Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 8: Levaʻi Lelei ʻo e Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Fāmilí


Lēsoni 8

Levaʻi Lelei ʻo e Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Fāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi ai.

  • Hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ke toki fakatau mai. Hanga ʻo hiki ʻa e mataʻi tohi F ʻi he tafaʻaki ʻo e meʻa naʻe ʻaonga ke ke maʻu, pea tohiʻi ʻa e mataʻi tohi IK ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi meʻa naʻá ke fie maʻu ka naʻe ʻikai mahuʻinga ke ke maʻu. Ngāue ʻaki ʻa e lisi ko ʻení ke ke hanga ʻo fakafuofuaʻi mei ai ʻa e anga ʻo hoʻo ngaahi fakamolé. Kapau ʻokú ke fakamoleki ʻa e paʻangá ʻo fuʻu lahi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻinga ke ke maʻú, ʻoku totonu leva ke ke fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ange ki ai hoʻo paʻangá.

  • Hanga ʻo faʻu fakataha mo ho malí ha patiseti ki ha vahaʻataimi ʻi he kahaʻú—mahalo ki ha uike ʻe taha pe ua. ʻE lava ke mo fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ʻi he peesi 40 ke hoko ko ha fakahinohino kiate kimoua. Mo ngāue fakataha ke mo moʻui ʻo fakatatau ki he patiseti kuó mo fokotuʻú.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi mo ho malí ʻa e fakamatalá kapau kuó ke ʻosi mali.

Ko e Taʻefeliliuaki ʻi he Taimi ʻo e Feliliuakí

Palesiteni N. Elton Tanner
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e meʻa ko ia ʻoku ou fie lea atu ai kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ní, ko e ngaahi meʻa kuó u vakai ki ai ʻo kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻikai feliliuaki mo tuʻu maʻu, ʻa ia kapau ʻe muimui ki ai, te ne ʻomi ha maluʻi fakapaʻanga mo e nonga fakaʻatamai ʻi ha ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmika pē ʻe hoko.

“Mou Fuofua Kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá”

ʻUluakí, ʻoku ou fie fokotuʻu ha makatuʻunga mo ha femahinoʻaki ʻa ia kuo pau ke fakahoko ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻekonōmika ko ʻení.

Naʻe pehē mai ʻe haku mokopuna tangata ʻi ha ʻaho ʻe taha kiate au: “Kuó u nofo ʻo vakai kiate koe mo e kakai lavameʻa kehé, pea kuó u fakapapau te u lavameʻa mo au ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fie ʻinitaviu ʻa e kakai lavameʻa tokolahi taha te u lavá koeʻuhi ke u ʻiloʻi ai ʻa e meʻa naʻe tupu ai ʻenau lavameʻá. Ko ia ai, kapau te ke nofo ʻo vakai atu ki hoʻo moʻuí, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke tui ʻoku mahuʻinga taha ʻo fekauʻaki mo e moʻui lavameʻá?”

Naʻá ku fakahā ange kiate ia naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e founga lelei taha ki he moʻui lavameʻá ʻa ia ʻoku ou ʻilo ki ai: “Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní, pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33).

ʻOku pehē ai ʻe ha niʻihi ʻoku ʻi ai ha kau tangata ia ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau fuofua kumi kinautolu ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku moʻoni ia. Ka ʻoku ʻikai ke talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e koloa fakatuʻasino ʻataʻatā pē ʻo kapau te tau fuofua kumi ki hono puleʻangá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he meʻa kuo hoko tonu kiate au ʻoku ʻikai moʻoni ia. Naʻe pehē ʻe Heneliki ʻIpiseni: “Mahalo ʻoku hoko ʻa e paʻangá ko e ngeʻesi ʻo ha ngaahi meʻa lahi, ka ʻoku ʻikai ko hono kakanó ia. ʻOkú ne ʻoatu hoʻo meʻakai, ka ʻoku ʻikai ko ho uʻá ia, ʻokú ne ʻoatu ha faitoʻo, ka ʻoku ʻikai ko e moʻui lelei fakasinó ia, ʻokú ne ʻoatu ho ngaahi maheni, ka ʻoku ʻikai ko ho ngaahi kaumeʻá, ʻokú ne ʻoatu hoʻo kau tamaioʻeiki, ka ʻoku ʻikai ko e moʻui mateakí; ko e ngaahi ʻaho ʻo e fiefia, ka ʻoku ʻikai ko e melinó pe nēkeneká” (ʻi he The Forbes Scrapbook of Thoughts on the Business of Life [1968], 88).

ʻOku hoko ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he koloá ko ha konga ʻo e ongoongoleleí kapau ʻoku maʻu ia ʻi he founga totonú pea mo e taumuʻa totonú. ʻOku ou manatu ai ki ha meʻa naʻe hoko kia Palesiteni Hiu B. Palauni. Naʻá ne hoko ko ha talavou sōtia ʻi he Tau Lahi I, pea naʻá ne ʻaʻahi atu ai ki hano kaumeʻa tou-lekeleka ʻi ha fale mahaki. Ko e tangata milionea lahi hono kaumeʻá, naʻe taʻu valungofulu, pea naʻá ne ofi mate ʻi heʻene tokoto ko iá. Naʻe ʻikai tokanga hono uaifi kuó na veté pe ko ʻene fānau ʻe toko nimá ke ʻaʻahi mai ʻo vakai kiate ia ʻi he fale mahakí. Ka ʻi he fakakaukau atu ʻa Palesiteni Palauni ki he ngaahi meʻa naʻe mole mei hono kaumeʻá, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke fakatau mai ʻaki ha paʻangá, mo ʻene fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga fakamamahi naʻá ne ne ʻi aí mo e lahi ʻo ʻene faingataʻaʻiá,“ naʻá ne fehuʻi ange ai ki hono kaumeʻá, pe ko e hā ha meʻa te ne liliu ʻi heʻene moʻuí ʻo kapau ʻe toe kamata foʻou ʻene moʻuí.

Naʻe pehē ange ai ʻe he tangataʻeiki vaivaí ni, ʻa ia naʻe mate ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē mei ai: “ʻI heʻeku fakakaukau atu ki heʻeku moʻuí, ko e koloa mahuʻinga taha naʻá ku mei maʻu ka naʻe mole ia meiate au ʻi heʻeku kumi ki he laui miliona naʻá ku maʻú, ko e tui ʻa ʻeku faʻeé ki he ʻOtuá pea mo e taʻefaʻa-mate ʻa e laumālié.

“ ‘… Naʻá ke fehuʻi mai kiate au pe ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fai ha tali ʻe toe lelei ange ʻi he lea naʻe fai ʻe he punaké.’ ” Naʻá ne kole ai kia Palesiteni Palauni ke ne toʻo mai ha kiʻi tohi mei heʻene kato nāunaú ʻo ne lau mei ai ha foʻi maau ko hono kaveingá naʻe pehē “Ko e Muli Au.”

Ko e muli au ki he tui naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku faʻeé,

Ko e sola au ki he ʻOtua naʻe ʻafio mai ki he tautapa ʻa ʻeku faʻeé,

Ko e muli au ki he fiemālie naʻá ku maʻu ʻi heʻeku kei tupu haké,

Ki he toʻukupu taʻengata naʻá ne hapahapai ʻa ʻeku tamaí ʻi heʻene maté.

ʻI hono ui au ʻe he māmani lahí, naʻá ku liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē kae muimui ki ai,

ʻO ʻikai te u ʻilo kuó u tukuange Hono toʻukupú ʻi heʻeku kuí,

ʻO ʻikai haʻaku ʻamanaki ko e muná ni kotoa ko e koto ngeʻesí,

Ko e koloa ʻo e māmaní ko ha pepa ngingila pē, pea kuó u ʻiloʻí.

Ne u fekumi ʻi heʻeku moʻuí ki he ngaahi meʻa naʻá ku maʻu pea liʻaki,

Kuó u kau ki he fakapuepué peá u ikuna ʻi he ngaahi meʻa lahí,

Ka te u foaki kotoa, ʻa e ongoongó mo e koloá mo e fiefia ʻokú ne ʻomí,

Ke u maʻu pē ʻa e tui ne ne tokoniʻi ʻeku faʻeé mo teuʻí.

“Ko e fakamoʻoni tuku ia ʻa ha tangata ʻa ia naʻe fanauʻi ʻi he Siasí ka naʻe hē atu mei ai. Ko e tautapa loto-mamahi ia ʻa ha tangata nofo tukuhāusia ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku lava ʻe he paʻangá ʻo fakatau maí, ka naʻe mole meiate ia ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ʻi heʻene kumi ki he ngaahi koloa ʻo e māmani ko ʻení” (Continuing the Quest [1961], 32–35; naʻe toki fakamataʻitohi faka-ʻĪtali).

