Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 12: Akoʻi ʻo e Fānaú ʻi he Faʻifaʻitakiʻanga mo e Fakahinohinoʻi


Lēsoni 12

Akoʻi ʻo e Fānaú ʻi he Faʻifaʻitakiʻanga mo e Fakahinohinoʻi

Ngaahi Fakakaukau Ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Fakalaulauloto ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hoʻo fānaú pe ko e ngaahi fiemaʻu ʻa ho ngaahi makapuná, ngaahi fakafotú mo e ngaahi ʻilamutú, pe ko ha fānau kehe ʻokú ke ʻiloʻi. Palani ha ngaahi faingamālie ke ke akoʻi ai ʻa e fānau ko iá ʻi hoʻo ngaahi ngāué mo e ngaahi leá.

  • Lau ʻa e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e fāmilí ʻi he ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó (36123 900), peesi 153–76, mo e Tohi Fakahinohino Maʻá e Fāmilí, (31180 900), peesi 5–13. Lau pea aleaʻi ʻa e fakamatala ko ʻení mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Tohi ke Lau

Ako ki he ongo fakamatala ko ʻení. Lau pea aleaʻi ʻa e ongo fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke ʻosi mali.

Ko e Tukupā Mahuʻinga Taha ʻi he Māmaní—“Hoko Ko ha Mātuʻa Lelei”

ʻEletā James E. Faust
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu-Mā-Uá

Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻEte Hoko ko ha Mātuʻá

Kuo ueʻi au ke u lea atu ʻi ha tefito, pea ʻoku ou ui ia ko e tukupā mahuʻinga taha ia ʻi he māmaní. ʻOku fekauʻaki ia mo e faingamālie mo e fatongia ʻo ʻete hoko ko ha mātuʻa leleí. Ko e tefito ʻeni ʻoku lahi tatau pē ʻa e ngaahi fakakaukau ki aí mo e tokolahi ʻo e mātuʻá, ka ʻoku ʻi ai ha tokosiʻi kuo nau pehē ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi talí kotoa. ʻOku ʻikai te u kau au he faʻahinga ko iá.

ʻOku ou pehē ʻoku tokolahi ange ʻa e kau talavou mo e kau finemui fisifisimuʻa ʻi hotau kakaí ʻi he ʻaho ní ʻi ha toe taimi ʻi muʻa ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku hā mei ai naʻe tupu ʻa e tokolahi ʻo e toʻu tupu lelei ko ʻení mei ha ngaahi mātuʻa mateaki mo tokanga. Ka neongo iá, ʻoku kei ongoʻi pē ʻe he mātuʻa tokanga tahá ne ʻi ai pē ha ngaahi fehālaaki naʻa nau fai. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha naʻá ku fai ai ha meʻa naʻe ngali vale, peá u manatu ai ki ha pehē mai ʻe heʻeku faʻeé, “Naʻe ʻikai koā te u akoʻi totonu ʻa hoku fohá?”

Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí, “Ke mou akonekina ʻa hoʻomou fānaú ʻi he māmá mo e moʻoni” (T&F 93:40). ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngāue ʻa e tangatá ʻe toe mahuʻinga ange ai.

ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi he hoko ko ha tukupā mahuʻinga ʻa ʻete hoko ko ha tamai pe ko e faʻeé, ka ko ha uiuiʻi fakalangi foki ia. Ko e faʻahinga ngāue ia ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e fakatapuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita ʻO. Makei, “ko e fatongia mahuʻinga taha kuo foaki mai ki he tangatá ʻa ʻete hoko ko ha mātuʻá.” (“The Responsibility of Parents to Their Children,”[pamphlet, n.d.] 1).

Fokotuʻu ʻo e Ngaahi ʻApi ʻOku Ola Lelei

Neongo ne siʻisiʻi ha ngaahi tukupā fakaetangata ʻoku mahuʻinga ange ʻi he hoko ko e mātuʻa leleí, ka ʻoku siʻisiʻi ha ngaahi faingamālie ʻoku lava ke maʻu mei ai ha fiefia ʻoku lahi angé. ʻOku ʻikai mo ha ngāue ʻe toe mahuʻinga ange ke fai ʻi he māmani ka ko hono teuteuʻi ʻetau fānaú ke nau manavahē ki he ʻOtuá, fiefia, anga-fakaʻeiʻeiki, mo faʻa ngāué. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fiefia ʻe maʻu ʻe he mātuʻá ʻo lahi ange ʻi he fiefia te nau maʻu ʻi he hanga ʻe heʻenau fānaú ʻo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu mo ʻenau ngaahi akonakí. Ko e nāunau ia ʻo e fatongia fakamātuʻá. Naʻe fakamoʻoni ʻe Sione ʻo pehē, “ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní” (3 Sione 1:4). ʻOku ou pehē ʻoku lahi ange hono fie maʻu ʻo e potó, ʻiló, mahinó, lotomāʻulaló, iví, anga-fakalaumālié, faʻa kātakí mo e ngāue mālohí ki hono akoʻi mo hono lehilehiʻi hake mo teuteuʻi ʻo e fānaú, ʻi ha toe tukupā kehe te tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tautautefito hono moʻoni ʻo e meʻá ni ki he taimi ʻoku taʻofi ai mei hotau sosaietí ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e anga fakaʻapaʻapa mo e anga-leleí. Kuo pau ke akoʻi ha ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga mo fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni mo ha ngaahi lao pea kuo pau ke ʻoua ʻe feliliuaki ia, pea ʻe toki lava ʻo maʻu ai ha ngaahi ʻapi ʻoku lelei. ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi sosaieti ʻoku ʻikai ke nau loko poupouʻi ʻa e mātuʻá ʻi heʻenau akoʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga fakaeangamaʻa mahuʻingá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi sosaieti lahi kuo ʻikai ke toe ʻi ai haʻanau ngaahi tuʻunga fakaʻulungāanga maʻa mo mahuʻinga, pea ʻoku tokolahi ha toʻu tupu ʻi he ngaahi sōsaieti ko iá ʻoku ʻikai te nau kei tui ʻoku mahuʻinga ʻa e angamaʻá.

