Pavao je objasnio kako je Abraham bio opravdan kroz milost. Zatim je opisao blagoslove koji dolaze onima koji su opravdani i podučio da krštenje simbolizira postajanje mrtvim za grijeh i živim u Kristu.
Pavao objašnjava kako je Abraham bio opravdan kroz milost
Zamislite da umirete od žeđi u pustinji i da se na vrhu obližnjeg brda nalazi boca vode. Koja od sljedećih opcija će vas spasiti?
Slika
crtež, muškarac puže kroz pustinju
Vaše uvjerenje da vas voda može spasiti.
Vaše nastojanje da dođete do vode i popijete ju.
Voda.
Ovaj nam scenarij može pomoći razumjeti Pavlovo naučavanje u Rimljanima 4–7 o tome kako se vjera, djela i milost mogu povezati s naukom ili opravdanjem.
U Rimljanima 1–3 smo naučili da biti opravdan znači ne biti kažnjen za grijeh i postati pravedan kroz Pomirenje Isusa Krista (vidi NiS 76:69).
Neki od židovskih svetaca u Rimu su prenaglašavali važnost svojih napora i Mojsijevog zakona u opravdanju. Kako ljudi u današnje vrijeme mogu imati slične nesporazume u vezi opravdanja?
Koja od tri opcije u scenariju može predstavljati ideju da možemo biti spašeni preko svojih djela? ____
Pavao je pokušao ispraviti nesporazum podsjećajući Židove na drevnog patrijarha Abrahama kojeg su mnogi Židovi smatrali opravdanim.
U Prijevodu Josepha Smitha, Rimljanima 4:2–5 pojašnjava se zašto je Abraham bio opravdan i proglašen pravednim: »Kad bi naime Abraham zbilja bio opravdan na temelju djelâ, imao bi razloga da se ponosi sobom, a ne Bogom. No, što doista veli Pismo? ‘Vjerova Abraham Bogu, i to mu se uračuna u pravednost.’ A onomu koji je opravdan zakonom djela nagrada se ne računa po milosti, već po dugu. No, onomu koji ne nastoji biti opravdan zakonom djela, već vjeruje u onoga koji ne opravdava bezbožnika, njegova se vjera uračunava u pravednost.«
Po čemu Abraham nije bio opravdan?
Sjetite se da je Pavao naučavao da »su svi sagriješili i lišeni su Božje slave« (Rimljanima 3:23). Čak i ako konačno budemo savršeno pokorni zapovijedima, naši će nas prijašnji grijesi i prijestupi još uvijek diskvalificirati od opravdanja po zakonu djela. Drugim riječima, opravdanje po zakonu djela bi zahtijevalo od nas da nikad nismo griješili niti čak nesvjesno prekršili bilo koji Božji zakon.
U Rimljanima 4:6–15 učimo da podrijetlo i poslušnost Mojsijevom zakonu nisu imali moć očistiti od grijeha.
Pročitajte Prijevod Josepha Smitha koji se nalazi u Vodiču za Sveta pisma tražeći potpunije objašnjenje kako biti opravdan.
Jedan nauk koji možemo naučiti iz Rimljanima 4:16 je da smo opravdani vjerom i djelima kroz milost. (Možete zapisati ovaj nauk u svoj dnevnik Svetih pisama pokraj Rimljanima 4:16.)
Sjetite se da se milost odnosi na blagoslove, pomoć i snagu koji su nam dostupni zbog Pomirenja Isusa Krista. Vratite se na scenarij s početka lekcije. Koja od tri opcije predstavlja Pomirenje Isusa Krista i milost Božju? ____
Koja opcija predstavlja našu vjeru u njega? ____
Da ste bili u toj situaciji, biste li mogli biti spašeni vašom vjerom i naporom da tamo nije bila voda na vrhu brda? Kako je voda u ovom scenariju poput Pomirenja Isusa Krista i milosti Božje?
Predsjednik Dieter F. Uchtdorf iz Prvog predsjedništva je podučavao:
Slika
predsjednik Dieter F. Uchtdorf
»Spasenje se ne može kupiti s valutom poslušnosti, ono se kupuje krvlju Sina Božjega [vidi Djela 20:28]…
Milost je dar od Boga, a naša želja da budemo poslušni svakoj Božjoj zapovijedi predstavlja istezanje naše smrtničke ruke da bi primila ovaj sveti dar od našeg Nebeskog Oca« (»The Gift of Grace«, Ensign ili Liahona, svibanj 2015., 109–110).
Primijetite da dok nam scenarij potrebe za vodom u pustinji pomaže razumjeti kako vjera, djela i milost doprinose opravdanju, ne pokazuje sve načine na koje možemo primiti Spasiteljevu milost. Isus Krist ne samo da pruža spasonosnu vodu koja predstavlja milost Božju, koja nas opravdava i čisti od grijeha, on nam također omogućava imati vjeru i snagu potrebne za stjecanje vode ili pristupanje milosti Božjoj. Možemo biti blagoslovljeni ovom milošću prije, tijekom ili nakon što pokažemo vjeru u Isusa Krista i činimo dobra djela.
Slika
starješina David A. Bednar
Starješina David A. Bednar iz Zbora dvanaestorice apostola je podučavao: »Moć Pomirenja omogućava pokajanje i suzbija [smiruje] očaj uzrokovan grijehom, također nas osnažuje da vidimo, činimo i postanemo dobri na načine koje nikad ne bismo prepoznali ili postigli našim ograničenim smrtnim kapacitetom« (»Therefore They Hushed Their Fears«, Ensign ili Liahona, svibanj 2015., 47).