Naʻe fai mai ʻe he palōfita ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha akonaki mahuʻinga kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení:

“Kā ʻi he teʻeki ai ke mou kumi ki he ngaahi koloá, mou kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

“Pea ʻo ka hili ʻa hoʻomou maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí te mou maʻu ʻa e ngaahi koloá, ʻo kapau te mou kumi ki ai; pea te mou kumi ki ai koeʻuhi ko hoʻomou fie fai ha lelei—ke fakakofuʻi ʻa e telefuá, pea fafangaʻi ʻa e fiekaiá, pea fakatauʻatāinaʻi ʻa e pōpulá, pea foaki ʻa e fiemālie ki he kau mahaki mo mamahí” (Sēkope 2:18–19; naʻe toki fakamataʻitohi faka-ʻĪtali).

Ko e makatuʻungá mo e fakahinohinó leva ʻeni: Kuo pau ke tau fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea tau ngāue mo palani mo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻetau paʻangá, pea palani ki he kahaʻú, pea fakaʻaongaʻi ʻa e koloa kuo tāpuakiʻi ʻaki ʻa kitautolú ke tokoni ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ko iá. Kapau ʻe tataki ʻa kitautolu ʻe he ʻilo taʻengata ko ʻení pea tau langa ʻi he makatuʻunga mālohi ko ʻení, te tau lava ai ʻo ʻalu atu mo ha loto-falala lahi ange ʻo fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó mo ʻetau ngāue ʻi heʻetau moʻuí, ʻa ia kuo pau ke palaniʻi fakalelei pea fakahoko faivelenga.

Ko e faʻunga ʻeni ʻe makatuʻunga ki ai haʻaku fakamatalaʻi atu kiate kimoutolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe nima ʻo e taʻefeliliuaki ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká.

Totongi Totonu ʻa e Vahehongofulú

Tuʻunga #1: Totongi totonu ʻa e vahehongofulú. ʻOku ou faʻa fifili pe ʻoku tau ʻiloʻi koā ʻoku ʻikai ke hanga ʻe heʻetau vahehongofulú ʻo fakafofongaʻi haʻatau foaki ʻo ha ngaahi meʻaʻofa ki he ʻEikí pea mo e Siasí. Ko e totongi vahehongofulú ko hano totongi ia ʻo hatau moʻua ki he ʻEikí. Ko e ʻEikí ʻoku tupu mei ai ʻa hotau ngaahi tāpuaki kotoa pē, kau ai ʻa e moʻuí.

Ko ha fekau ʻa e totongi vahehongofulú, pea ko ha fekau ia mo ha talaʻofa. Kapau te tau talangofua ki he fekau ko iá, ʻoku talaʻofa mai leva te tau “tuʻumālie ʻi he fonuá.” ʻOku ʻikai ko e tuʻumālie ʻeni ʻi he koloa fakamāmaní pē—ka ʻoku lava ʻo kau ki ai ʻa e fiefia ʻi he moʻui leleí mo e longomoʻui ʻo e ʻatamaí. ʻOku kau ki ai ʻa e uouangataha ʻa e fāmilí mo e tupulaki fakalaumālié. ʻOku ou fakatauange pē, ko kimoutolu ko ia ʻoku ʻikai te mou totongi vahe-hongofulu kakato he taimi ní te mo feinga ke mo u maʻu ʻa e tui mo e ivi ko ia te mou lava ʻo totongi ai ia. Ko e taimi ko ia te mou fakahoko ai homou fatongia ko ʻeni ki homou Tupuʻangá, te mou maʻu ai ha fiefia lahi ange ʻaupito, ʻa ia ko e fiefia ia ʻoku maʻu ʻe kinautolu pē ʻoku nau faivelenga ʻi hono tauhi ʻo e fekau ko ʻení.

Moʻui Fakapotopoto

Tuʻunga #2: Moʻui ʻi he meʻa ʻoku siʻi ange ʻi he meʻa ʻokú ke maʻu maí. Kuó u ʻiloʻi ʻe ʻikai te te lava ai ʻo maʻu mai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻokú te fakamolekí. ʻOku ou tui au ia ʻoku ʻikai ko hono lahi ʻo e paʻanga ʻoku maʻu mai ʻe ha tahá ʻokú ne ʻomi ʻa e nonga ʻa e fakakaukaú ʻo hangē ko ʻene mapuleʻi lelei ʻa ʻene paʻangá. ʻOku lava ke hoko ʻa e paʻangá ko ha tamaioʻeiki talangofua ka ko e pule ngāue fefeka ʻaupito ia. Ko e kakai ko ia ʻoku nau fokotuʻu ʻenau tuʻunga moʻuí ke nau lava ʻo fakatotoe ha meʻa ke fakahuú, ʻoku nau mapuleʻi lelei ʻa e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí. Pea ko e kakai ko ia ʻoku nau fakamole lahi ange ʻi he meʻa ʻoku nau maʻu maí ʻoku puleʻi kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga ʻoku nau ʻi aí. ʻOku nau nofo pō- pula ai. Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻi ha taimi ʻe taha ʻo pehē: “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha te ne lava ʻo ʻomi ʻa e nongá mo e fiemālié ki he loto ʻo e tangatá, pea ki he fāmilí, ko e meʻa ko iá ʻa ʻetau moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau maʻú. Pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku fakamamahi mo fakalotosiʻi mo fakatupu loto-foʻi, ko e meʻa ko iá ʻa e ngaahi moʻua mo e ngaahi fatongia ʻoku ʻikai te tau lava ʻo totongi mo feau leleí” (Gospel Standards, comp. G. Homer Durham [1941], 111).