ʻOku fakaʻau foki ke ʻauha ʻa e ngaahi sōsaietí pea mole meiate kinautolu honau ngaahi tuʻunga fakaeangamaʻá, pea lahi fau mo e ngaahi ʻapi kuo maumaú, pea ʻoku hoko leva ko e ʻamanakiʻanga lelei tahá haʻatau tokanga lahi ange mo feinga ke akoʻi ʻa e toʻu tangata ʻoku hokó—ʻa ia ko ʻetau fānaú. Te tau lava ʻo fai ʻeni ʻo kapau te tau ʻuluaki poupouʻi mo tokoniʻi ʻa e ʻuluaki kau faiako ʻo e fānaú. Ko e faiako mahuʻinga taha ʻi he kau faiako ko ʻení ʻa e mātuʻá mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, pea ʻoku tonu ke hoko ʻa e ʻapí ko e ʻātakai lelei taha ia ke fai ai ʻa e akoʻí. Ka neongo iá, kuo pau ke tau feinga mālohi ange ke fakamālohia ʻa hotau ngaahi ʻapí, koeʻuhí ke nau hoko ko ha ungaʻanga mei he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai leleí, taʻe feʻungá, pea kovi fakaeangamaʻá. ʻE tokoni ʻa e uouangatahá, fiefiá, melinó, mo e ʻofa ʻi he ʻapí ke maʻu ʻe he fānaú ha lototoʻa ke nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Naʻe lea ʻa Pāpulā Pusi, ʻa ia ko e uaifi ʻo Palesiteni Siaosi Pusi Bush ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo hilí ki he fānau ako ne ʻosi mei he Kolisi Uāleselií (Wellesley College) ʻo ne pehē:

“Neongo pe ko e hā ʻa e kuongá, pe ko e taimí, ka ʻoku ʻi ai pē ha meʻa ʻe taha ʻe ʻikai teitei liliu ia: ʻe ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē, kapau ʻoku ʻi ai haʻamou fānau, kuo pau ke nau hoko ko e meʻa mahuʻinga taha kiate kimoutolú. Kuo pau ke mou lau ha ngaahi talanoa ki hoʻomou fānaú, pea kuo pau ke mou fāʻofua kiate kinautolu, pea kuo pau ke mou ʻofa ki hoʻomou fānaú. ʻE ʻikai makatuʻunga ʻi ha meʻa ʻe fai ʻe he Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻa hoʻomou lavameʻa fakafāmilí pea mo e lavameʻa ʻa hotau sōsaietí, ka ʻe makatuʻunga ia ʻi he meʻa ʻoku hoko ʻi homou ʻapí.” (Washington Post, 2 June 1990, 2.)

ʻE hoko ha taha ko ha tamai mo ha faʻē lelei, kapau ʻe hanga ʻe he mātuʻá ʻo toloi haʻanau ngaahi fiemaʻu mo ha ngaahi meʻa ʻoku nau holi ki ai koeʻuhí ke fakahoko ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa ʻenau fānaú. ʻE tupu leva mei he feilaulau ko ʻení ha hanga ʻe he ngaahi mātuʻa tokangá ʻo fakatupulaki honau ngaahi ʻulungāanga fakaʻeiʻeikí, pea nau ako ai ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he moʻui taʻe siokita naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí tonu.

ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi moʻoni ʻa e ngaahi mātuʻa tāutaha ko ia ʻoku nau feinga mo feilaulaú, ʻo nau feinga ke ikunaʻi ha ngaahi palōpalema faingataʻa lahi koeʻuhi ke nau tauhi ke maʻumaʻuluta honau ngaahi fāmilií ʻOku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue faivelengá. Ka ʻe faingofua ange ʻa e ngāue ʻa e faʻeé mo e tamaí ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ongo mātuʻa moʻui lelei ʻi he ʻapí. ʻOku faʻa hanga ʻe he fānaú ʻo siviʻi mo ʻekea ha meʻa lahi ʻaupito mei he ivi mo e poto ʻo e ongo mātuʻá fakatouʻosi.

Ko e hā Hano Tuʻo Lahi ʻo Hoʻomou Lotu Fakafāmilí?

Naʻe hanga ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo ʻinitaviu ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻa Pīsope Sitenilí Simuti (Stanley Smoot). Naʻe fehuʻi ange ʻe Palesiteni Kimipolo, “Ko e hā hano tuʻo lahi hoʻomou lotu fakafāmilí?”

Naʻe tali ange ʻe Pīsope Simuti ʻo pehē, “ʻOku mau feinga ke mau lotu fakafāmili tuʻo ua ʻi he ʻaho, ka ʻoku faʻa tuʻo taha pē ia.”

Naʻe pehē ange leva ʻe Palesiteni Kimipolo, “Naʻe ngali feʻunga ʻi he kuohilí ha lotu fakafāmili tuʻo taha pē ʻi he ʻaho. Ka ʻe ʻikai feʻunga ia ʻi he kahaʻú kapau ʻoku tau fie maʻu ke fakahaofi hotau fāmilí.”

ʻOku ou fifili pe ʻe feʻunga pē nai ʻi he kahaʻú haʻatau fai tuʻu maʻu mo taʻe fai atu he taimi ʻe niʻihi ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ke maluʻi ai ʻa ʻetau fānaú ʻaki ha ivi fakaeangamaʻa ʻoku feʻungá. ʻE ʻikai feʻunga ʻi he kahaʻú ha ʻikai ke tau ako fakafāmili maʻu pē ʻa e folofolá, koeʻuhí ke maluʻi ʻaki ʻa ʻetau fānaú ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ia te nau lava ʻo matuʻuaki ai ʻa e fakaʻauʻauhifo ʻa e anga-maʻá ʻi he ʻātakai te nau moʻui aí. Ko e fē ha feituʻu ʻi he māmaní ʻe ako mei ai ʻe he fānaú ʻa e anga-maʻá, anga-totonú, faitotonú, mo e ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga lelei fakaetangatá, kapau ʻoku ʻikai akoʻi ia ʻi he ʻapí? Kuo pau foki ke fakamālohia ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ko ʻení ʻi he Siasí, ka ʻoku tuʻu maʻu ange hono akoʻi ia ʻe he mātuʻá.