Kako nam Pomirenje i milost Božja pomažu pokazati vjeru u Isusa Krista i činiti dobra djela?
Neka djela koja moramo činiti kako bismo pokazali našu vjeru u Krista i bili opravdani kroz milost Božju uključuju pokajanje za naše grijehe, poslušnost zapovijedima i primanje spasonosnih uredbi evanđelja (vidi Moroni 10:32–33).
Zamislite da se dva vaša prijatelja svađaju o tome kako možemo biti »spašeni«. Jedan prijatelj kaže da sve što trebamo činiti da bismo bili spašeni je pokazivanje naše vjere u Isusa Krista. Drugi prijatelj inzistira da je naša poslušnost zapovijedima ono što nas spašava. U svom dnevniku proučavanja Svetih pisama napišite kako biste vašim prijateljima objasnili vezu vjere, djela i milosti.
Kako je zapisano u Rimljanima 5, Pavao je podučavao o miru koji dolazi onima koji pristupe milosti Božjoj vjerom u Isusa Krista (vidi stihove 1–2). Dodatno je objasnio da nam je milost dostupna jer je Kristovo Pomirenje više nego dovoljno za pobjeđivanje učinaka Pada.
Pavao podučava kako se osloboditi od grijeha i primiti vječni život
Zamislite da vaš prijatelj planira s vremenom služiti misiju, no trenutno donosi odluke koje se protive Gospodinovim mjerilima. Kad iskažete brigu za prijateljevo ponašanje, on kaže: »Nije tako strašno. Zbog Pomirenja se uvijek mogu pokajati prije nego odem na misiju.«
Promislite kako biste odgovorili svom prijatelju. Dok proučavate Rimljanima 6, potražite zašto njegov stav otkriva ozbiljno neshvaćanje nauka milosti.
Pročitajte Rimljanima 6:1–6, 11–12, tražeći kako Pavlova naučavanja mogu ispraviti razmišljanje vašeg prijatelja.
Svojim riječima objasnite kako Pavlova naučavanja u ovim stihovima mogu pomoći vašem prijatelju:
Što mislite da znači »umrije[ti] u grijehu« (Rimljanima 6:2) i »s njim smo zajedno ukopani po krštenju u smrt« (Rimljanima 6:4)?
Jedna istina koju možemo naučiti iz ovih stihova je da krštenje uranjanjem može simbolizirati našu smrt za grijeh i novinu duhovnog života.
Novi duhovni život koji počinjemo kad smo kršteni uključuje primanje otpusta naših grijeha i obvezivanje na poslušnost Božjim zapovijedima. Oni koji krše krsni savez namjerno griješeći s namjerom da se kasnije pokaju ismijavaju Spasiteljevo Pomirenje i smještaju se u duhovnu opasnost.
Tko plaća plaće zaposlenika? Zašto poslodavac ne plaća plaće tuđih zaposlenika?
Pročitajte Rimljanima 6:13 i prepoznajte dva »poslodavca« ili gospodara kojima se netko može prinijeti i služiti. U ovom stihu riječ prinijeti znači ponuditi se ili dati nekome, a udovi se odnose na dijelove tijela i uma.
Pročitajte Rimljanima 6:14–23, tražeći »plaće« (Rimljanima 6:23) ili posljedice grijeha i dara Božjeg. U sljedeću tablicu navedite što ste pronašli.
Plaća grijeha
Darovi Božji
Smrt kao plaća grijeha odnosi se na »odvajanje od Boga i njegovog utjecaja« i znači »umrijeti gledom na ono što spada na pravednost« (Vodič za Sveta pisma, »Smrt, duhovna«, scriptures.lds.org).
Iz Rimljanima 6:16 učimo da ako se dajemo grijehu, onda ćemo postati robovi grijeha. Možete napisati ovo načelo pokraj Rimljanima 6:16 u svojim Svetim pismima.
Odgovorite na sljedeće pitanje u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama: Kako nas predavanje grijehu čini robom tog grijeha?
Promislite o slučajevima kad nečije predavanje grijehu vodi do gubitka slobode.
Pogledajte popis koji ste napisali pod »darovi Božji« u prethodnoj tablici. Koje su pogodnosti služenja pravednosti radije nego grijehu?
Napišite sljedeće načelo u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama: Ako se predamo Bogu, možemo se osloboditi grijeha i primiti dar vječnog života. Zatim odgovorite na sljedeća pitanja:
Na koje se načine možemo predati Bogu?
Na koje ste načine iskusili slobodu od grijeha predavanjem sebe Bogu?
U svoj dnevnik Svetih pisama napišite cilj o tome kako ćete se bolje predati Bogu kako biste mogli primiti njegovu milost u svom životu.
Kako je zapisano u Rimljanima 7, Pavao je upotrijebio metaforu braka kako bi podučio da su članovi Crkve oslobođeni Mojsijevog zakona i ujedinjeni u Kristu. Također je pisao o borbi između »tijela« (Rimljanima 7:18) ili tjelesnih prohtjeva, i »nutarnjeg čovjeka« (Rimljanima 7:22) odnosno duhovnosti.
Prijevod Josepha Smitha, Rimljanima 7:24–25 daje dodatni uvid u Pavlovo moćno svjedočanstvo da se tijelo može pobijediti:
»I ako ne obuzdam grijeh koji je u meni nego s tijelom služim zakonu grijeha, jadan ti sam ja čovjek! Tko će me izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela?