Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 21: ʻOku ou Maʻu ha Ngaahi Ongo


Lēsoni 21

ʻOku ou Maʻu ha Ngaahi Ongo

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke nau ʻiloʻi mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ongó mo ako ʻa e ngaahi founga ke fiefia aí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Luke 15:11–32.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapú

    2. Ngaahi fakatātā ʻo e taha malimali/mata mamahi (vakai, ngaahi sīpinga ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoní).

    3. Fakatātā 1–45, Ko e Fufulu Peleti; fakatātā 1–46, Ko e Fānau ʻOku Nau ʻOange ha Ngaahi Matalaʻi ʻAkau ki Heʻenau Faʻeé; fakatātā 1–47, Ko e Fānau ʻOku Kē; fakatātā 1–48, Ko e Fānau ʻoku Vaʻinga mo e Ngaahi Kongokonga Papa; fakatātā 1–49, Ko e Foha Maumau Koloá (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 220; 62155).

  3. Fai mo ha ngaahi teuteu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e mata malimalí/mata mamahí. Toutou hivaʻi pe lau fakataha mo e fānaú ʻa e ngaahi lea ʻo e “Malimalí” (Children’s Songbook, p. 267) ʻOange ha faingamālie ki ha tokolahi ʻo e fānaú ke nau fefulihiʻaki ʻa e fakatātā ʻo e mata malimalí mo e mata mamahí ʻi he taimi totonu ʻoku lau ai ki ai e hivá.

Kapau te ke tafulu

ʻOua ʻe pehē

Ka fulihi ho matá

ʻO malimali pē.

ʻIkai sai ʻa e tafulú

Hola ʻa e kakaí

ʻAi ke lelei ho matá

ʻO malimali pē.

ʻOku hā ʻa ʻetau ngaahi ongó ʻi hotau matá mo ʻetau ngaahi tōʻongá

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke malimali aí?

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke mata fakafulofula aí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa lava ʻe he kakaí ʻo tala ʻa hotau lotó ʻaki ʻenau vakai ki hotau matá. ʻAi e fānaú ke nau fakaʻaliʻali atu ʻa e mata fiefiá.

ʻEkitivitií

Tā ha ngaahi fuopotopoto lalahi ʻe fā ʻi he palakipoé. Tā ki ai mo ha fanga kiʻi fōtunga faingofua pē te nau lava ʻo fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi kehekehe ʻo e lotó: fiefiá, mamahí, ʻitá, mo e ilifiá (vakai ki he fakatātā ʻi laló). Lolotonga hono tā ʻo e ngaahi matá taki taha, ʻeke ange ki he fānaú ke nau fakamatalaʻi atu ʻa e ongo ʻoku hā ʻi he matá, peá ke toki kole ange ke nau ʻai honau matá ke ʻasi fiefia, mamahi, ʻita, mo ilifia.

ʻĪmisi
different faces

ʻEkitivitií

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai koe ke ke ongoʻi fiefiá?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai koe ke ke ongoʻi mamahí?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai koe ke ke ongoʻi ʻitá?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai koe ke ke ongoʻi ilifiá?

Tala ange ki he fānaú ha taimi naʻá ke ongoʻi mamahi, ʻita, pe ilifia pea mo ha taimi ne ke fiefia ai.

Te tau lava ʻo ako ke mapuleʻi ʻa ʻetau ngaahi ongó

Fakamatala ange ʻoku lelei ke fakahā ki tuʻa ʻa e ngaahi ongoʻi kehekehe ʻoku tau maʻú, kā kuo pau ke tau fakahā ia ʻi he ngaahi founga totonú, ʻo tautautefito ki he taimi ʻoku tau ʻita aí.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–47, Ko e Fānau ʻoku Kē.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ongoʻi fēfē ʻa e fānau ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻenau felauʻakí?

  • Ko e hā ʻoku tonu ke ke fai ʻi he taimi ʻokú ke ʻita aí?

Fakamatalaʻi ange neongo pē ʻoku tau ongoʻi fie taaʻi, kaikaila, pe fakamamahiʻi ha taha ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí, ʻe lava ke tau ako ke fakahā ʻa ʻetau ngaahi ongoʻi ko iá ʻi ha founga ʻoku fakamatāpule mo angalelei. ʻI he taimi ʻoku tau tā ai pe kaikailá, ʻoku tau toe ongoʻi ʻita lahi ange ai, ka ʻi heʻetau angaleleí ʻoku tokoni ia ke tau lava ʻo ongoʻi lelei ange ai.

