Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 42: ʻOku ou Kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻI he Ngaahi ʻAho Kimui Ní


Lēsoni 42

ʻOku ou Kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻI he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke nau ʻiloʻi ʻoku nau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻI he Ngaahi ʻAho Ki Mui Ní.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Maʻake 1:9–11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 115:4; mo e Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:5, 10–19. Toe vakai ki he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (31110 900), vahe 17.

  2. Kosikosi ha lauʻi pepa lahi pe lauʻi saati ki ha fanga kiʻi kongokonga pāsolo ke lahi tatau mo e tokolahi ʻoku ʻi he kalasí (fakataha ʻa e fānaú mo e kau faiakó). Tohiʻi ʻa e hingoa ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e kalasí ʻi ha konga pāsolo.

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Ko ha seti ʻo e ngaahi folofolá.

    2. Fakatātā 1–4, Ko e Fuofua Meʻa hā Maí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 403; 62470); fakatātā 1–8, Ko e Tufaki ʻo e Sākalamēnití (62021); fakatātā 1–12, Ko e Taʻahine ʻoku Fakamaʻu ke hoko ko e Mēmipa ʻo e Siasí (62020); fakatātā 1–18, Ko hono Papitaiso ʻo Sīsū ʻe Sione Papitaisó (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208; 62133); fakatātā 1–39, Ko e Tāpuakiʻi ʻo ha Pēpē; fakatātā 1–40, Ko e Ngāue ki he Kau Mahakí (62342); mo ha fakatātā ʻo e palōfita moʻuí.

  4. Fai mo e ngaahi teuteu kotoa pē ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Hiki hake ʻa e kiʻi pāsolo ʻoku ʻi ai ho hingoá. Fakahā ange ki he fānaú ʻoku kau ia ki ha pāsolo. Tufotufa ʻa e ngaahi pāsolo kehé peá ke tokoni ki he fānaú ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e pāsoló. ʻI hoʻo tuhu ki he hingoa kotoa pē, lau ia ki he fānaú. Fakamatalaʻi ange ʻoku tatau pē ʻa e kau ʻa e ngaahi kongokonga pāsoló ki he pāsoló, mo ʻenau kau ki he kalasí. Fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻo e kau ko ʻete hoko ko ha konga ʻo ia.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke kau ki ai?

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau kau ki ha ngaahi kulupu kehe, hangē ko ha fāmili, pe ha kaungā-ʻapi. ʻOku tau kau foki ki he Siasi ʻo Sīsuú.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–39, Ko e Tāpuakiʻi ʻo ha Pēpē.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātā ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ko e tokolahi kinautolú naʻa nau maʻu ha hingoa mo ha tāpuaki ʻi heʻenau kei pēpeé. Koeʻuhí ko e fakahingoa mo e tāpuaki ko ʻení, ʻoku hiki honau hingoá ʻi he lekooti ʻa e Siasí pea te nau lava ʻo pehē, “ʻOku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní.”

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau toutou pehē “ʻOku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní”.

ʻEkitivitií

Fai mo e fānaú ʻa e veesi ʻekitivitī “ʻOku ou Fiefia ʻi heʻeku Haʻu he ʻAhó ni ki he Lotú”:

ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku haʻu he ʻaho ni ki he lotú (fakatahaʻi ʻa e ongo nimá pea ʻai ʻa e taua ʻo e fale lotú ʻi haʻo fakatahaʻi ʻa e muʻa tuhu).

ʻOku ou saiʻia ke u fanongo (ʻai ʻa e nimá ki ho tuʻatelingá)

Pea mo lotu (kūnima pea punou ho ʻulú).

ʻOku ou ako fekauʻaki mo Sīsū ʻi ʻolunga (tuhu ki ʻolunga);

ʻOku ou fakakaukau kia Sīsū mo ʻene ʻofá (fekolosiʻaki ʻa e ongo nimá ʻi muʻa ho fatafatá)

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú, ʻoku tau haʻu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ke tau ako ai ʻo toe lahi ange kia Sīsū mo e meʻa ʻokú ne finangalo ke tau faí. Tala ki he fānaú te nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa ia ko ha konga ia ʻo e Siasi ʻo Sīsuú.

ʻOku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsuú ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–8, Ko e Tufaki ʻo e Sākalamēnití; fakatātā 1–12, Ko ha Kiʻi Taʻahine ʻOku Hilifakinimá; mo e fakatātā 1–40, Ko e Ngāue ki he Mahakí. ʻAi ʻa e fānaú ke nau tala mai ʻa ʻenau ʻilo ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātā taki taha. Fakamatalaʻi ange ko e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku fiemaʻu ia ke fakahokoʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí ko e mālohi ia ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvani mo Sīsū. ʻOkú Na vahevahe ʻa e mālohi ko ʻení mo e kau tangata anga-tonú koeʻuhí ke nau tokoni ki hono fakahoko ʻa e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ʻi he māmaní. Tuhu ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi he fakatātaá. ʻAi ʻa e fānaú ke nau leaʻaki ʻa e foʻi lea Lakanga Fakataulaʻeikí tā tuʻo siʻi pē.