Kuo Pau ke Hoko ʻa e Mātuʻá ko e Faʻifaʻitakiʻangá

Ko e taimi ko ia ʻoku feinga ai ʻa e mātuʻá ke nau akoʻi ʻa ʻenau fānaú ke nau fakaʻehiʻehi mei he meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí, ʻoku ʻikai fakapotopoto leva ki he mātuʻá ke nau pehē ange ki heʻenau fānaú. “ʻOku mau ʻilo pea ʻoku mau poto ange ʻi he tuʻunga ʻo e māmaní, pea te mau lava ʻe kimautolu ia ʻo ofi ange ki he ngahai faingataʻa fakalaumālié pea ʻikai te mau tō ai ki he ngaahi ʻahiʻahí ʻo laka ange ia ʻiate kimoutolu.” ʻE hanga ʻe he mālualoi ʻa e mātuʻá ʻo ngaohi ʻa e fānaú ke nau fakaanga mo taʻe tui ki he meʻa ʻoku akoʻi ange kiate kinautolu ʻi ʻapí. Hangē ko ʻení, kapau ʻe ʻalu ʻa e mātuʻa ia ʻo sio ʻi he ngaahi heleʻuhila ʻoku nau tapui ʻa ʻenau fānaú ke nau ʻalu ʻo sio aí, ʻe ʻikai leva ke tui ʻa e fānaú ia ki he meʻa ʻoku akoʻi ange ʻe heʻenau mātuʻá. Kapau ʻoku fie maʻu ke faitotonu ʻa e fānaú, kuo pau foki ke faitotonu mo e mātuʻá. Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki ke anga-maʻá ʻa e fānaú, kuo pau ke anga-maʻa foki mo e mātuʻá. Kapau ʻoku mou ʻamanaki ke anga-fakaʻeiʻeiki hoʻomou fānaú, kuo pau ke mou anga-fakaʻeiʻeiki foki mo kimoutolu.

ʻOku kau ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga kehe ʻoku totonu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, ʻo kamata pē ʻi he ongo mātuʻá mo e fāmili ʻo e fānaú; fakaʻapaʻapa ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e tuí mo e tui mateakiʻi fonua ʻa e kakai kehé; fakaʻapaʻapa ki he laó mo e māú; fakaʻapaʻapa ki he koloa ʻa e kakai kehé mo e fakaʻapaʻapa ki he kau maʻu mafaí. Naʻe hanga ʻe Paula ʻo fakamanatuʻi mai kiate kitautolu, ʻoku totonu ke “fuofua fakahā [ʻe he fānaú] honau anga-fakalotú ʻi ʻapi” (1 Tīmote 5:4).

Ko Hono Fakatonutonu ʻo e Fānaú

Ko e taha ʻo e ngaahi tukupā faingataʻa ki he mātuʻá ko ʻenau hanga ʻo fakatonutonu ʻi he founga totonú ʻa ʻenau fānaú. ʻE makatuʻunga ʻa e anga ʻo ʻetau lehilehiʻi hake ha taha ʻi he fānaú ʻi honau ngaahi ʻulungāanga fakafoʻituituí. ʻOku kehekehe pea ʻikai ke tatau ʻa e fānau kotoa pē. Kapau ʻoku ʻi ai ha founga ʻe lelei ki ha taha, ʻe ʻikai ʻaonga ia ki he taha. ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻe au ha niʻihi ʻe fakapotopoto ange ʻi he mātuʻa ʻa e fānaú ke nau pehē ʻoku fuʻu fefeka ha fakatonutonu pe ʻoku fuʻu siʻisiʻi, he ko kinautolu foki ʻoku ʻofa taha ʻi he fānaú. Ko e faʻahinga meʻa ia kuo pau ke fakakaukauʻi ʻe he mātuʻá ʻi he faʻa lotu. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku mahuʻinga taha ʻi he fakatonutonu kotoa pē ʻoku fai ki he fānaú, ʻa hono fai ia tuʻunga ʻi he ʻofa kae ʻikai koeʻuhí ko hano tauteaʻi. Naʻe fai mai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e akonaki ko ʻení, “Kapau ʻe fie maʻu kimoutolu ke mou hanga ʻo valokiʻi ha taha, ʻoua naʻ mou teitei valokiʻi ia ʻo laka ange ʻi hoʻomou ʻofa kiate iá pea mo e tokoni te mou lava ʻo fai ki he toko taha ko iá ʻi he hili hoʻo valokiʻí.” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 278). Ka neongo iá, ʻoku hoko ʻa e fakahinohino mo hono fakatonutonu ʻo e fānaú ko ha konga ia ʻe ʻikai lava ke liʻaki mei hono lehilehiʻi hake ʻo e fānaú. Kapau ʻe ʻikai fakatonutonu ʻe he mātuʻá ʻa ʻenau fānaú, kuo pau leva ke hanga ʻe he kakaí ʻo fakatonutonu kinautolu ʻi ha founga ʻoku ʻikai loto ki ai ʻa e mātuʻá. Kapau ʻe ʻikai fakatonutonu ʻa e fānaú, ʻe ʻikai te nau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi lao ʻo e ʻapí pe ko e sōsaietí.

Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e fakatonutonú ke akoʻi ʻa e talangofuá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita ʻO. Makei, “Ka ai ha mātuʻa ʻoku ʻikai te nau akoʻi aʻ e talangofuá ki heʻenau fānaú, pea kapau ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe honau ngaahi ʻapí hono fakatupulekina ʻo e talangofuá, kuo pau leva ke fie maʻu ʻe he sosaietí ke fakahoko ia pea kuo pau ke nau fakahoko ia. Ko ia ʻoku lelei ange ai ke hanga ʻe he ʻapí ʻo akoʻi ʻi he anga-ʻofa, fie kaungāmamahi, mo e loto-mahino ʻa e fānaú ke nau talangofua, kae ʻoua ʻe taʻe tokanga mo liʻaki kinautolu ke fakatonutonu fefeka mo taʻe ʻofa ʻe he sosaietí, kapau ʻe ʻikai ke fakahoko ʻe he ʻapí hono fatongiá.” (The Responsibility of Parents to Their Children, p. 3.)