ʻOku mahinongofua ʻaupito ʻa e kī ki heʻetau fakamole ʻo siʻisiʻi hifo ʻi he meʻa ʻoku tau maʻu maí— ʻoku ui ia ko e mapuleʻi kitá. Kuo pau ke tau ako ke tau mapuleʻi kitautolu, mo hotau ngaahi uʻá, mo ʻetau ngaahi holi fakaʻekonōmiká, ʻo tatau ai pē pe ʻoku hoko vave mai ia ʻi heʻetau moʻuí, pe ʻe hoko mai ia kuo tau fuʻu motuʻa. ʻOku monūʻia moʻoni ʻa e tangata ko ia ʻokú ne ako ke fakamole ʻo siʻisiʻi ange ʻi he meʻa ʻokú ne maʻu maí peá ne fakahū ha paʻanga talifaki ki ha ʻaho ʻo e faingataʻá.

ʻIloʻi Hono Faikehekehe ʻo e Ngaahi Meʻa ʻOkú te Fiemaʻu Moʻoní (Needs) mei he Ngaahi Meʻa ʻokú te Loto pē ke Maʻu Maí (Wants)

Tuʻunga #3: Ako ke ke lava ʻo ʻiloʻi hono faikehekehe ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú mo e ngaahi meʻa ʻokú te loto pē ke maʻu maí. Ko e meʻa ʻoku faʻu pē ʻe he tangatá ʻa e holi mo e uʻa ʻo e kau fakatau koloá. ʻOku hanga ʻe heʻetau ngaahi founga fakatupu koloa feʻauʻauhí ʻo faʻu ʻa e ngaahi koloa mo e ngaahi ngā- ue taʻe-fakangatangata ke ne ueʻi hake ʻa e lotó ke holi ki he ngaahi meʻa ʻoku fakafiemālié mo e ngaahi koloa lahi. ʻOku ʻikai ko haʻaku fakaangaʻi ʻa e ngaahi kautahá pe ko e ngaahi koloa pe ngaahi ngāue ko ʻení. Ko e meʻa pē ʻoku ou hohaʻa ki aí ko e ngāue ʻaki ʻe hotau kakaí ʻa e fakakaukau leleí ʻi heʻenau ngaahi fakataú. Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku hoko ʻa e feilaulaú ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau mapuleʻi lelei ʻa kitautolu ki he taʻengatá.

ʻOku tokolahi ʻa e ngaahi mātuʻa mo e fānau naʻe fanauʻi mai ʻi he fonuá ni mo e ngaahi fonua lahi kehe, talu mei he Tau Lahi Hono II, ʻoku teʻeki te nau fehangahangai kinautolu ia mo e moʻui masivá. ʻOku ʻi ai ʻa e tokolahi naʻe fanauʻi mai kinautolu ki he ngaahi feituʻu ʻoku nau moʻui fiemālie ai. Kuo lahi ʻaupito ʻa e ngaahi faingamālie fakangāue kuo ʻatā mai kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau lava ʻo ngāué. Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe lau ʻi he ʻaneafí ko e ngaahi koloa mahuʻingá, ʻoku lau ia ʻi he ʻahó ni ko e meʻa pē ʻoku ʻaonga ki he fie maʻú.

ʻOku hā mai ʻeni ʻi he kakai mali kei talavou ʻoku nau ʻamanaki ke fakanāunauʻi honau ngaahi ʻapí mo tauhi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi koloa lahi ʻi heʻenau kamata ʻenau nofo malí, ʻa ia ko e ngaahi koloa naʻe toki lava pē ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá ʻo maʻu ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻenau faingataʻaʻia mo e feilaulau. Ko ia ʻi he holi ʻa e kakai mali kei talavoú ke maʻu ha meʻa lahi ʻi he taimi vavé, te nau tali ai ha ngaahi palani fakatau fakamoʻua ʻoku faingofua hono faí, ʻo tupu ai haʻanau ʻefihia ki he ngaahi moʻuá. ʻE taʻofi ai haʻanau maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ko ia te nau lava ai ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kuo fokotuʻu mai ʻe he Siasí ʻo fekauʻaki mo e meʻakai ʻoku tauhi mo fakatolongá mo e ngaahi polokalama maluʻi kehé.

ʻOku hanga ʻe he moʻui fakavalevalé mo e ʻikai mapuleʻi lelei ʻa e paʻangá mo e koloá ʻo fakatupu ha faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fetuʻutaki ʻi he nofo malí. ʻOku hangē ʻoku tupu ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi palopalema ʻi he nofo malí mei he ngaahi meʻa fakaʻekonōmiká—ʻi ha ʻikai maʻu ha paʻanga hū mai feʻunga ke tauhi ʻa e fāmilí pe ko e ʻikai ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e paʻanga hū mai ne ngāueʻí.

Naʻe haʻu ha tamai kei talavou ʻe taha ki heʻene pī- sopé ʻi heʻene fie maʻu ha faleʻi fakapaʻanga, peá ne fai ange ki he pīsopé ʻa e taha ʻo e ngaahi talanoa maheni ko ia ʻoku tau faʻa fanongo aí: “ʻE Pīsope, naʻá ku ako lahi ʻaupito ke u hoko ko ha ʻenisinia, pea naʻá ku maʻu ai ha vāhenga lelei. ʻOku hangē kiate au ko e meʻa pē naʻe akoʻi mai kiate au ʻi he akó ko e founga ke u maʻu ai ha paʻangá, ka ne ʻikai akoʻi mai ʻe ha taha kiate au ʻa e founga ke u mapuleʻi ai ʻa e paʻangá.”

Neongo ʻoku tau tui ʻoku lelei ke kau ʻa e fānau ako kotoa pē ki ha ngaahi kalasi fekauʻaki mo e fakatau mai ʻo e koloá, ka ʻoku ʻi he ongo mātuʻá ʻa e tefitoʻi fatongia ki hono akoʻi iá. ʻE ʻikai lava ʻe he mātuʻá ʻo tuku ʻa e fatongia mahuʻinga ko ʻení ke toki fakahoko pē ʻi ha taimi faingamālie pea ʻe ʻikai te nau lava ʻo tuku atu kotoa ʻa e fatongia ko iá ki heʻetau ngaahi akoʻangá mo e ngaahi ʻunivēsití.

ʻOku totonu ke hoko hono fakamatalaʻi ʻo e meʻa ko e moʻuá ko ha konga mahuʻinga ʻo e ako ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha faʻahinga moʻua fakapaʻanga ʻe ua ki ha tokolahi ʻo kitautolu—ko e moʻua ʻi he ngaahi koloa mo e moʻua ʻi he paʻanga ʻoku fakahū ke maʻu ai ha tupu pe fakapisinisi. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻua ʻi he ngaahi koloá ki hono fakatau fakamoʻua mai ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau ngāueʻakí pe ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku kau ki hono ngaahi sīpingá ʻa e fakatau fakakongokonga ʻo e valá, ngaahi meʻangāue fakaʻapí, ngaahi nāunau falé, mo e hā fua. ʻOku maluʻi ʻa e moʻua ʻi he koloá ʻaki hano mōkisi ʻo hotau ngaahi vāhenga ʻi he kahaʻú. Ko e meʻa fakatuʻutāmaki ʻaupito ʻeni. Kapau te tau kau ʻi ha fakatokosiʻi mei he ngāué, pe ko haʻatau fehangahangai mo ha meʻa fakatuʻupakē faingataʻa, ʻoku tau faingataʻaʻia leva ʻi hono fakahoko hotau ngaahi fatongia ko iá. Ko e fakatau fakakongokongá ko e founga fakatau mamafa taha ia ke te ngā- ueʻaki. Kuo pau ke tānaki mai ki hono mahuʻinga ʻo e koloa ʻoku tau fakataú ʻa e totongi tupu mo e ngaahi totongi ngāue kehe.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fāmili kei iiki ia ʻe niʻihi ʻoku ʻaonga ke nau fakatau fakamoʻua. Ka ʻoku mau fakatokanga atu kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou fakatau ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku mou fiemaʻu moʻoní pea ke mou totongi homou ngaahi moʻuá ʻi he vave tahá. Ko e taimi ko ia ʻoku siʻisiʻi ai ʻa e paʻanga ʻoku maʻu maí, pea fakaʻehiʻehi leva mei he kaveinga mamafa ko ia ʻo e ngaahi totongi tupu kehé.

ʻOku totonu ke maluʻi kakato ʻa e moʻua ʻi ha paʻanga ʻoku fakahū ke maʻu ai ha tupú koeʻuhí ke ʻoua naʻa hoko ia ko ha meʻa ke ne maumauʻi ʻa e maluʻi ʻo e fāmilí. ʻOua naʻa mou fakatupu paʻanga ʻi ha meʻa ʻoku taʻepau. Ko e meʻa ʻokú ne liliu ʻo hala ʻa e fakakaukaú ʻa e laumālie ʻo e fakaʻaiʻai ke kau ʻi ha meʻa ʻe maʻu ai ha meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú. Kuo lahi ʻa e ngaahi paʻanga lahi kuo mole ʻaupito tuʻunga ʻi he ʻikai mapuleʻi lelei ʻa e holi taʻetuku ke maʻu mo fakatupu ʻa e koloá. Tau ako muʻa mei he ngaahi mamahi kuo fepaki mo e kakai ʻi he kuohilí pea tau fakaʻehiʻehi mei hono fakapōpulaʻi hotau taimí, iví, mo ʻetau moʻui leleí ʻi heʻetau feinga ke fakafiemālieʻi hotau uʻa taʻetopono ke fakatupu mo maʻu ha koloa lahi ange maʻu peé.

Naʻe fai mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e faleʻi fakatupu fakakaukau ko ʻení:

“Kuo tāpuakiʻi ʻa kitautolu ko e kakai ʻe he ʻEikí ʻaki ha koloa taʻe-hano-tatau ʻi he kuohilí. ʻOku lelei ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo tuku mai ki hotau mālohí, pea ʻoku ʻaonga ia ki heʻetau ngāue ʻi he mā- maní. Ka ʻoku ou manavahē telia ʻa e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau fonu ʻi he ngaahi tākanga monumanu iiki mo e ngaahi tākanga monumanu lalahi mo e ngaahi kelekele mo e ngaahi feleoko mo e koloa lahi pea kuo kamata ke tau lotu ki ai ʻo hoko ko hotau ngaahi ʻotua loi, pea nau maʻu ha mālohi kiate kitautolu. ʻOku tau maʻu nai ʻa e ngaahi meʻa lelei ko ʻení ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ʻe heʻetau tuí ke kātakiʻí? ʻOku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ha konga lahi ʻo honau taimí ke nau ngāue ai ki honau ʻīmisi fakafoʻituituí ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa hono maʻu ha paʻanga feʻunga, ngaahi sitoka, ngaahi pōnite, ngaahi paʻanga fakahū, koloa, kuletiti kaati, ngaahi nāunau fale, ngaahi meʻalele, mo e ngaahi meʻa peheé ke fakapapauʻi ai honau maluʻi fakatuʻasino ʻi heʻenau moʻuí, pea nau ʻamanaki ai ki ha moʻui fuoloa mo fiefia. ʻOku ngalo ai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, ko hotau fatongiá ke faka- ʻaongaʻi ʻa ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ki hotau ngaahi fāmilí mo ʻetau ngaahi kōlomú ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (“The False Gods We Worship,” Ensign, Sune 1976, 4; pe Tūhulu, ʻAokosi 1977).

ʻOku ou fie tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ko ʻení ki he lea ʻa Palesiteni Kimipoló. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ha tuʻunga ʻe lava ʻo fakatupulekina ai ʻa e fiefiá mo e nonga ʻa e fakakaukaú ʻi hono tānaki ʻo e koloá ʻo lahi pea laka hake ia ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmilí.

Patiseti Fakapotopoto

Tuʻunga #4: Faʻu mo moʻui ʻo fakatatau ki ha patiseti. ʻOku ʻi ai haku kaumeʻa ʻoku ʻi ai hano ʻofefine ʻa ia naʻe folau ki muli ʻi ha polokalama ako ʻa BYU ʻi ha semesitā ʻe taha. Naʻá ne toutou tohi mai ki hono ʻapí ʻo fie maʻu ha paʻanga. Naʻe hohaʻa ʻaupito ki ai hoku kaumeʻá, ko ia naʻá ne telefoni ai ki ai ʻo fehuʻi ange hono ʻuhinga ʻo ʻene toutou fie maʻu ha paʻanga makehé. Naʻe pehē ange ʻe hono ʻofefiné ʻi heʻena talanoa ko iá, “Te u lava ʻo fakamatalaʻi atu kiate koe ʻa e meʻa ne u fakamoleki ki ai ʻa e sēniti kotoa pē naʻá ke ʻomaí.”