  • Ko hai ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ko e kau tangata ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku nau tapuakiʻi mo tufaki ʻa e sākalamēniti, fai papitaisó, foaki ʻa e ngaahi tāpuaki ki he kakaí, pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehé. Toe fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–39, Ko e Tāpuakiʻi ʻo ha Pēpē pea fakahā ange ki he fānaú ʻoku tapuakiʻi ʻa e ngaahi pēpeé ʻe he kau tangata ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–18, Ko Hono Papitaiso ʻo Sīsū ʻe Sione Papitaisó. Tuku ki he fānaú ke nau tala mai ʻa e meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo e fakatātaá. Fakamatalaʻi nounou ʻa e talanoá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Maʻake 1:9–11.

Talanoá

  • Ko hai naʻá ne papitaiso ʻa Sīsuú? (Vakai ki he Maʻake 1:9.)

  • Ko e hā ʻa e mālohi naʻe fiemaʻu ʻe Sione ke ne maʻú kae lava ke ne papitaiso ʻa Sīsuú? (Ko e lakanga fakataulaʻeikí.)

Fakamatalaʻi ange ko hono papitaiso kita ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻete kau ki he siasi ʻo Sīsuú. Fakahā ange ki he fānaú ko e taimi ko ia ʻoku nau taʻu valu aí, te nau lava ke papitaiso ko e mēmipa ʻo e siasi ʻo Sīsuú.

ʻOku ʻi ai ha palōfita ʻi he Siasi ʻo Sīsuú

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–4, Ko e ʻUluaki Mata Meʻa hā Maí, pea fai ʻa e talanoa ʻo Siosefa Sāmitá mo e ʻUluaki Mata Meʻa hā Maí, ʻa ia ʻoku hā ʻi he Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:5, 10–19.

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí naʻe fetalanoaʻaki ʻa Siosefa Sāmita mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū, ʻoku tau ui ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita. ʻOku fakahā mai ʻe he palōfitá ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau ʻiloʻí.

  • Ko e hā ʻa e palōfitá? (Ko ha tangata ʻokú ne maʻu ha ui makehe ke fefolofolai mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū pea fakahā mai ʻa e meʻa ʻokú Na finangalo ke tau ʻiloʻí.)

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e palōfita moʻuí. Fakahā ange ki he fānaú fekauʻaki mo ia. Fakamatalaʻi ange ko e siasi ʻo Sīsuú ʻoku ʻi ai maʻu pē ha palōfita moʻui ke ne akoʻi kitautolu ʻi he meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau ʻiloʻi mo faí.

Hivá

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e tau ʻo e “Muimui ʻi he Palōfitá” (Children’s Songbook, p.110). Fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻoku tau hē aí ko ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. ʻAi ha taha ʻo e fānaú ke ne pukepuke ʻa e fakatātā ʻo e palōfita moʻuí lolotonga hoʻo hivá.

Muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, ʻoua ʻe hē,

Muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, muimui ki he palōfitá, ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e halá.

ʻOku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsuú ʻa e ngaahi folofolá

Hiki hake ʻa e ngaahi folofolá.

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou pukepuké?

Tuku ki he fānaú ke nau tala mai ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiloʻí fekauʻaki mo e ngaahi folofolá. Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi folofola ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū. ʻOku ʻi he folofolá ʻa e ngaahi talanoa moʻoni fekauʻaki mo Sīsuú, kau palōfitá, pea mo e kakai kehé. Ko e ngaahi folofolá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e siasi ʻo Sīsuú.

ʻOku tau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

  • Ko e Siasi ʻo hai ʻoku tau kau ki aí?

  • Ko e hā ʻa e hingoa ʻo e siasi ʻoku tau kau ki aí?

Lau ki he fānaú ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 115:4 Fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻo e hingoa ko ʻení ko e siasi ia ʻo Sīsuú ʻi he taimi ní. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e kakai tokolahi ʻi he mamaní ʻoku nau kau ki he siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ha ngaahi siasi kehe ʻi he māmaní he ngaahi ʻahó ni ʻoku nau akoʻi ʻa Sīsū pe akoʻi ʻa e kakaí ke nau moʻui taau, ka ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, palōfita moʻuí, pe kātoa ʻo e ngaahi folofolá.

ʻEkitivitií

Kole ki he toko taha kotoa pē ʻoku kau ki he Siasi ʻo Sīsuú ke tuʻu ki ʻolunga. Fakamanatu ki he fānaú ʻoku totonu ke nau tuʻu kātoa ki ʻolunga. ʻAi ʻa e fānaú ke nau toe leaʻaki ʻa e, “ʻOku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní.”

Toe fakamatalaʻi nounou ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā mo e potu folofola ʻoku fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, palōfita moʻuí, pea mo e ngaahi folofolá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e Siasi ʻo Sīsuú.