Akoʻi ʻo e Fānaú ke Ngāue

Ko e konga mahuʻinga ʻo e fatongia ki hono akoʻi ʻo e fānaú ke nau talangofua mo mapuleʻi kinautolú, ko hono akoʻi kinautolu ke nau poto ʻi he ngāué. Naʻe ʻi ai ha tokolahi ʻo kitautolu naʻa tau tupu hake ʻo hangē ko e lea naʻe fai ʻe ha tangata ʻe taha ʻo pehē, “ʻOku ou manako ʻi he ngāué; he ʻoku ou fakaʻofoʻofaʻia ai, pea te u lava ʻo nofo ʻi ha ngaahi houa lahi ʻo mamata ʻi he ngāue ʻa e kakaí.” (Jerome Klapka Jerome, ʻi he The International Dictionary of Thoughts, comp. John P. Bradley, Leo F. Daniels, mo Thomas C. Jones [1969], 782). Ko e mātuʻá pē ʻa e kau faiako lelei taha te nau akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāué. Naʻe fakafiefia kiate au ʻa e ngāué ʻi heʻeku ʻuluaki ngāue fakataha mo ʻeku tamaí mo ʻeku kui tangatá, fanga faʻē tangatá, mo hoku fanga tokouá. ʻOku ou tui naʻe lahi ange ʻeku hoko ʻaʻaku ko e fakahelá ʻi he tokoni naʻá ku faí, ka ko e meʻa fakafiefia moʻoni ʻa ʻeku manatu ki aí. Pea ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻaupito naʻá ku ako mei aí. ʻOku fie maʻu ke ako ʻe he fānaú ʻa e fatongiá mo e moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. ʻOku fakamoleki nai ʻe he mātuʻá ha taimi ke nau fakahā ai mo fakaʻaliʻali ange mo fakamatalaʻi ia koeʻuhí ke lava ai ʻe he fānaú ʻo fai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Līhaí, “ke ngāue maʻanautolu, kae ʻikai ke fai kiate kinautolu ha meʻa”? (2 Nīfai 2:26.)

Naʻe pehē ʻe Lufa Peapengi (Luther Burbank) ʻa ia ko e toko taha ʻo e kau tangata ngoue faʻa ʻiloa taha ʻi he māmaní, “Kapau naʻe lahi ange ʻetau tokanga ki heʻetau ngoué ʻi heʻetau tokanga ki heʻetau fānaú, pehē ko e taimi ní ia ʻoku tau lolotonga nofo kitautolu ʻi ha fuʻu loto vao” (ʻI he Elbert Hubbardʻs Scrap Book, [1923], 227).

Ngaahi Faingataʻa Makehe ki he Mātuʻá

ʻOku ʻaonga foki ki he fānaú ʻa e tauʻatāina ke fili fakaeangamaʻa ko ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke tau fakalakalaka mo tupulaki. ʻOku toe hanga ʻe he tauʻatāina ki he fili ko iá ʻo fakafaingamālieʻi ʻa e fānaú ke nau fili ki he siokitá, moʻui fakalusá, fakapelepele koví, mo e fakatupu-ʻauha pē kiate kitá. ʻOku faʻa fakahā ʻe he fānaú ʻa e tauʻatāina ko ʻení ʻi heʻenau kei īkí.

ʻOku totonu ke fiemālie ʻa e mātuʻa ko ia naʻa nau loto-tōnunga, ʻofa, mo tokanga pea nau moʻui faivelenga ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní, ʻo nau lau ko e mātuʻa lelei ʻa kinautolu neongo ha ngaahi ngāue ʻe niʻihi ʻoku fai ʻe heʻenau fānaú. ʻOku ʻi ai foki ha fatongia ʻo e fānaú ke nau fakafanongo, talangofua, pea nau ako ʻi hono akoʻi kinautolú. ʻE ʻikai lau ko e kovi ʻa e mātuʻá ʻa e ngaahi fehālaaki kotoa pē ʻa ʻenau fānaú koeʻuhí ʻe ʻikai te nau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻulungāanga lelei maʻu pē ʻa ʻenau fānaú. ʻOku ʻi ai ha fānau ia ʻe niʻihi ʻo aʻu ki haʻanau hanga ʻo siviʻi ʻa e poto ʻo Solomoné mo e faʻa kātaki ʻa Siopé.

ʻOku faʻa ʻi ai ha tukupā makehe ki he ngaahi mā- tuʻa ko ia ʻoku nau koloaʻia pea ʻoku nau fakapelepeleʻi kovi ʻenau fānaú. ʻOku ʻi ai ha fānau ʻe niʻihi ʻoku nau ʻi he faʻahinga tuʻunga pehē ʻoku nau ngaohi ʻa ʻenau mātuʻá ke nau pōpula kiate kinautolu, ʻaki ʻa e ʻikai te nau hanga o poupouʻi ha ngaahi lao ʻoku fokotuʻu ʻe he mātuʻa, kae ʻoua kuo toki hanga ʻe he mātuʻa ʻo fai honau lotó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Ko e mātuʻa ko ia ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa lahi maʻa ʻenau fānaú, ʻe vave pē haʻanau ʻiloʻi ʻoku ʻikai te nau toe lava ʻo fakatonutonu mo mapuleʻi ʻa ʻenau fānaú. ʻOku tokolahi ha fānau kuo lahi e ngaahi meʻa kuo fai maʻanautolú kuo fakaʻau ke hoko ha maumau kiate kinautolu pē ke nau mei ʻauha ai” (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 150; pe Ensign, May 1975, 101). Ko e meʻa pē ia ʻoku hoko fakanatula ʻa e ʻikai ke tau houngaʻia kakato ʻi he ngaahi koloa fakamāmani naʻe ʻikai ke tau ngāueʻí.

Ko e meʻa fakamamahi moʻoni he ʻoku ʻi ai ha mā- tuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau feinga ke tali lelei ʻenau fānaú mo manakoa kinautolu ʻe honau ngaahi kaumeʻá; pea ʻoku toe tailiili ʻa e mātuʻa tatau pē ko iá naʻa fai ʻe heʻenau fānaú ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fai ʻe honau ngaahi kaungāmeʻá.

Tokoniʻi ʻa e Fānaú ke Nau Tali Kakato ʻa e Ngaahi Tuʻunga ʻUlungāanga Mahuʻingá

Ko e fānau ko ia ʻoku nau fai ʻe kinautolu pē ʻa ʻenau filí pea fakapapau ʻa honau lotó ke nau fakamamaʻo mei he faitoʻo kona tapú, kava mālohí, mo e anga-taʻemaʻa, ko e fānau ia naʻa nau ngāueʻaki pea nau tali kakato ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga naʻe moʻuiʻaki mo akoʻi ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá. Te nau fakahehema leva ke nau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi fili faingataʻá, kae ʻikai te nau muimui ki he sīpinga ʻa honau ngaahi kaungāmeʻá pe ko e ngaahi fakakaukau hala ʻoku tuʻuaki mai ʻe he televīsoné, letioó, heleʻuhilá, ngaahi tohí mo e alā meʻa pehē ʻa ia ʻoku ngaohi ai ke hā fakaʻofoʻofa ʻa hono maʻu ʻo e kava mālohí, anga taʻemaʻá, taʻe tauhi ki hoto malí, mo e ngaahi ʻulungāanga kovi kehé. ʻOku nau hangē ai ko e kau talavou ʻe toko ua afe ʻa Hilamaní ʻa ia naʻe “akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, ʻo fakahaofi kinautolu ʻe he ʻOtuá“ mei he maté (ʻAlamā 56:47). ”Pea nau fakamatala…ʻa e ngaahi lea ʻa ʻenau ngaahi faʻeé, ʻo pehē: ‘ʻOku ʻikai te nau taʻe tui naʻe ʻilo ia ʻe heʻenau ngaahi faʻeé’“ (ʻAlamā 56:48).

ʻOku hoko ʻa e tui moʻoni ki he ʻOtuá ko e meʻa ia ʻokú ne tokoni ke tohi tongi kakato ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e mātuʻá ʻi he moʻui ʻa e fānaú. ʻOku maʻu ʻe he fānaú ha loto mālohi ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e tui ko ʻení ko ha konga ʻo honau laumālié. Ko ia ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku akoʻi ʻe he mātuʻá? ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá, ʻoku tonu ke hanga ʻe he mātuʻá ʻo akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e “tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” mo e “tokāteline ʻo e fakatomalá” (T&F 68:25). Kuo pau ke akoʻi ʻi he ʻapí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku ʻikai lava ke akoʻi ia ʻi he ngaahi ako puleʻanga, pē ʻe poupouʻi ia ʻe he pule- ʻanga pe sōsaietí. ʻE tokoni foki ʻa e ngaahi polokalama ʻa e Siasí, ka kuo pau ke fakahoko ʻi he ʻapí ʻa e ako ʻoku ola lelei tahá.

Ko ha Afo ʻe Afe ʻo e ʻOfá

ʻOku ʻikai fie maʻu ke lahi pe fakaofo pe mālohi ʻa e ngaahi faingamālie akoʻi ʻa e mātuʻá. ʻOku tau ako ʻeni mei he faiako tuʻu-ki-muʻa tahá. Naʻe pehē ʻe Sālesi Henelī Paʻakeheesi (Charles Henry Parkhusrt):

“Ko e fakaʻofoʻofa fakakātoa ʻo e moʻui ʻa Kalaisí, ʻa hono tānaki fakataha ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e fanga kiʻi ngāue iiki ʻe niʻihi—hangē ko e talanoa ki he fefine ʻi he vaikelí mo ʻEne fakahā ki he matāpule koloaʻiá ʻa e ngaahi holi fufū ʻa hono lotó, ʻa ia naʻe taʻofi ai ia mei he puleʻanga ʻo e Langí;…mo ʻEne akoʻi ha kulupu tokosiʻi ʻo e kakaí, naʻa nau muimui kiate Iá ke nau poto ʻi he lotú; pea mo ʻene tafu afi ʻo tunu ai ha ika ke kai pongipongi ʻa ʻEne kau ākongá ʻi heʻenau hake mai mei heʻenau toutai ʻi he poó, kuo nau mokosia mo ongosia mo loto-foʻi foki. ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení ʻo tākiekina mai ʻa kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e tuʻunga mo e anga moʻoni ʻo e finangalo ʻo [Kalaisi] ʻi heʻene fuʻu tokanga lahi ki he fanga kiʻi meʻa īkí.” (“Kindness and Love,” ʻi he Leaves of God, [1938], 177).

Ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko ki he mātuʻá. ʻOku hoko ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí ko e ngaahi fuʻu meʻa lalahi ia ʻokú ne ngaohi ʻa e fāmilí ke mālohi tuʻunga ʻi he fanga kiʻi ngāue iiki lahi ʻo e ʻofá, tuí, fakatonutonú, feilaulaú, faʻa kātakí, mo e ngāué.

Fānau ʻo e Fuakavá

ʻOku ʻi ai ha ngaahi talaʻofa fakalaumālie maʻongoʻonga ʻe lava ʻo tokoni ki he mātuʻa faivelenga ʻi he Siasi ko ʻení. ʻE lava ke maʻu ʻe he fānau ko ia naʻa nau tupu mei ha mātuʻa naʻa nau ʻosi fakamaʻu ʻi he temipalé, ʻa e ngaahi talaʻofa fakalangi ko ia naʻa nau fai ki heʻenau fanga kui toʻa naʻa nau tauhi ʻi he anga-fakaʻeiʻeiki ʻa ʻenau ngaahi fuakavá. ʻE manatuʻi ʻe heʻ Otuá ʻa e ngaahi fuakava ʻoku manatuʻi ʻe he mātuʻá. ʻE maʻu ʻe he fānaú ʻa e ngaahi lelei kotoa ʻoku maʻu mei he ngaahi fuakava mo e ngaahi talaʻofa ko ʻení. ʻOku tupu ia mei heʻenau hoko ko he fānau ʻo e fuakavá (vakai, Orson F. Whitney, ʻi he Conference Report, April 1929, 110–111).

’ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mātuʻa ngāue ʻosikiavelenga, faʻa feilaulau, mo anga-fakaʻeiʻeiki ʻo e māmaní. ʻOfa ke Ne fakahoko makehe ʻa e ngaahi fuakava naʻe tauhi ʻe he ngaahi mātuʻa faivelenga ʻi hotau kakaí, pea ke Ne tokangaʻi mo maluʻi ʻa e fānau ko ʻeni ʻo e fuakavá.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā James E. faust ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1990 (vakai ki he Conference Report, Oct. 1990, 39–43; pe Ensign, Nov. 1990, 32–35; pe Tūhulu, Sānuali 1991).

