Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 16: Ko e Lotu Fakafāmilí, Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá, mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí


Lēsoni 16

Ko e Lotu Fakafāmilí, Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá, mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú pe ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Kapau ʻoku fai maʻu pē ʻe homou fāmilí ʻa hoʻomou lotu fakafāmilí, ako fakafāmili ki he folofolá, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻoku totonu leva ke ke fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakalelei ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení. Kapau ʻoku ʻikai ke fai ʻe homou fāmilí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻoku totonu leva ke ke fakakaukauʻi ha meʻa te ke fai ke tokoni ki hono fakahoko maʻu pē ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi homou ʻapí.

  • Mou palani fakafāmili ha ʻekitivitī ke mou fai fakataha. Fakakaukau ke mou ngāue ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukasu ʻoku fokotuʻu atu ʻi he peesi 317–409 ʻo e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ki he Efiafi Fakafāmili ʻI ʻApí (31106 900).

  • Lau ʻa e fakamatala ʻi he peesi 167–170 ʻo e ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó (36123 900).

Tohi ke Lau

Ako ki he ongo fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e ongo fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Ko e Ngaahi Tapuaki ʻo e Lotu Fakafamili

Palesiteni Gordon B. Hinckley
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmote ʻo pehē:

“Peá ke ʻilo ʻa e meʻá ni foki, ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmaki.

“Koeʻuhi ʻe ʻofa ʻa e kau tangatá kiate kinautolu pē, ʻo mānumanu, mo pōlepole, mo laukau, mo lea kovi, mo talangataʻa ki he mātuʻá, mo taʻe fakafetaʻi, mo taʻe māʻoniʻoni.

“ʻO taʻe maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá, ʻo liʻaki ʻa e lea fakapapaú, ko e kau lohiaki, ko e kau holi kovi, ko e kau anga-mālohi, ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku leleí.

“Ko e kau lavaki, ʻo anga-ʻohonoa, mo loto-fielahi, ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá” (2 Tīmote 3:1–4).

ʻOku fie maʻu ke fai hano fakamamafaʻi foʻou ʻi hotau kuongá ni ʻa e faitotonú, ʻulungāangá, mo e anga-tonú. ʻE toki liliu ʻa e ngaahi founga ʻo e ʻaho ni kapau te tau toe fakakau ki hono langa hake ʻo ʻetau moʻuí ʻa e ngaahi anga-lelei ko ia ʻoku mahuʻinga ki he sivilaise moʻoní. Ko e fehuʻi leva ʻeni ʻoku tau fehangahangai mo iá, Te tau kamata nai ʻi fē?

ʻOku ou tui au kuo pau ke kamata ia ʻi haʻatau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá, pea ko ʻEne fānau ʻa kitautolu; ʻoku tau fetuʻutaki mo Ia, mo tau ʻiloʻi ʻa e māfimafi Hono tuʻungá kiate kitautolú; pea ʻoku tau kole ʻi he ʻaho taki taha ke Ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāué.

ʻOku ou fokotuʻu atu ko e taha ʻo e ngaahi faitoʻo mahuʻinga taha ki he mahaki fakatuʻutāmaki ko ia ʻokú ne hanga ʻo maumauʻi ʻa e ʻulungāanga ʻo hotau sosaietí, ko haʻatau foki ki he lotu fakafāmilí. ʻE ʻikai te tau lava ʻo ʻamanaki ʻe hoko ha mana ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, ka ʻe hoko ha mana ʻi ha ʻosi atu ha toʻu tangata ʻe taha.

Naʻe hoko ʻa e lotu fakafāmili ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kakai Kalisitiane ʻi he māmaní ʻi he toʻu tangata ʻe taha pe ua kuo hilí, ko ha konga pē ia ʻo e ngaahi ngāue fakaʻahó ʻo hangē pē ko e kaí. Naʻe tupu ʻa e hoko ʻa e fakaʻauʻau hifo ʻa e tuʻunga ʻo e anga-maʻa ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, mei he fakaʻau ke mole atu ʻa e faʻahinga ʻulungā- anga ko iá.

ʻOku ou tui au ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa feʻunga ke ne hanga ʻo fetongia ʻa e tūʻulutui fakataha—ʻa e tamaí, faʻeé, mo e fānaú—ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē. ʻOku laka ange hono hanga ʻe he meʻá ni ʻo ngaohi ʻa e ngaahi ʻapí ke lelei mo fakaʻofoʻofa ange ia, ʻi hano teuteuʻi ʻaki ia ha ngaahi kāpeti matolu, mo ha ngaahi puipui fakaʻofoʻofa, pe ko hano teuteuʻi ʻi ha ngaahi lanu fakaʻofoʻofa kehekehe ʻa e ngaahi holisí mo e ngaahi nāunau falé.