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ongoʻi ʻa e mahuʻinga mo e fakaofo ʻo ʻete kau ki he siasi moʻoni ʻo Sīsuú.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha ngaahi ʻekitivitī mei heni ke fakaʻaongaʻi lolotonga ʻa e lēsoní.

  1. Ngaohi ha fakaʻilonga ʻoku pehē ʻOku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e KauMāʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní maʻá e fānaú taki taha ke ne tui ki ʻapi. Tuku ki he fānaú ke nau valivali ʻenau ngaahi fakaʻilongá.

  2. Fai ʻa e vaʻinga louhiʻi nima ko ʻení mo e fānaú:

    Ko e Fale Lotú ʻEni

    Ko e fale lotu ʻeni (fakafehulunaki ʻa e ʻū louhiʻi nima ʻo ho ongo nimá ʻi loto ʻ i ho ongo lauʻi nimá.)

    Pea ko e taua eni ʻo e fale lotú (hanga ʻo fokotuʻu fakataha hake ʻa e ongo foʻi tuhu ʻuluakí.)

    Fakaava mai ʻa e matapaá (fakaava ʻa e laʻi nimá, kae tauhi fakataha pē louhiʻi nimá)

    Ke mou vakai ki loto ki he kāingalotú (ueueʻi holo ʻa e ngaahi louhiʻi nimá).

    Tāpuniʻi ʻa e matapaá pea fanongo ki heʻenau lotú (kuku ʻa e ongo nimá mo e louhiʻi nima ʻi lotó, ʻai ʻa e nimá ki ho telinga ʻe taha).

    Fakaava ʻa e matapaá pea nau ʻalu kātoa ki tuʻa (fakaava ʻa e ongo nimá, ʻai ʻa e louhiʻi nimá ke “luelue” mamaʻo).

  3. Fai ha talanoa ʻo ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻoku kau ki he siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní ʻokú ne ʻalu ki he lotú. Fakakau ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe lava ʻo kau ki ai ʻa e fānau ʻi hoʻo kalasí, hangē ko e nofo mo honau fāmilí ʻi he houalotu sākalamēnití, maʻu ʻa e sākalamēnití, tangutu ʻapasia ʻi he Palaimelí, lotú, mo e hivá.

    Te ke lava ʻo ngaohi ʻa e fānaú ke nau fakakaukau ki he fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻi haʻo fehuʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he fānau ʻoku kau ki he Siasí ʻi he ʻaho Sāpaté?” “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau fai ʻi he houalotu sākalamēnití? ʻi he Palaimelí?” “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau fai ʻi ʻapi ʻi he ʻaho Sāpaté?” “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau fai lolotonga ʻa e efiafi fakafāmilí?” “ʻE anga fēfē ʻa honau ʻulungāanga ki honau ngaahi fāmilí? honau kaungāmeʻá?” Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he tamasiʻi pe taʻahine taki taha ʻoku kau ki he Siasi ʻo Sīsuú.

  4. ʻAi ʻa e fānaú ke nau fakakaukau ki he ngaahi kulupu kehekehe ʻoku nau kau ki aí, hangē ko ha fāmili pe ha kalasi Palaimeli. ʻAi ʻa e fānaú ke nau tala mai ʻa e meʻa ʻoku nau saiʻia ai ke kau ki he kulupu taki tahá. Fakaʻosi ʻa e fetalanoaʻaki ko ʻení ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau (mo koe) fie kau ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui ní.

  5. Hivaʻi pē lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí” (Children’s Songbook, p. 77).

Ngaahi Ekitivitií Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angē

  1. Ki muʻa pea kamata ʻa e kalasí, tā ha fakatātā faingofua ʻe fā — ko ha mata, ha nima, ha telinga, pea mo ha ngutu — ʻi he laʻi pepa kehekehe.

    Fakahā ange ki he fānaú ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ʻi he lotú. (Fakapipiki ki he holisí ʻa e fakatātā ʻo e matá). Te tau lava ʻo lau ʻa e ngaahi talanoa ʻi he folofolá. (Fakapipiki ki he holisí ʻa e fakatātā ʻo ha nima.) Te tau lava ʻo vaʻinga fakalelei mo hotau kaungāmeʻá. (Fakapipiki ki he holisí ʻa e fakatātā ʻo ha telinga.) Te tau lava ʻo fanongo fakalelei ki heʻetau faiakó. (Fakapipiki ki he holisí ʻa e fakatātā ʻo ha ngutu.) Te tau lava ʻo lea leʻo siʻi ʻi he lotú. ʻAi ʻa e fānaú taki taha ke nau haʻu ʻo tuhu ki ha taha ʻo e ngaahi fakatā- taá. ʻI he tuhuʻi ha fakatātā, toe fehuʻi ki he fānaú pe ʻoku ʻuhinga ia ki he hā.

  2. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi, “Ngaahi Talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná” (Children’s Songbook, p. 118), feingaʻi ʻa e fakatātā ʻoku ʻo atu mo e ngaahi leá ke ʻoua ʻe ʻiloʻi. Pe ʻai ʻa e fānaú ke nau laka takai ʻi he lokí mo hiva.