Ko ha Tēpile ʻOku ʻĀkilotoa ʻe he ʻOfá

ʻEletā LeGrand R. Curtis
ʻO e Kau Fitungofulú

Kuo lahi ha ngaahi fakamatala kuo tohi ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e ʻapí. Kuo fakahā mai ʻe ʻEletā Melioni G. Lomenī kiate kitautolu “ʻoku hoko ʻa e tuʻu vaivai ʻa e ngaahi fāmilí ko e uho ia ʻo e ngaahi palōpalema fakatuʻutāmaki ʻo e sōsaietí”1 ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻapi ʻe niʻihi ʻoku lalahi, pea ʻoku fakaʻofoʻofa, pea fonu he ngaahi meʻa kehekehé. ʻOku iiki mo masiva ʻa e ngaahi ʻapi ia ʻe niʻihi, pea ʻikai hano nāunau fale. Ka ʻe hangē ko hono fakamanatu mai ʻe ha taha ʻo ʻetau ngaahi himi manakoá, ʻe lava ʻo hoko ʻa eʻapi kotoa pē, “ko ha hēvani ʻi he māmani ʻi he taimi ʻoku tau fonu ai ʻi he ʻofá,… Pea ko e feituʻu ia ʻoku tau fie nofo aí.”2

Ko e taha ʻo e ngaahi nāunau mahuʻinga taha ʻoku maʻu ʻi he ngaahi ʻapi lahi ko e tēpile ʻi he loki kaí. Neongo ʻoku lahi ia pe siʻisiʻi, pe hangē ha kānita ʻoku ʻikai mei lava ʻo hao ai ha meʻakai pe nāunau kai. Pea ʻoku hangē ko hono tefitoʻi taumuʻá pē ke nofo ai ʻa e kau mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ʻo maʻu meʻatokoni.

Ko e meʻa ʻoku holi ki ai hoku lotó ʻi he ʻaho ní, ke u taki mai hoʻomou tokangá ki ha taumuʻa ʻoku loloto, mo mahuʻinga ange ʻo e tēpile kaí, ʻa ia te tau lava ʻo maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku toe hulu atu ia ʻi he meʻakai ki he moʻui lelei ʻa hotau sinó.

Aleaʻi ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Tēpile Kaí

Oku faʻa toko ua pe tokolahi ange ʻa e fāmilí, pea ʻoku nau ʻi he toʻu kehekehe, ka ʻoku fie maʻu ke faʻa fakataha ʻa e fāmilí—ʻo ʻikai koeʻuhí pē ke nau kai, ka ke nau lotu foki, mo talanoa, mo fakafanongo, mo fakafekauʻaki, mo ako, mo tupulaki fakataha. Naʻe mahino moʻoni hono fakamatalaʻi mai ia ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí:

“Ko e meʻa ʻoku ou kolé—pea ʻoku ou fakaʻamu naʻá ku leʻo afea ange—ko ʻeku kole ke fakamoʻui ʻa e fānaú. ʻOku ʻi ai honau tokolahi ʻaupito ʻoku nau fononga holo ʻi he mamahi mo e manavahē, ʻi he tukuhāusia mo e taʻe ha fakatuʻamelie. ʻOku fie maʻu ʻe he fānaú ʻa e maama ʻo e laʻaá. ʻOku nau fie maʻu ʻa e fiefiá. ʻOku nau fie maʻu ʻa e ʻofá mo e meʻakaí. ʻOku nau fie maʻu ʻa e manavaʻofá mo e fiemālié mo e anga-ʻofá. Neongo pe ko e hā hano mahuʻinga ʻo ha ʻapi, ka ʻe lava ʻe he ʻapi kotoa pē ʻo fokotuʻu ha ʻātakai ʻo e ʻofá ai, ko e ʻātakai ia ʻo e fakamoʻuí.”3

ʻOku moʻulaloa ha tokolahi ʻo e ngaahi fāmilí ki he ngaahi mālohi lahi ʻo e māmaní mavahe ia mei he ʻapí, kaeʻumaʻā ʻa e mālohi lahi ʻo e letioó, televī- soné, vitioó, tepí, mo e ngaahi meʻa lahi kehe ʻoku tau ʻomi ki hotau ngaahi ʻapí.

Fakakaukau ki ha fāmili ʻoku nau nofo takai ʻi ha tēpile kai, pe ʻi he tēpile ʻi he peitó, ʻo nau talanoa ki he ongoongoleleí, talanoa ki he ngaahi houalotu sā- kalamēnití, ko e ngaahi pōpoakí, talanoa ki he makasini ko e Ensign pe New Era ʻo e māhina lolotongá, talanoa ki he akó mo hono ngaahi palōpalemá, talanoa ki he konifelenisi lahí, talanoa ki he ngaahi lēsoni ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, fanongo ki ha mūsika ʻoku leleí, mo talanoa kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻE lava ʻo fakalahi mai ʻa e ngaahi meʻa ke kau ki aí. ʻE lelei ʻaupito kapau ʻe fakatokangaʻi ʻe he mātuʻá, mo e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku kau mai ki aí, ke maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ha faingamālie ke nau kau ʻi he fetalanoaʻakí.

Lotu Fakafāmili ʻi he Tēpile Kaí

Fakakaukau ki he mālohi ʻe maʻu ʻe ha fāmili ʻoku nau tūʻulutui takai ʻi ha tēpile (ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha televīsone), ʻo nau lotu, mo tautapa ke maʻu ha tokoni, pea fakafetaʻi ki heʻetau Tamaí koeʻuhí ko e ngaahi tāpuakí—ʻo akoʻi ki he toʻu kotoa pē hono mahuʻinga ʻo ha Tamai ʻi Hēvani ʻofa. ʻE hoko ha lotu fakafāmili mo e fānau īkí ko ha meʻa ia ke teuteuʻi ai e fānau ʻoku nau kiʻi matuʻotuʻa angé ke nau tupu hake ʻo lotu fakataha ʻi ha ʻaho mo honau ngaahi fāmilí.

Naʻe fakamatalaʻi mahino mai ia ʻe ʻEletā Tōmasi S. Monisoni ʻi heʻene pehē:

“Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí ke tau fai ʻa e lotu fakafāmilí, ʻi Heʻene folofola mai: ʻMou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻi homou ngaahi fāmilí koeʻuhí ke tāpuakiʻi ʻa homou ngaahi ʻunohó mo hoʻomou fānaú’ (3 Nīfai 18:21).

“Mou omi ke tau vakai fakataha ki ha fāmili Siasi ʻoku fai ʻenau ngaahi lotu ki he ʻEikí. ʻOku tūʻulutui fakataha ʻa e tamaí, faʻeé, mo e fānaú kotoa, ʻo punou honau ʻulú, pea kuikui honau matá. ʻOku hanga ʻe he laumālie fakaʻofoʻofa ʻo e ʻofá, uouangatahá, mo e melinó ʻo fakafonu ʻa e ʻapí. ʻI he fanongo ʻa e tamaí ki he lotu hono kiʻi fohá ki he ʻOtuá, ʻo kole ki ai ke tokoniʻi ʻene tamaí ke ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú mo talangofua ki he finangalo ʻo e ʻEikí, ʻoku mou pehē ʻe faingataʻa ki ha tamai pehē ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lotu ʻa hono foha mahuʻingá? ʻI he fanongo ha finemui ʻi he fānaú ki he tautapa ʻa siʻene faʻeé ki he ʻEikí ke fakahinohinoʻi faka-laumā- lie ʻene taʻahiné ʻi heʻene fili hono ngaahi kaumeʻá, pea ke ne teuteuʻi ia ke mali ʻi he temipalé, ʻoku mou tui nai ʻe feinga ha ʻofefine pehē ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tautapa mo e kole vaivai ko ʻeni ʻa ʻene faʻē ʻa ia ʻokú ne ʻofa moʻoni aí? Ko e taimi ko ia ʻoku lotu fakamātoato ai ʻa e tamaí, faʻeé, mo e fānaú kotoa, ke taau mo feʻunga ʻa e moʻui ʻa hona ngaahi foha lelei ko ʻení, koeʻuhí ke aʻu ki ha taimi ʻe ui ai kinautolu ke nau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekau ʻo e Siasí, ʻoku mou pehē nai ʻe ʻikai kamata ai ke nau mamata ki ha tupu hake ʻa e ngaahi foha ko iá ʻo fuʻu lahi mo ha holi mālohi ʻi honau lotó ke nau hoko ko ha kau faifekau?”4

Hangē ko e lea kuo fai ʻe ha tokolahi, “Te mou lava fēfē ʻo tuku hoʻomou mātuʻá mo hoʻomou fānaú ke nau ʻalu atu ki he māmaní, ka kuo ʻikai te mou tā- naki fakataha mai ʻa kinautolu ʻo mou lotu ki he ʻEikí?” ʻE hanga ʻe he ngaahi mātuʻa ʻoku fakapotopotó ʻo vakavakaiʻi ʻa ʻenau taimi-tēpilé, pea nau palani ke tuʻo taha he ʻaho haʻanau fakataha fakafāmili ke nau ʻinasi ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lotú. ʻE ʻikai fuoloa kuo lava ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e fāmilí ʻo ako mo ʻilo ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi he lotu fakafāmilí.

Ngaohi ʻa e ʻApí ke Hoko ko ha Feituʻu ʻoku Fakafiefia

Kuó u ʻosi leaʻaki ʻi muʻa, “ʻoku totonu ke hoko ʻa e ʻapí ko ha feituʻu ʻoku fiefia, koeʻuhí he ʻoku ngāue mo feinga ʻa e toko taha kotoa pē ke ngaohi hotau ngaahi ʻapí ke fakafiefia pea hoko ko ha feituʻu lelei kiate kitautolu mo ʻenau fānaú. Ko e ʻapi ʻoku fiefiá ʻa e ʻapi ko ia ʻoku fakataumuʻa ʻenau moʻui ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, pea ʻoku ngāue fakakukafi, mo tokanga ki ai ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku kau ki aí.”5

Naʻe lāunga ha talavou femoʻuekina ʻe taha ki he fuʻu lahi ʻa e taimi ʻoku fakamoleki ʻe he fāmilí ʻi heʻenau lotú. Naʻe lotu ʻa e faʻē poto ko ʻení he ʻaho hono hokó, pea ʻikai te ne fakakau ʻe ia ʻa e hingoa ʻo e tamasiʻi ko iá ʻi he lotú. Naʻe ʻosi pē ʻa e lotú pea pehē ange ʻe he tamasiʻi femoʻuekiná ni, “ʻE Fineʻeiki, naʻe ʻikai te ke fakakau ʻe koe au ʻi he lotú!” Naʻe pehē ange leva ʻe heʻene faʻē ʻofá, ko ʻene fai pē ki he meʻa naʻá ne lāunga ki aí. Naʻe pehē ange leva ʻe he tamasiʻi naʻe lāungá, “ʻOua ʻe liʻaki au mei aí.”

Ako Folofola ʻi he Tēpile Kaí

Fakakaukau ki ha fāmili ʻoku nau haʻohaʻo takai ʻi ha tēpile ʻoku folahi ʻenau ngaahi tohi folofolá, ʻo nau aleaʻi ha ngaahi moʻoni mo e ngaahi lēsoni ke nau ako mei ai. ʻOku hoko moʻoni ia ko ha tēpile ʻoku ʻākilotoa ʻe he ʻofá!

ʻOku tui ʻa e kau potó ʻoku fie maʻu ke lahi ange ʻa e lau tohi ʻa e fānaú ʻi tuʻa mei ʻapiakó. Te tau lava ʻo tāpuakiʻi ʻetau fānaú ʻi heʻeatu lau fakataha mo kinautolu ʻa e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē—ʻi he tēpile kaí.

ʻE fie maʻu ke fai ha ngaahi fetongi lahi pea palaniʻi lelei ʻa e taimi ke fakataha mai ai ʻa e fāmili ki he tēpile kaí, ka ko e hā ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ki he uoauangataha ʻa e fāmilí, ko e tupulaki fakalaumālie ʻa e fāmilí, ko e fakafehokotaki ʻa e fāmilí ʻi heʻenau talanoá, fakafanongo, fetāliaki, pea lotolotoi ʻiate kinautolu ʻa e ʻofá? ʻE makatuʻunga pē ha ola lelei ʻo ʻetau feingá, kapau te tau toutou feinga maʻu pē.

Fakamālohia ʻa e Ngaahi Fetuʻutaki Fakafāmilí

ʻOku lahi ha ngaahi mālohi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻoku nau feinga ke fakaʻauha ʻa e fāmilí mo e ʻapí. ʻE feinga ʻa e ngaahi mātuʻa potó ke fakamālohiʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí, fakatupulaki ʻa e tuʻunga fakalaumālié ʻi he ʻapí, mo fakataumuʻa kia Sīsū Kalaisi mo e ngāue fakatemipalé. Naʻe ʻosi meʻa mai ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā kiate kitautolu ʻo pehē:

“ʻOku ou lotua ke tau lava ʻo fetauhiʻaki ʻiate kitautolu ʻi ha ʻofa, fakaʻapaʻapa, loto-māʻulalo, faʻa kā- taki mo e faʻa fakamolemole ʻoku lahi angé. …

Ko hono uá ʻoku ou fakaafeʻi atu ʻi he laumālie tatau ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fokotuʻu ʻa e temipale ʻo e ʻEikí ke hoko ia ko e fakaʻilonga ʻo ʻenau mēmipa ʻi he Siasí, pea hoko ko e makatuʻunga fakalangi ʻo ʻenau ngaahi fuakava toputapu tahá. Ko e meʻa ʻoku fakaʻamu lahi taha ki ai hoku lotó, ke fakafeʻungaʻi ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻa ia ke ne taau mo feʻunga ke hū ki he temipalé“6

ʻE lava ʻo fakahoko lelei ʻa e fakahinohino naʻe fai mai ʻe Palesiteni Hanitaá ʻi he meʻa ko ia ʻoku fakahoko takatakai ʻi he tēpile kaí.

ʻOku totonu ke tau ako mo ngāue ʻaki ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻa ʻetau fakaʻapaʻapa ki he kakai kehé. Hangē ko e fakamatala mahino naʻe fai ʻe he angata punake Siamane ko ʻeni ko Kotí, “Kapau te ke fakaʻapaʻapaʻi ha taha ʻi he tuʻunga ʻokú ne ʻi aí, kuo pau ke ne tauhi maʻu ki he tuʻunga ko iá, ka ʻo kapau te ke fakaʻapaʻapa kiate ia ʻo hangē ko e tuʻunga ʻoku totonu [pea te ne lava] ke ne aʻusiá. . kuo pau ke ne feinga ke ne aʻusia ʻa e tuʻunga te ne lava ʻo aʻusiá.”7.

Ngaohi ʻa e Ngaahi ʻApí ke Hoko ko e Ngaahi Feituʻu ʻo e Lotu

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Poiti K. Peeka: “Kapau te tau ʻomi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e langí ki he ʻapí ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻe tupu hake hotau fāmilí ʻo ngāue ʻi he Siasí. Kuo ʻosi teuteuʻi foki ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ke fakahoko ai ʻeni—ʻa ia ko ha fakataha ia ʻi ʻapi ʻe lava ʻo fokotuʻu ke ne fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu kotoa pē; pea ʻoku hoko moʻoni ia ko ha houalotu ʻo hangē ko e ngaahi houalotu ko ia ʻoku fai ʻi he fale lotú.”8

ʻOku hoa foki ʻa e faleʻí ni mo e lea naʻe fai ʻe ʻEletā Tiini L. Lāseni ʻi heʻene pehē: “ʻOku ʻikai ko hotau ngaahi fale lotú pē ʻa e feituʻu te tau lava ʻo lotu aí. ʻOku totonu ke toe hoko foki hotau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ʻo e moʻui mateakí. ʻE lelei foki kapau te tau foki he ʻaho taki taha ki hotau ʻapí ke tau lotu. ʻOku ʻikai totonu ke toe ʻi ai ha feituʻu kehe ʻe tali lelei mo faingofua ange ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo hangē ko hotau ngaahi ʻapí.”9

ʻI heʻetau feinga ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue kotoa ko ʻení ʻi hotau ʻapí, ʻe ʻaonga ʻaupito kapau te tau manatuʻi ʻa e lea mahuʻinga ko ʻeni ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií: “Manatuʻi ko e ngāue mahuʻinga taha ʻa e ʻEikí ke mou faí [pea te mou lava ʻo faí], ko e ngāue ko ia…te mou fai ʻi loto ʻi he ngaahi holisi [ʻo hotau] ngaahi ʻapí.”10

Ko ʻeku kole he ʻaho ní ke tau takitaha vakai fakalelei kotoa ki hotau ngaahi ʻapí mo hotau tēpile kaí, pea tau feinga maʻu pē ke ʻomi ʻa hēvani ki hotau ngaahi ʻapí, pea tau haʻu kia Kalaisi.

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā Kēsisi ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1995 (vakai ki he Conference Report, Apr. 1995, 109–11; pe Ensign, May 1995, 82–83; pe Tūhulu, Siulai 1995, 100–101).

Ngaahi Fakamatalá

  1. “Scriptures As They Relate to Family Stability,”Ensign, Feb. 1972, 57.

  2. “Hoko ʻa ʻApi ko e Hēvani,”Ngaahi Himí, fika 188.

  3. ʻI he Conference Report, Oct. 1994, 74–75; pe Ensign, Nov. 1994, 54. pe Tūhulu, Sānuali 1996

  4. Pathways to Perfection (1973), 26–27.

  5. ʻI he Conference Report, Oct. 1990, 13; pe Ensign, Nov. 1990, 12, pe Tūhulu, Sānuali 1991.

  6. ʻI he “President Howard W. Hunter: Fourteenth President of the Church,”Ensign, July 1994, 4–5.

  7. ʻI he Emerson Roy West, Vital Quotations (1968), 171.

  8. “Begin Where You Are—At Home,”Ensign, Feb. 1972, 71.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1989, 78; pe Ensign, Nov. 1989, 63, pe Tūhulu, Sānuali 1990.

  10. Strengthening the Home (tohi tufa 1973), 7.