Naʻe pehē ange leva ʻe he tangatá ni, “ʻOku ʻikai ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ou ʻuhinga ki aí. Ko e meʻa ʻoku ou tokanga ki aí ko haʻo fokotuʻu haʻo patiseti—ha palani ki hoʻo ngaahi fakamolé—ka ʻoku ʻikai ko ha tohinoa ʻo e ngaahi meʻa kotoa naʻe fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e paʻangá.”

Mahalo ʻoku totonu ke hangē ʻa e ngaahi mātuʻá ko e tamai ʻa e tamasiʻi kolisi ko ia naʻe mākoni mai ki heʻene tamaí, “Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fiefia, mei ho fohá” Naʻe mākoni atu leva ʻa ʻene tamaí, “Ko e meʻa fakamamahi, mo e meʻa pango ia, mei hoʻo tamaí.”

Kuó u fakatokangaʻi ʻi heʻeku ʻinitaviu ha kakai tokolahi ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻoku tokolahi ʻaupito ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau patiseti te nau lava ʻo ngāue ʻaki, pea ʻoku ʻikai te nau lava ʻo mapuleʻi lelei kinautolu ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he patiseti ko iá. ʻOku pehē ʻe ha kakai tokolahi ʻoku hanga ʻe he patisetí ʻo toʻo meiate kinautolu ʻa ʻenau tauʻatāiná. ʻOku ʻikai moʻoni ia, he kuo ʻiloʻi ʻe he kakai lavameʻá ʻoku hanga ʻe he patisetí ʻo fakafaingamālieʻi ʻa ʻete tauʻatāina fakaʻekonōmika moʻoní.

ʻOku ʻikai ke hoko ʻa e faʻu ʻo ha patisetí mo e puleʻi ʻo e ngaahi meʻa fakapaʻangá ko ha meʻa faingataʻa pe fakamole taimi. ʻOku ʻi ai ʻa e talanoa ki ha tamai naʻe hiki mai mei ha fonua muli naʻá ne tauhi ʻa hono ngaahi moʻua ke totongí ʻi ha kiʻi puha sū, mo e ngaahi moʻua ke totongi mai kiate iá ʻi ha takaiʻanga filo lōloa, pea tauhi ʻene paʻangá ʻi he mī- sini tānaki paʻangá.

Naʻe pehē ange ʻe hono fohá, “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻokú ke lava fēfē ʻo fakalele hoʻo pisinisí ʻi he founga ko iá? ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ʻa hoʻo tupú?”

Naʻe pehē ange leva ʻe he tangata pisinisí, “ʻE tamasiʻi, ko e koloa pē naʻá ku maʻu ʻi heʻeku hifo mei he vaká ʻa hoku talausese naʻá ku tuí. ʻOku hoko ho tuofefiné ʻi he ʻahó ni ko ha faiako tā fakatātā, ʻoku hoko ho tokouá ko ha toketā, pea ko e tangata tauhi tohi koe. ʻOku ʻi ai haʻaku kā, mo haku ʻapi, mo ha pisinisi lelei. Kuo ʻosi totongi kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Hanga ʻo tānaki fakataha ia, pea toʻo mei ai ʻa e mahuʻinga ʻo e talausesé, pea ko ʻeku tupú ia.”

ʻOku akoʻi ʻe he kau faleʻi fakapaʻanga potó ʻoku ʻi ai ha ʻelemēniti kehekehe ʻe fā ʻo ha faʻahinga patiseti pē. ʻOku totonu ke ʻuluaki vaheʻi ha konga ki he ngaahi fiemaʻu fakangāue mahuʻingá hangē ko e meʻakaí, valá, mo e ngaahi meʻa peheé, pea ko hono uá, ko e tauhi ʻo e mahuʻinga ʻo e ʻapí; pea ko hono tolú, ko e ngaahi fiemaʻu fakatuʻupakeé hangē ko e paʻanga ʻoku fakahuú, maluʻi fakafaitoʻó, maluʻi ʻo e moʻuí; pea ko hono faá, ko ha paʻanga ʻoku fakahū fakapotopoto ke maʻu ai ha tupu mo ha polokalama tauhi mo fakatolonga ʻi ʻapi ʻo e meʻakai mo e ngaahi alā meʻa peheé ko e tokonaki ki he kahaʻú.

ʻOku ou fie lave ʻo kau ki ha konga ʻe ua ʻo e ngaahi ʻelemēniti ko ʻení. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻe fakapapauʻi moʻoni ʻo hangē ko e ngaahi meʻa fakatuʻupakē ʻe hoko mai ʻi heʻetau moʻuí. Pea ʻi he tupulaki fakautuutu ʻo e ngaahi totongi fakafaitoʻó, ʻoku hoko ai ʻa e maluʻi fakafaitoʻó ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ai ʻe he tokolahi ʻo e ngaahi fāmilí ʻo feau ʻa e ngaahi fakamole ʻi ha ngaahi fakatuʻutā- maki ʻoku hoko, puke, pe fāʻele, pea tautautefito ki he fāʻele taʻe hokó. ʻOku lava ke maʻu mei he maluʻi ʻo e moʻuí ha paʻanga hū mai ʻi he taimi ʻoku mate vave ai ʻa e tokotaha ʻoku ngāue ke tauhi ʻa e fāmilí. ʻOku totonu ke teuteu ʻa e fāmili kotoa pē ke ʻi ai haʻanau maluʻi fakafaitoʻo mo e maluʻi ki he moʻuí..

Ko e ʻosi pē hono fakalato ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa ko ʻení, ʻoku totonu leva ke tau fakapotopoto ʻi heʻetau puleʻi lelei haʻatau tānaki ha paʻanga ke fakahū ke maʻu ai ha tupu. Kuó u fakatokangaʻi, ʻoku tokosiʻi ʻaupito ha kakai ne ola lelei haʻanau fakahū paʻanga ke tupú, kapau naʻe ʻikai te nau ʻuluaki ako ke nau anga ki hono fakahū maʻu pē ha paʻangá. ʻOku fie maʻu ke te mapuleʻi ai kita peá te lava ʻo ʻiloʻi hono ngaahi faikehekehe ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú. ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi founga ke te fakahū ai ha paʻanga ke maʻu ha tupú. Ko ʻeku faleʻí pē kiate kimoutolú, ke mo fili fakapotopoto ʻa e kakai ke nau faleʻi kimoutolu ʻi hoʻomou paʻanga ʻoku fakahū ke maʻu ai ha tupú. Mou fakapapauʻi ʻoku nau tauhi maʻu hoʻomou falalá ʻi haʻanau tauhi ha lekooti lelei ki he paʻanga ʻoku fakahū ke maʻu ai ha tupú.

Faitotonu

Tuʻunga #5: Ke ke faitotonu ʻi hoʻo ngaahi meʻa fakapaʻanga kotoa pē. ʻE ʻikai pē ha taimi ia ʻe ʻikai fie maʻu ʻa e ʻulungāanga faitotonú ia. ʻOku kau ia ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOku totonu ke tau hoko ko e tumutumu ʻo e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faitotonú ʻi heʻetau hoko ko e kau takimuʻa mo e kā- ingalotu ʻo e Siasí.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, naʻá ku feinga ke u fokotuʻutuʻu atu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe nima ko ʻení ʻa e meʻa te tau lava ʻo ui ko e sīpinga ki hono mapuleʻi lelei ʻo e ngaahi meʻa fakapaʻangá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní.

ʻOku ou fakatauange pē ʻe ʻaonga kiate kitautolu taki taha haʻatau fakahoko ia. ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ʻoku moʻoni ia pea ʻoku moʻoni ʻa e Siasi mo e ngāue ko ʻeni ʻoku tau faí.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe Palesiteni Tena ʻi ha houa fakataha uelofea lahi naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa (vakai ki he Conference Report, Oct. 1979, 117–21; pe Ensign, Nov. 1979, 80–82; pe Tūhulu, Mē 1982).

ʻĪmisi
budget

Patiseti mei ʻahó ki ʻahó

Paʻanga hū maí

Taumuá

Fakakātoá

Vāhenga hili hono toʻo ʻo e tukuhaú

Paʻanga hū mai kehe

Fakakātoa ʻo e paʻanga hū maí

Ngaahi Fakamolé

Taumuá

Fakakātoá

Vahehongofulú

Ngaahi foaki faka-Siasi kehé

Paʻanga fakahū taimi lōloa

Paʻanga ʻoku fakahū ki he ngaahi meʻa fakatuʻupakē ʻe hokó

Meʻakai

Totongi falé pe nofo totongí

ʻUhilá, Telefoní, Vaí etc.

Meʻalelé

Ngaahi totongi moʻua

Maluʻí

Ngaahi fakamole fakafaitoʻo

Vala

Meʻa Kehe

Meʻa Kehe

Meʻa Kehe

Fakakātoa ʻo e ngaahi fakamolé