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi he tūʻulutuí ʻoku fepaki ia mo e ngaahi ʻulungāanga ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá: “pōlepole. …anga-ʻohonoa, mo loto-fielahi.”

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi he tūʻulutui fakataha ʻa e tamaí mo e faʻeé mo e fānaú, ʻa ia ʻokú ne toʻo atu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻe niʻihi naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá: “talangataʻa ki he mātuʻá,…mo taʻe maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá.”

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi he fakataufolofola ki he ʻOtuá ʻoku tokoni ia ki hono ikunaʻi ʻo e loto ʻoku fakahehema ke taukae ki he ʻOtuá, pea mo e “ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá.”

ʻOku toʻo atu ʻa e loto ke taʻe fakafetaʻi mo taʻe māʻoniʻoní ʻi he fakafetaʻi fakataha ʻa e fāmilí ki he ʻEikí, koeʻuhí ko e moʻui mo e melino ʻoku nau ʻinasi aí. ʻOku hanga ʻe he fāmilí ʻo fakatupulaki ha fefaka-houngaʻiʻaki mo ha fefakaʻapaʻapaʻaki, mo ha feʻofaʻaki foʻou ʻiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fakafetaʻi ai ki he ʻEikí.

ʻOku pehē ʻi he folofolá: “Ke ke fakafetaʻi ki he ʻEikí ko ho ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 59:7). Pea ʻoku toe hoko atu ʻo pehē: “Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻe he tangatá ki he ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai ha taha kuo tupu hono houhaú ki ai, ka ko kinautolu pē ʻoku ʻikai ke nau fakamoʻoni hono kau mai hono toʻu kupú ʻi he meʻa kotoa pē” (T&F 59:21).

ʻOku hanga ʻe he fāmilí ʻo fakatupulekina ʻa ʻenau ʻofa ki he kakai kehé ʻo mahulu ange ʻi he ngaahi fakaʻamu siokitá, pea nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai kehé, mo nau holi ke nau tokoni ki hono fakalato ʻo ʻenau ngaahi fiemaʻú, ʻi he taimi ʻoku nau tūʻulutui fakataha ai ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pea nau manatu ki he masivá mo e faingataʻaʻiá mo kinautolu ʻoku ngaohikoviʻí. ʻE ʻikai lava ha taha ʻo kole ki he ʻOtuá ke Ne tokoniʻi hono kaungāʻapi ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻikai te ne taʻe ongoʻi hano ueʻi hake ia ke ne fai ha tokoni ki hono kaungāʻapi ko iá. Hono ʻikai lahi ha ngaahi meʻa mana lahi ʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻo e māmaní, kapau te nau liʻaki ʻa ʻenau siokitá, pea līʻoa ʻenau moʻui ʻi hano tokoniʻi ʻo e kakai kehé. ʻOku lava ʻo kamata ʻa e ngaahi mana ko ʻení ʻi he ngaahi lotu fakaʻaho ʻoku fai ʻe he fāmilí.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha toe founga lelei ange ki hono ueʻi hake mo hono akoʻi ʻo e ʻofa ki he fonuá, ʻo hangē ko ha lotua ʻe he mātuʻá ʻa e fonua ʻoku nau nofo aí ʻi he ʻao ʻenau fānaú, mo kole ki he ʻOtua Māfimafí ke Ne tāpuakiʻi ia koeʻuhí ke lotolotoi ai ʻa e tauʻatāiná mo melinó. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ha toe founga lelei ange ki hono fakatupulekina ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú ʻa e fakaʻapaʻapa ko ia ʻoku fie maʻu ke nau fakahā ki he kau maʻu mafaí, ʻo hangē ko ʻenau manatuʻi ʻa hono lotua fakaʻaho ʻe he fāmili ʻa kinautolu ʻoku nau taki ʻi he puleʻangá.

ʻOku ou manatu ki haʻaku sio ʻi ha ngaahi papa fakaʻaliʻali lalahi ʻi ha ngaahi kolo ʻe niʻihi, pea naʻe tohi ai ʻa e lea ko ʻení, “Ka ai ha puleʻanga ʻoku lotu, ko e puleʻanga melinó ia.” ʻOku ou tui au ki ai.

ʻOku lava ʻe he lotu fakatahá ʻo fakanonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e fāmilí. Te ne lava ʻe ia ʻo ngaohi ʻa e fānaú ke nau fakaʻapaʻapa ki he mātuʻá ʻo tupu ai ʻa e talangofuá. Te ne lava ʻo ʻomi ʻa e laumālie ʻo e fakatomalá, pea te ne lava ʻe ia ʻo taʻofi ʻa e vete malí mo e ngaahi palōpalema mamafa ʻoku hoko aí. ʻOku tau fakahā fakataha ʻa hotau ngaahi vaivaí ki he ʻEiki ʻi he taimi ʻoku tau lotu fakataha aí, pea tau kole ai ki he ʻEikí ke Ne tāpuakiʻi hotau ʻapí mo kinautolu ʻoku nau nofo ʻi aí.