ʻEkitivitií

Tuku ke fetongitongi ʻa e fānaú ʻi hono fakatātaaʻi ʻa e fānau ʻi he fakatātaá. Tokoniʻi kinautolu ke nau fakakaukauʻi ha ngaahi meʻa ʻe lava ʻo leaʻaki ʻe he fānau ʻi he fakatātaá kae ʻikai ke kaikaila mo fetāʻaki, ʻo hangē ko ʻení, “ʻE lava ke u hoko atu he taimí ni?” “ʻAi ke tau fetongitongi,” “ʻOku ou ongoʻi mamahi ʻi hoʻo ui ʻaki au e ngaahi hingoa koví,” pē “ʻOku ʻikai te u saʻia au ʻi hoʻo fai e meʻa ko iá.”

Fakaʻaliʻali e fakatātā 1–48, Ko e Fānau ʻoku Vaʻingaʻaki ʻe Kongokonga Papá. Tuhuʻi ange ʻa e vaʻinga fakataha mo lelei ʻa e fānau ko ʻení pea ʻoku nau mata fiefiá koeʻuhí he ʻoku nau fevahevaheʻaki mo fealēleaʻaki.

ʻEkitivitií

  • Ko hai te ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi lelei ange ʻi he taimi ʻoku ke ongoʻi mamahi, ʻita, pe ilifia aí?

Fakamatala ange ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki heʻetau faʻeé, tamaí, mo e niʻihi kehe ʻoku ʻofa ʻiate kitautolú, ʻe lava ke nau tokoni mai ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ongoʻi pehē aí. Kapau te tau lotu ki he Tamai Hēvaní, ʻe lava ke tokonia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ongoʻi lelei ange. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ʻa ia ʻoku tonu ke tau faí koeʻuhí ke tau fiefia.

ʻEkitivitií

ʻAi ke tuʻu ʻa e fānaú ʻo toutou fai ʻa e kiʻi ʻekitivitī fakatātā koʻení.

Ko ʻeku Ngaahi Ongó

ʻI he taimi lahi ʻoku ou ongoʻi fuʻu loto mamahi (ʻai ha mata mamahi),

ʻOku fāʻofua kiate au ʻa ʻeku faʻeé. Pea u fiefia leva (Fakafehauaki ho ongo nimá ʻ i ho fatafatá)

ʻI he taimi lahi ʻoku ou fuʻu ʻita aí (ʻai ha mata ʻita)

ʻOku ou luelue ke mamaʻo ʻo talanoa mo ʻeku tamaí (lue tuʻu maʻu mo kamokamo ho ʻulú ʻo hangē ʻoku ke talanoá)

Kapau ʻe fakailifiaʻi au ʻe ha meʻa (ʻai ha mataʻi ilifia)

ʻOku ou fai ha lotu ke fakanongaʻi au (kūnima)

Pea ʻi heʻeku alu ki tuʻa ke vaʻingá,

Te u fiefia ai ʻi he ʻahó kotoa pē (ʻai ha mata fiefia).

ʻOku tau fiefia ʻi heʻetau tokoniʻi ha niʻihi kehé

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–46, Ko e Fānau ʻOku nau ʻOange ʻa e Ngaahi Matalaʻi ʻakau ki he Faʻeé.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ongoʻi fēfē ʻa e kakai ko ia ʻi he fakatātā ni?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku nau ongoʻi pehē aí?

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo foaki atu ha meʻa ki ha taha kehe?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–45, Ko e Fufulu Peletí

  • Ko e hā ʻoku fai ʻe he taʻahine ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ongoʻi fēfē ʻa e taʻahine ʻi he fakatātaá ni? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi haʻo tokoniʻi ha taha?

ʻEkitivitií

Tokoniʻi e fānaú ke nau fai ʻa e ʻekitivitī fakatātaá ni:

ʻOku tokoniʻi au ʻe he loto fie tokoní ke u fiefia

ʻOku ou saʻia ke tokoni ki heʻeku faʻeé (fakatātaaʻi haʻo tui ha ʻēpani)

ʻOku fuʻu lahi e meʻa ke ne faí.

