomou ngaahi akonakí ʻo taʻengata, pea ʻo kapau te nau tupu hake ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te nau mavahe mei ai. Te nau lau ʻa kimoutolu ko e monūʻia—ʻa ia ko ʻenau faʻē ko ha ʻāngelo moʻoni.

ʻE ngaahi faʻē, ko e faʻahinga faiako fakalangi, mo fakafaʻē ʻeni ia ʻoku fie maʻu ha taimi ke fakatupulaki ai—ha taimi lahi ʻaupito. ʻE ʻikai lava ʻo fakahoko lelei ia ʻi ha kiʻi taimi siʻi pē. Kuo pau ke fai ia ʻi he taimi kotoa pē kae lava ke fakamoʻui mo hakeakiʻi ai hoʻomou fānaú. Ko homou uiuiʻi fakalangí iá.

ʻOfa Moʻoni ʻi Hoʻomou Fānaú. Ko hono hongofulú mo hono fakaʻosí, ʻe ngaahi faʻē, mou fakamoleki ha taimi ke mou ʻofa moʻoni ai ʻi hoʻomou fānaú. ʻOku ofi ʻaupito ʻa e ʻofa taʻe-filifilimānako ʻa e faʻeé ki he ʻofa faka-Kalaisí.

Ko ha fakalāngilangi fakaʻofoʻofa ʻeni naʻe fai ʻe ha foha ki heʻene faʻeé: “ʻOku ʻikai lahi haʻaku ʻilo pea ʻoku ʻikai te u manatuʻi ʻa ʻene ngaahi fakakaukau ki he ngaahi fili lakanga fakafonuá pe ko hono tuʻunga fakasōsialé, mo ʻene ngaahi fakakaukau ʻo kau ki hono akoʻi hake ʻo e fānaú, faʻahinga meʻakai ʻokú ne mahuʻingaʻia aí, mo e anga ʻo e tauhi fānaú. Ka ko e meʻa mahuʻinga taha pē ʻoku ou manatu ki ai ʻi he ʻosi ʻa e ngaahi taʻu lahi ko ʻení, ko ʻene ʻofa ʻiate aú. Naʻá ne manako ke tokoto fakataha mo au ʻi he mu-sié ʻo ne fai mai ha ngaahi talanoa kiate au, pe ko haʻane langa-toi mo kimautolu fānaú. Naʻa ne puke atu au ʻo fāʻofua maʻu pē ki ai. Pea naʻá ku fiefia ai au. Naʻá ne maʻu ha fofonga fiefia. Naʻe hangē ia kiate au ko e fofonga ʻo e ʻOtuá, mo e ngaahi fakamatala ʻoku fai ʻe he kakai māʻoniʻoni kotoa pē ʻo kau kiate Iá. Pea nau hiva! Pea neongo ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia kotoa pē kuo hoko kiate au ʻi heʻeku moʻuí, ʻe ʻikai te u lava ʻo fakatataua ha meʻa ki he fiefia ʻo ʻeku kaka hake ki hono fungá ʻo mohe ai lolotonga ʻene luelue mo hivehiva ʻi hono sea lué. ʻI heʻeku fakakaukau atu ki aí, ʻoku ou fifili ai pe ʻoku ʻiloʻi nai ʻe he fefine ʻo e ʻaho ní ʻa e fuʻu mālohi lahi ʻokú ne maʻu ʻi heʻene ngaahi fakakaukaú mo ʻene ngaahi palaní ke ne fakafōtungaʻi mo teuteuʻi ʻa ʻene fānaú ki ha fakatuʻutāmaki pe ha mamahi ʻe hoko mai ʻi he kahaʻú. ʻOku ou fifili pe ʻokú ne ʻiloʻi nai hono mahuʻinga lahi ʻo ʻene ʻofá mo ʻene tokangá ʻi he moʻui ʻa ʻene tamá.”

ʻE ngaahi faʻē, ʻoku fie maʻu foki ʻa e faʻahinga ʻofa mo e tokanga tatau ʻe hoʻomou fānau ʻoku ʻi he toʻu ʻo e taʻu hongofulu tupú. ʻOku ngali faingofua ange ki he ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí ke nau fakahā ʻa ʻenau ʻofá ki heʻenau fānaú ʻi heʻenau kei īkí, kae faingataʻa ange ke fakahā ia kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau tupu hake ai ʻo motuʻa angé. Mou ngāue ki ai ʻi he faʻa lotu. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ʻi ai ha faikehekehe ia ʻi he ngaahi fakakaukau ʻi he ngaahi toʻú. Pea ko e kī ki aí ko e ʻofá. ʻOku fie maʻu ʻe heʻetau fānau tupú ʻa e ʻofa mo e tokanga, ka ʻoku ʻikai ko e fakapelepeleʻi kovi. ʻOku nau fie maʻu ʻa e loto mahinó mo e femahinoʻakí, ka ʻoku ʻikai ko hono taʻetokangaʻi ʻe he ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí. ʻOku nau fie maʻu ʻa e taimi ʻo e ngaahi mā- tuʻá. ʻE lava ʻe he ngaahi akonaki ʻofa pea mo e ʻofa mo e falala ʻa e faʻeé ki hono foha pe ʻofefine ʻoku ʻi he taʻu hongofulu tupu pe motuʻa angé ʻo fakahaofi ʻa kinautolu mei he māmani kovi ko ʻení.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe Palesiteni Penisoni ʻi ha faeasaiti maʻá e ngaahi mātuʻá ʻi he ʻaho 22 ʻo Fēpueli 1987.

Ngaahi Fakamatalá

  1. “Huhuʻi ʻo ʻIsileli,”Ngaahi Himi, fika 5; vakai foki ki he 3 Nīfai 22:1.

  2. Vakai ki he Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation,comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:76; Harold B. Lee, Ye Are the Light of the World: Selected Sermons and Writings of President Harold B. Lee (1974), 292; mo e Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 1991, 94.

  3. Tom Lowe, “Fatherlessness: The Central Social Problem of Our Time,” Claremont Institute Home Page Editorial, Jan. 1996.

  4. 2 Tīmote 1:5.

  5. 2 Tīmote 3:15.

  6. Tangata Malanga 3:1.

  7. Fetohiʻaki Fakafoʻituitui

  8. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 462.

  9. 2 Nīfai 2:25.

  10. 2 Nīfai 31:19.

  11. 2 Nīfai 31:20.

  12. Mātiu 9:22.