Naʻe mahuʻinga lahi kiate au ha lea naʻe fai ʻe ha tangata kuo fuloa siʻane mālōlō. Naʻe tohi ʻa Sēmisi H. Moili (James H. Moyle) ki hono fanga makapuná ʻo fekauʻaki mo e lotu fakafāmilí ʻi hono ʻapí. Naʻá ne pehē: “Kuo pau ke mau lotu ki muʻa pea mau toki mohé, ”o mau kole ha fakahinohino mo ha tokoni mei he langí. ʻE lava ke tupu hake ʻi he ngaahi fāmili ʻoku puleʻi lelei tahá ha fakakikihi, ka kuo pau pē ke taʻofi ia…ʻe he laumālie ʻo e lotú. … ʻOku hanga ʻe hono angá ʻo fakatupulekina ʻa e moʻui māʻoniʻoní ʻi he kakaí. ʻOkú ne hanga ʻo poupouʻi ʻa e uouangatahá, ʻofá, faʻa fakamolemolé, mo e fie tokoní.“

Naʻe haʻu ʻi he 1972 ʻa Kēnolo Tōmasi L. Keini (Thomas L. Kane) ʻa ia ko e kaumeʻa mamae ʻo hotau kakaí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo honau faingataʻaʻia ʻi ʻAiouaá, pea mo e taimi naʻe haʻu ai ʻa e kau sōtia ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo ne fononga mai ki he hihifó mo hono uaifí mo hono foha ʻe toko ua. Naʻá nau fononga fakataha mo Pilikihami ʻIongi ki Sā Siaosi, ʻo nau mālōlō ʻi he pō kotoa pē ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau fononga ko iá. Naʻe fai ai ʻe he uaifi ʻo Tōmasi Keiní ha ngaahi tohi ki heʻene tamaí ʻi Filatelifia ʻi Penisilivēnia. Naʻá ne pehē ange ai ʻi haʻane tohi ʻe taha:

“Naʻa mau lotu ʻi he ʻapi kotoa pē naʻa mau mālōlō ai ʻi heʻemau fononga ko iá, ʻi he hili pē ʻemau kai efiafí, pea mau toe lotu ki muʻa pea mau toki kai pongipongí. Naʻe fie maʻu ke kau ki ai ʻa e toko taha kotoa pē. … ʻOku tūʻulutui…fakataha ʻa e kau Māmongá, pea ʻoku fai leva ʻa e lotú ʻe he tamaí pe ko e ʻulu ʻo e fāmilí pe ko ha toko taha ʻaʻahi fakalāngilangi atu ki honau ʻapí. … ʻOku ʻikai te nau fakamoleki honau taimí ke nau fai ai ha ngaahi fakalāngilangi, ka ʻoku nau kole pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fie maʻú, pea nau fakafetaʻi kiate Ia koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuó Ne foaki mai kiate kinautolú. … ʻOku nau ʻamanaki pē kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hotau ngaahi hingoá taki taha mo hotau tuʻungá, pea ʻoku nau kole ke tāpuaki [ha toko taha makehe ʻaki haʻanau taku hono hingoá],… Naʻá ku saiʻia au ʻi he meʻá ni ʻi he taimi naʻá ku anga ai ki aí.”

Taumaiā ke tau hanga ʻo fakatupulekina ʻa e ʻulungāanga ʻo e lotu fakafāmilí, ʻo hangē ko e mahuʻingaʻia ai ʻa ʻetau fanga kui ʻi he kau paioniá. Naʻe hoko ʻa e lotu fakafāmilí ko ha konga ia ʻo ʻenau lotú, ʻo hangē pē ko e ngaahi fakataha naʻe faʻa fai ʻi he Tāpanekalé: Naʻa nau maʻu ha tui ʻi heʻenau ngaahi lotu fakaʻaho ko iá, pea naʻa nau hanga ai ʻo fakaʻataʻatā mo taʻaki ʻa e vaó, pea nau fakatafe mai ʻa e vaí ki he kelekele mōmoá, pea ngaohi ʻa e toafá ke matala, mo puleʻi honau ngaahi fāmilí ʻi he ʻofa, pea nau nofo ʻi he melino, mo ngaohi honau hingoá ke ongoongoa ʻi heʻenau līʻoa ʻenau moʻuí ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ko e tefitoʻi ʻiuniti ʻo e sōsaietí ʻa e fāmilí. ʻOku hoko ʻa e fāmili ʻoku lotú ko e ʻamanaki lelei ʻanga ia ʻo ha sōsaieti ʻoku leleí. “Mou kumi ki [he ʻEikí] ʻi he lolotonga ʻoku faʻa ʻilo iá” (ʻIsaia 55:6).