ʻOku ou tokoni ki ai he holoholoʻi ʻo e ʻū peletí (fakatātaaʻi hano holoholo ʻo e ʻu peletí)

Mo hono fafanga foki ʻo e pēpeé (fakatātaaʻi hono ʻoange e hina pēpeé ki he pēpeé)

ʻOku ou saʻia ke tokoni ki heʻeku tamaí (fakatātaaʻi hono tui e kofu nimá)

ʻOku fuʻu lahi e meʻa ke ne faí.

ʻOku ou tokoni ki ai ʻi he ngoueʻangá (fakatātaaʻi hono fuʻifuʻi e ngoué)

Kae ʻoua kuo ʻosi ʻene ngāué.

ʻOku ʻai au ʻe he faʻa tokoní ke u fiefia (tuhu ki he mata malimalí)

ʻOku ne ʻai au ke u ongoʻi fiefia (fakafehauaki ho ongo nimá ʻi ho fatafatá)

He ʻi heʻeku tokoni ki ha niʻihi kehé (fakamafola ki tafaʻaki ho ongo nimá)

ʻOku ou fai ʻa ia ʻoku totonu ke u faí.(kamokamo ho ʻulú mo kūnima)

ʻOku fiemaʻu kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau fiefia

Fakamatalaʻi ange ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū kitautolu ke tau fiefia. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻe lava ke tau fiefia ʻo ka tau ka fai ʻa ia kuó na finangalo ke tau faí.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–49, Ko e Foha Maumau Koloá, pea fai ange ʻa e talanoa ʻoku hā ʻi he Luke 15:11–32. Tuhuʻi ange ʻa e ngaahi ongoʻi kehekehe naʻe maʻu ʻe he tamaí mo hono ongo fohá. Lolotonga hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ongó tahataha, te ke lava ʻo ʻai ha taha ʻo e fānaú ke ne tuhuʻi ʻi he palakipoé ʻa e mata ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e foʻi ongo ko iá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke pehē: Naʻe fie mavahe ha tamasiʻi mei honau ʻapí ke ʻalu ia ki ha fonua mamaʻo ʻaupito. ʻI heʻene mavahé, naʻe mamahi ʻa ʻene tamaí. Hili ha taimi siʻi, naʻe liʻaki ʻe he ngaahi takanga ʻo e tamasiʻí ni ia. Naʻá ne ongoʻi loto mamahi. Taimi siʻi mei ai, naʻe ʻikai ke toe haʻane paʻanga. Naʻá ne ilifia koeʻuhí he naʻá ne fiekaia pea naʻe ʻikai ʻoange ki ai ʻe ha taha ha meʻakai … ʻo hokohoko pehē atu ai pē.

Talanoá

  • ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē ʻe he fohá ni ʻi he taimi naʻá ne foki ai ki ʻapí?

  • Ko e hā naʻe fiefia ai ʻa e tamaí ʻi he foki mai ʻa hono fohá? (Vakai, Luke 15:24.)

  • Ko e hā naʻe ʻita ai ʻa e foha lahí ʻi he foki mai ʻa hono tokoua siʻisiʻí? (Vakai, Luke 15:28–30.) Ko e hā te ne lava ʻo fai ke ne toe fiefia ai?

Fakamoʻoní

Fakapapauʻi ange ki he fānaú ʻoku ʻi ai pē e taimi ʻoku fiefia, mamahi, ʻita, pe ilifia ai ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku totonu ke tau ako ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongo koʻení ʻi he ngaahi founga totonú. Fakamanatu ki he fānaú ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū kitautolu ke tau fiefia. Tala ange ki he fānaú ʻa hoʻo ongoʻi fiefia ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū koe ke ke faí.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi ʻi he lēsoní.

  1. ʻAi ke tuʻu takai e fānaú ʻi ha fuopotopoto. Kole ange ke nau mataʻi fakamaatoato ʻo ʻoua ʻe malimali. Peá ke toki kamata malimali takai ʻi he fuopotopotó ʻaki haʻo malimali mo pehē ange: “Te u malimali kia (Hingoa ʻo e taha ko iá).” ʻOku tonu ke kamata malimali ʻa e taha naʻá ke lea ki aí ʻi he taimi ko ʻení peá ne lea ʻaki leva ʻa e lea tatau naʻá ke lea ange ʻakí kae fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻo e tokotaha hoko mai ki aí. Hokohoko atu pē kae ʻoua kuo malimali kotoa ʻa e fānaú ʻi he fuopotopotó.

    Fakamanatu ange ki he fānaú ko e taimi ko ia ʻoku tau malimali ai ki he kakai kehé, ʻoku nau faʻa toe malimali mai foki. ʻOku faingataʻa ke tau mamahi, ʻita pe ilifia ʻi he taimi ʻoku tau malimali aí.

  2. Hivaʻi ʻa e “ʻOku Tau Fiefia ke Tokoni” (Children’s Songbook) pe “ʻOku Fiemaʻu ʻe Sīsū” (Children’s Songbook).

  3. ʻAi e fānaú ke nau fakakaukauʻi ha meʻa te nau lava ʻo fai ke nau fiefia aí. Lī ha kiʻi tangai piini pe ha meʻa molū ki ha taha ʻo e fānaú mo ke pehē, “Ko (Hingoa ʻo e taha ko iá) ʻokú ne fiefia ʻi he ____________.” ʻAi e taha ko iá ke ne fakaʻosiʻi mai ia ʻaki ʻene fakahaaʻi mai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ia ke ne fiefiá pea mo fakafoki mai e tangai pīní kiate koe. Hokohoko atu pē kae ʻoua kuo kakato kotoa e fānaú.

  4. Fai ha talanoa ki ha tamasiʻi pe taʻahine naʻá ne fai ha meʻa lelei maʻa ʻene faʻeé, ʻo hangē ko ha ngāue fakaʻapi. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he faʻeé ia pe ko hai naʻe tokoni angé, ko ia naʻa ne ʻeke ai ki he fānaú taautaha ʻi he fāmilí pe ko hai naʻe tokoni angé. ʻI he taimi naʻá ne aʻu mai ai ki he kiʻi tamasiʻi pe taʻahine naʻá ne fai ʻa e ngāue leleí, naʻa ne ʻiloʻi ko e tokotaha ʻeni naʻa ne fai ʻa e ngāue leleí koeʻuhí, ko e fuʻu malimali ʻi he mata ʻo e kiʻi tamasiʻi pe taʻahiné ni. Naʻe ongoʻi fiefia ʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahiné ni koeʻuhí he kuó ne fai ha meʻa lelei.

Ngaahi Ekitivitií Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angē

  1. hoʻo lau ʻa e ngaahi vēsí ni, tataki foki mo e fānaú ʻi hono fakatātāʻí. Toe ʻai ʻo ka fiemaʻu ʻe he fānaú.

    ʻAi Ha Ngaahi ʻAho Fiefia

    Kiʻi mata ʻe ua ʻokú na kumi ha meʻa lelei ke fai (Tuhu ki he matá)

    Loungutu ʻe ua ke malimali ʻi he ʻahó kotoa (Malimali)

    Telinga ʻe ua ke fanongo ki he lea ʻa e niʻihi kehé (ʻAi ho nimá ki ho ongo telingá ʻo fakafanongo)

    Nima ʻe ua ke fakamaau ʻaki e meʻa vaʻingá (Fakatātaaʻi haʻo tānaki e ʻu meʻa vaʻinga)

    ʻElelo ke lea lelei ʻi he aho taki taha (Tuhu ki ho ngutú)

    Mo ha loto ʻofa ke ngāue mo vaʻinga (ʻAi ho nimá ki ho fatafata toʻohemá)

    Vaʻe ʻe ua ke lele fiefia (Tuhu ki ho vaʻe)

    Ke ʻai e ʻaho fiefiá maʻá e taha kotoa pē.

  2. Hivaʻi ʻa e “ʻOku Tau Fiefia” (Children’s Songbook) pea fai mo hono fakatātāʻí ʻo hangē ko hono leá. Toe fai ia mo tānaki atu ki ai ʻa hono ngaahi veesi ʻoku hā ʻi lalo he peesi ʻi he tohi hivá.

  3. ʻAi e fānaú ke nau fakatātaaʻi ha mata fiefia, mata mamahi, mata ʻita, mo ha mata helaʻia. Fakamatala ange te nau lava ke fakamatalaʻi lea ʻa e anga ʻenau ngaahi ongó kae ʻoua ʻe feʻu mo tangí. ʻI heʻetau talanoa fekauʻaki mo ʻetau ongoʻí ʻoku tau toe ongoʻí lelei ange ai.