Te tau lava nai ʻo ngaohi hotau ngaahi ʻapí ke toe fakaʻofoʻofa ange? ʻIo, te tau lava ʻo fakahoko ia ʻi heʻetau kole ki he tupuʻanga ʻo e fakaʻofoʻofa moʻoni kotoa peé. Te tau lava nai ʻo fakamālohia hotau sō- saietí, mo ngaohi ia ke hoko ko ha feituʻu lelei ange ke tau nofo ai? ʻIo, te tau lava ia ʻi hano fakamālohia ʻa e ʻulungāanga ʻo ʻetau moʻui fakafāmilí ʻi haʻatau tūʻulutui fakataha ʻo kole ki he ʻOtua Māfimafi ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

ʻE lava nai ʻe ha mafola ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e lotu fakafāmilí, ʻo taʻofi i ha toʻu tangata pē ʻe taha ʻa e ngaahi palōpalema mamafa ko ia ʻoku nau hanga ʻo fakaʻauha kitautolú. Te ne hanga ʻo toe fakafoki mai ʻa e faitotonú, fefakaʻapaʻapaʻakí, mo e laumālie ʻo e fakafetaʻí ki he loto ʻo e kakaí.

Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tuki-tuki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu kiate kimoutolu, kuo pau ke tāpuekina ʻa kimoutolu kapau te mou faʻa fai ʻi he loto-fakamātoato ʻa e lotu fakafāmilí. ʻE ʻikai mahino mai leva ʻa e ngaahi liliu ʻoku hokó. ʻE ʻikai loko fuʻu mahino ia ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka kuo pau pē ke hoko ia, he ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá” (Hepelū 11:6).

ʻOfa ke tau faivelenga ʻi hono tā ʻo e sīpingá ki he māmaní ʻi he ngāue ko ʻení, mo tau poupouʻi ʻa e kakai kehé ke nau fai ia.

Mei he Ensign ʻo Fēpueli 1991, peesi 2–5; pe Tūhulu, Sepitema 1991, peesi 3–6.

`“Ko Ia naʻe Akonekina ai Au ”

ʻEletā L. Tom Perry
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu-Mā-Uá

Ko e Ngaahi Mātuʻa Leleí

ʻOku kamata ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e lea ko ʻení: “Ko au Nīfai, ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongo mātuʻa lelei, ko ia naʻe akonekina ai au ʻi he ʻilo kātoa ʻa ʻeku tamaí…” (1 Nīfai 1:1). ʻE hoko ʻeni ko ha māmani kehe ʻaupito kapau ʻe kamata ʻa e tohi fakamatala ʻa e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻaki ʻa e lea faingofua ko ʻeni—ʻi heʻeku maʻu ha mā- tuʻa lelei pea akonekina au ʻe kinaua.

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi makehe pehē ʻo e hisitōliá, ʻa ia ko ha kuonga kuo toe fakafoki kakato mai ai ʻa e Ongoongolelei ʻa e ʻEikí. ʻOku tupulekina ʻi he tokolahi mo e mālohi ʻa ʻetau kau faifekaú; ko ia ʻoku akonekina ai ʻa e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi lea ʻa ha ngaahi puleʻanga lahi ange, pea tokolahi ange mo e kakai ʻoku nau fanongo ki aí ʻi ha toe taimi ʻi muʻa. Pea ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi uooti mo e ngaahi siteiki ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, kuo ueʻi hake ai eʻ he laumālié ʻa e ʻatamai ʻo ha kakai poto ke nau faʻu ha ngaahi meʻangāue fakafetuʻutaki ʻa ia ʻe lava ke fakahoko atu ai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e kau Palōfitá ki he kakai ko ʻení. ʻOku vave ange he taimí ni hono fakamafola ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e Ongoongoleleí, ke ʻoatu ʻa e ʻamanaki lelei ki he melino taʻe ngatá ki he loto ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Faingataʻaʻia ʻa e Moʻui Fakafāmilí

Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí ko e tokāteline ʻo e taʻe ngata ʻa e ʻiuniti ʻo e fāmilí. ʻOku tau fakahā ki he māmaní hono mahuʻinga ʻo e moʻui fakafāmilí, pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tupu ha konga lahi ʻo e puputuʻu mo e faingataʻa ʻoku hoko ʻi he māmani ʻi he ʻaho ní mei he fakaʻauʻauhifo ki lalo ʻa e moʻui fakafāmilí. ʻOku fakaʻauʻauhifo foki mo e tuʻunga ʻo e ʻapí ʻa ia ʻoku akoʻi mo hinoiʻi ai ʻa e fānaú ʻe ha mātuʻa ʻofá.

Kuo fetongi he ʻahó ni ʻa e fakafāmili ko ia ʻoku fetuʻutaki fakataha ai ʻa e fānaú mo e mātuʻa he ako, vaʻinga, mo e ngāué, mo e meʻakai ʻoku ngaohi vave fakatāutaha pē ʻo fakamafana ʻi he ʻōvani ʻuhilá, pea nofo he efiafí ʻo sio televīsone. Naʻe pehē ʻe he Kau Taki Fakafonua ʻa e Ngaahi Vahefonua he 1991, kuo aʻu ʻa e tuʻunga ʻo e mole ʻa e mālohí mei he ʻapí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he fonuá ni, pea naʻa nau aleaʻi lelei heʻenau ngaahi fakatahá ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau hohaʻa ki aí. Naʻa nau fokotuʻu ai ha fakakaukau mahuʻinga ʻe nima ʻa ia ʻe lava ʻo fakatupulaki ʻa e ngaahi faingamālie ke ola lelei e moʻui ʻa e ngaahi fāmilí.

ʻUluakí, fakamālohia ʻa e ngaahi fetuʻutakí ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafāmili; uá, fokotuʻu ha ngaahi lao ʻoku leleí, mo e ngaahi meʻa—ʻoku kau ki ai; tolú, fakatupulaki ʻa e anga fakaʻapaʻapaʻi kitá; faá, fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻe lava ʻo ngāueʻi mo fakahokó; pea nimá, faʻa fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi mālohinga mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmilí.

ʻOku fakafokifā leva ha mahuʻinga makehe mai ʻa e ngaahi leʻo ʻo e fakatokanga ʻo ʻetau kau Palōfita ʻi he kamataʻangá. Hangē ko e ngaahi faleʻi mo e ngaahi naʻinaʻi kuo nau fai atú, kuo pau ke tau tokanga ki hotau ngaahi fāmilí, pea fakavave ʻetau ngaahi ngāue fakafaifekaú, fakahā ki he kakai kehé ʻa e ʻilo ki he moʻoni ʻo hono mahuʻinga ʻo e ʻiuniti fakafāmilí.

Naʻe Ako ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e Ngaahi Fatongia Fakamātuʻá

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he kamataʻangá kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻo fakamahinoʻi kiate kinaua ha ngaahi fatongia heʻena hoko ko ha mātuʻá. Naʻe mahino ʻaupito hona ngaahi fatongiá. ʻOku tau ʻilo naʻá na talangofua ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, hili ʻena maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino meiate Iá, pea naʻe fai ai ʻa e lea ko ʻení ʻo kau kiate kinaua:

“Pea ʻi he ʻaho ko ia ne fakamālōʻia ʻe ʻĀtama ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakafonu ia, ʻo ne kamata ke kikite ʻo kau ki he ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní, ʻo ne pehē, ”Ke monūʻia ā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá he ko e meʻa ʻi heʻeku fai angahalá kuo fakaʻā ai ʻa hoku matá, pea te u maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí ni, pea te u toe mamata ʻi he kakanó ki he ʻOtuá.

“Pea naʻe fanongo ʻa ʻIvi, ko hono malí, ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, ʻo ne fiefia ʻo pehē: Ka ne taʻe ʻoua ʻeta maumau fonó pehē ʻe ʻikai ai pē te ta maʻu ha hako, pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, mo e fiefia ʻo hota huhuʻí pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kau talangofua kotoa peé.

“Pea naʻe fakamālōʻia ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, peá na fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki hona ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné” (Mōsese 5:10–12).

Akonakiʻi mo Akoʻi ʻa e Fānaú

ʻIo, naʻe talu pē mei he kamataʻangá, mo e kau ʻi he ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻe he ʻEikí ki heʻetau ʻuluaki mātuʻa fakamāmaní ʻa e fatongia ʻaki ʻe he mātuʻá hono akoʻi ʻo ʻenau fānaú.

Naʻe maʻu ha ngaahi fakahā ʻi hono fakafoki mai ʻo e Siasí ʻi he kuonga ko ʻení, ʻo naʻinaʻi mai ai ki he mātuʻá ke nau tokanga ki honau fatongia ke akoʻi hake ʻenau fānaú. Naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo valokiʻi ʻi he vahe 93 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ha niʻihi ʻo e kau takí koeʻuhí ko e ʻikai te nau tokanga ki honau ngaahi fatongia fakafāmilí. ʻOku pehē ʻi he folofolá:

“Ka kuó u fekau kiate kimoutolu ke mou akonekina ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní.

“Kuo ʻikai te ke akoʻi ʻa hoʻo fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní, ʻo fakatatau ki he ngaahi fekaú; pea ʻoku kei maʻu ai pē ʻe he toko taha anga-koví na ʻa e mā- lohi kiate koe, pea ko e meʻa ʻeni ʻoku tupunga ai hoʻo faingataʻaʻiá.

“Pea ko ʻeni, ʻoku ou fai ʻa e fekau kiate koe—kapau ʻokú ke fie maʻu ke fakahaofi koe, ke ke fakamaau ʻa ho fale ʻoʻoú, he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻikai ke totonu ʻi ho falé” (T&F 93:40, 42–43).

Mahuʻinga ʻo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Naʻe fai atu ʻe he Siasí ha naʻinaʻi ki he ngaahi mā- tuʻá ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ke nau fai he uike kotoa pē ha Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi. Kuo fokotuʻu ʻo fakahoko ʻa e naʻinaʻi ko iá he ʻahó ni ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí. Kuo vaheʻi ai ʻa e efiafi Mōnité ke hoko ko ha efiafi ke feohi fakataha ai ʻa e fāmilí. Kuo tuʻutuʻuni ai ke ʻoua naʻa fai ha ngaahi ʻekitivitī pe ngaahi feohi fakasōsiale ʻi he efiafi ko ʻení. Kuo ʻosi talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga lahi kapau ʻe faivelenga hotau ngaahi fā- milí ʻi hono fakahoko ʻení.

Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Lī ʻo naʻinaʻi mai kiate kitautolu ʻo pehē:

“Mou manatuʻi ʻeni, kapau ʻe mahino kakato ʻa e misiona ʻa ʻIlaisiaá, kuo pau ke liliu ʻa e loto ʻo e fā- naú ki heʻenau ngaahi tamaí, pea mo e loto ʻo e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú. ʻOku fakahoko ia ʻi he māmani ko ʻení pea pehē foki ki he Maama Fakalaumālié. Kapau te tau taʻe tokanga ki hotau ngaahi fāmilí ʻi heʻetau fakahoko ʻa e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí, pea ʻikai te tau fakahoko hotau fatongia ʻi he māmaní, ʻe fēfē nai ʻa e langí, kapau ʻe mole ʻa e fānau ko iá meiate kitautolu tuʻunga ʻi haʻatau taʻe tokanga? ʻE ʻikai hoko ʻa hēvani ko e hē- vani, kae ʻoua kuo tau fakahoko hotau ngaahi fatongia kotoa pē ke tau fakahaofi ʻa kinautolu kuo fekau mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau hakó.”

Naʻá ne toe meʻa ʻo pehē:

“Ko ia kuo pau ke liliu ai ʻa e loto ʻo kimoutolu ko e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ki hoʻomou fā- naú ʻi he taimí ni, kapau ʻoku mou maʻu moʻoni ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, pea ʻoua naʻa mou pehē ʻoku ʻuhinga pē ia kiate kinautolu ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Liliu homou lotó ki hoʻomou fā- naú, pea mou akoʻi ʻa kinautolu. Ka kuo pau ke mou fai ia lolotonga ʻoku nau kei iiki feʻunga ke akoʻi totonu ʻa kinautolú, pea kapau te mou taʻe tokanga ke fakahoko hoʻomou Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí, ʻoku mou taʻe tokanga ai ki he kamataʻanga ʻo e misiona ʻa ʻIlaisiaá, pea ʻoku hangē pē ia ko haʻamou taʻe tokanga ki hoʻomou fakatotolo ki homou hisitōlia fakafāmilí” (ʻi he Relief Society Course of Study 1977–78, naʻe toki fakamataʻitohi faka-ʻπtali).

ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he ngaahi taimi fakafiefia ʻa homau fāmilí he taimi naʻe kei iiki ai ʻema fānaú, pea mau kei nofo kotoa ʻi ʻapí. Kuó u nofo ʻo fakakaukau atu ki he ngaahi ʻaho ko iá, kae ʻumaʻā ha ngaahi liliu te u fai ki he anga hono fokotuʻutuʻu mo puleʻi homau fāmilí, kapau te mau maʻu ha faingamālie ke mau toe foki ʻo kamata foʻou ʻemau moʻuí. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki ʻe ua kuó u fakakaukau te u hanga ʻo fakaleleiʻi kapau ʻe toe foaki mai ʻa e faingamālie ko iá kiate au, ke u toe maʻu ha fānau iiki ʻi homau ʻapí.

Ko e meʻa ʻuluakí, ko haʻaku fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange mo hoku uaifi ʻi ha fakataha ʻa e kōmiti pule ʻa e fāmilí, ʻo ma ako, fetuʻutaki, palani, mo fokotuʻutuʻu lelei ke ma lava ʻo fakahoko lelei ange ai homa ngaahi fatongia fakamātuʻá.

Ko ʻeku fakaʻamu hono uá, kapau ʻe lava ke u toe foki ki he ngaahi taʻu ko iá, ko haʻaku fakamoleki ha taimi lahi ange ki he fāmilí. ʻE kau leva ki ai hano fakahoko ha ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻoku lelei angé.

ʻOku Tokoni ʻa e Toʻutupú ki Heʻene Ola Leleí

ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tuku ke fuesia ʻe he mā- tuʻá pē ʻa e fatongia ki hono palani mo hono teuteuʻi ʻo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí. Ko e ngaahi efiafi fakafā- mili lelei taha kuó u mamata aí, ʻa e ngaahi fakafā- mili ko ia ʻoku kau lahi ʻa e toʻu tupu ʻo e fāmilí ʻi hono fakahokó.

ʻOku ou kole kiate kimoutolu ʻa e kau Tīkoni, Akonaki, mo e kau Taulaʻeikí, mo kimoutolu ʻa e kau finemui Punungahoné, Maea Meití, mo e kau Loumailé, ke mou tokoni lahi ki he ola lelei ʻo hoʻomou ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻapi lahi ʻoku mou hoko ai ko e konisēnisi ʻo e fāmilí. He ko kimoutolu foki ʻe ʻaonga taha ki ai iá. Kapau ʻoku mou fie nofo ʻi ha māmani ʻoku melino, malu, mo mohu faingamālie, ʻe hoko leva ʻa e fāmili ʻoku mou tokoni ki aí, ko ha fāmili ʻe tokoni ki he lelei fakalūkufua ʻa e māmaní.

ʻOku ou manatu ki ha fakatātā ʻo e meʻá ni ʻi he ngaahi ʻaho mālōlō Kilisimasi ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻá ma ʻeva ai mo homa fanga makapuná. Naʻá ma aleaʻi ai ha veeni ke mau ʻalu fakataha ai, koeʻuhi ke mau ongoʻi moʻoni ai ʻoku mau taha. Naʻe heka ʻi he vēní ʻa e Kui Tangatá mo e Kui Fefiné, mo hoku fohá mo ʻene fānau ʻe toko tolu. Naʻe nofo ʻa e uaifi ia ʻo hoku fohá ʻo tokangaʻi ʻa e fānau īkí. Naʻá ku fakaʻuli he taimi ʻe taha, pea nofo hoku uaifí ʻi hoku tafaʻaki ʻo hoko ko e toko taha fakahinohino folaú. Naʻá ku fanongo atu ki mui ʻi he vēní, ki ha talanoa ʻa ʻOtelī (Audrey), ʻa ia ko e lahi taha ia ʻi he fānaú pea mo ʻene tamaí. Naʻá ne pehē ange, “Ko e taha foki ʻo ʻetau ngaahi taumuʻa ki he taʻu ní ke tau lau ʻo ʻosi ʻa e Tohi ʻa Molomoná heʻetau ako fakafāmilí. Ko e ʻaho fakaʻosi ʻeni ʻo e taʻú. Te tau lava ʻo lau ia ke ʻosi he taimí ni koeʻuhi ke ʻosi ia ʻo fakatatau ki heʻetau palaní?”

Ko e meʻa mahuʻinga makehe kiate au ʻeku fanongo ki hoku fohá mo ʻene fānau ʻe toko tolú, ʻi heʻenau tautaufetongi ʻi hono lau ʻo e ngaahi vahe fakaʻosi ʻo e tohi Molonaí, pea nau fakahoko ai ʻenau taumuʻa ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná kotoa. Manatuʻi, ko e kiʻi finemui naʻá ne fai ʻa e fokotuʻú, ka naʻe ʻikai ko ha taha ʻi he ongo mātuʻá.

Ko e Tukupā ki he Toʻutupú

Ko e toʻu tangata kuo fili ʻa kimoutolu—pea naʻe taʻofi ke mou toki haʻu ʻi he kuonga makehe ko ʻeni ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku lahi fau ha ngaahi tokoni te mou lava ʻo fai ki hono fakatupulaki mo hono fakalakalaka ʻo e ngaahi fāmili ʻoku mou kau ki aí. ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou tuʻu hake ʻi homou ngaahi ʻiuniti fakafāmilí, pea mou ngaohi ʻa e Ongoongoleleí ke moʻui ʻi ho- mou ngaahi ʻapí, ʻi he laumālie longomoʻui mo makehe ʻoku maʻu ʻe kimoutolu ko e toʻu tupú. Manatu ki he naʻinaʻi naʻe fai mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá ʻi heʻene meʻa ʻo pehē:

“ʻOku ou fakaʻamu ke ʻiloʻi ʻe heʻeku fānaú mo e fānau kotoa ʻo Saioné, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he māmaní ni ʻe mahuʻinga ange kiate kinautolu ʻi he ʻilo ki he Ongoongoleleí, ʻa ia kuo toe fakafoki mai ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻo totongi huhuʻi haʻane mole meiate kinautolu. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi he māmaní te ne lava ʻo totongi huhuʻi ha mole ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻilo kia Sīsū Kalaisí. Ko ia, tuku ke tokanga ʻa e mātuʻa kotoa pē ʻo Saioné ki heʻenau fānaú, mo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí, pea nau feinga tūkuingata ke fakalotoʻi kinautolu ke nau fua honau fatongiá, ʻo ʻikai fai fakahōhōloto pē ʻi hono fekauʻi kinautolu ke nau faí. Ka mou feinga ke tōkaki ki honau lotó ʻa e laumālie ʻo e moʻoní, mo ha ʻofa fakakukafi ki he Ongoongoleleí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngata ʻi heʻenau fua honau fatongiá koeʻuhi he ʻoku fakafiefia ia ki heʻenau mātuʻá, ka ʻoku toe fakafiefia foki ia kiate kinautolu (ʻi he Brian H. Stuy, comp.,

Ngaohi ke Mahuʻinga ʻa e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ko e meʻa ia maʻá e kakai kotoa pē, ʻo tatau pe ko e ongo mātuʻá pē ʻi he ʻapí, pe ko ha ʻapi ʻoku toko taha ai pē ʻa e ongo mātuʻá, pe ko ha ʻiuniti fakafāmili ʻoku toko taha ai pē ʻa e mēmipa ʻo e Siasí. ʻE kau faiako fakaʻapi, ʻoku mau kole kiate kimoutolu ke mou faʻa poupouʻi mo fakaʻaiʻai hono fai ʻo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí ʻi hoʻomou ngaahi ʻaʻahí.

Ne toe meʻa mai foki hotau Palōfita ʻi he lolotongá, ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafi Penisoni, ʻo ne fakamanatuʻi mai kiate kitautolu ʻa e fie maʻu ke tau fai ʻetau Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí, mo e ngaahi meʻa ʻe makatuʻunga ai ha ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻoku ola leleí. Naʻá ne meʻa ai ʻo pehē:

“Naʻe fakataumuʻa hono fokotuʻu ʻo e polokalama Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi ʻa e Siasí ke ne fakamālohia mo maluʻi ʻa e fāmilí, pea ke fai ia ʻi ha pō ʻe taha ʻi he uike, ʻa ia ʻe tānaki mai ai ʻe he tamaí mo e faʻeé ʻa hona ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻo nau fakataha ʻi honau ʻapí. ʻOku fai ai ha lotu, hivaʻi ha ngaahi himi pe ngaahi hiva kehe, lau ʻa e folofolá, aleaʻi ai ha ngaahi kaveinga fakafāmili, fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi talēnití, akoʻi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí, pea faʻa fai foki ai mo ha ngaahi vaʻinga, pea maʻu mo ha kiʻi kai maʻamaʻa ne ngaohi pē ʻi ʻapi” (ʻi he Conference Report, Philippine Islands Area Conference, 1975, 10).

ʻOku mau fakaʻamu ke mou hanga ʻo hiki ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻeni naʻe fai atu ʻe he Palōfitá ʻo kau ki he meʻa ʻoku totonú ke kau ʻi he efiafi fakafā- mili ʻi ʻapí.

Naʻe hoko atu ʻene meʻá ʻo pehē: “Ko e ngaahi tāpuaki ʻeni kuo talaʻofa mai ʻe ha Palōfita ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu te nau fai ʻenau Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí ʻi he uike kotoa pē. Kapau ʻe talangofua ʻa e Kāingalotú ki he akonaki koʻení, ʻoku mau palōmesi atu te nau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga lahi. ʻE tupulaki lahi ʻa e ʻofá ʻi he ʻapí, pea mo e talangofua ki he mātuʻá. ʻE tupulaki ai mo e tuí ʻi he loto ʻo e toʻu tupu ʻo ʻIsilelí, pea te nau maʻu ai ha mālohi ke nau tauʻi ʻaki ʻa e ngaahi mālohi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fehangahangai mo iá. (ʻi he Conference Report, Philippine Islands Area Conference, 1975, 10; vakai foki ki he Improvement Era, June 1915, 734).

ʻOku mau poupouʻi ʻa kimoutolu kotoa pē ke mou talangofua ki he akonaki ko ʻeni ʻa hotau Palōfitá. Pea ki he ngaahi fāmili kotoa ʻi he Siasí, mou toe fakafuofuaʻi hoʻomou fakalakalaka ʻi hoʻomou fakahoko ʻa e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí. ʻE hoko hoʻomou fakahoko ʻa e polokalamá ni ko ha pā mo ha maluʻi kiate kimoutolu mei he ngaahi kovi ʻo hotau kuongá, pea te mou maʻu fakatāutaha mo fakakātoa ai ha fiefia ʻoku lahi ange ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá foki.

ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, ke tau hanga ʻo toe fakamālohiʻi mo poupouʻi lahi ange ʻa e polokalama mahuʻinga lahi ko ʻení, ʻi heʻetau fealēleaʻaki fakataha ʻi hotau ngaahi fāmilí.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā Peuli ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1994 (vakai ki he Conference Report, Apr. 1994, 47–51; pe Ensign, May 1994, 36–38; pē Tūhulu, Siulai 1994, 46–49).