Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 25: ʻOku Ou ʻOfa ʻi Hoku Fāmilí Kotoa


Lēsoni 25

ʻOku Ou ʻOfa ʻi Hoku Fāmilí Kotoa

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú taki taha ke nau ongoʻi ha ʻofa ki he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Luke 1:36–44, 56.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Tohi Tapú

    2. Fakatātā 1–7, Ko ha Fāmili ʻOfa; fakatātā 1–18, Ko Hono Papitaiso ʻo Sīsū ʻe Sione Papitaisó (Ko e ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208;62133); fakatātā 1–54, Ko e Temipale Sōlekí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 502;62433), pe ko ha fakatātā ʻo ha temipale ʻi he vahe fonua ko iá.

  3. Fai mo e ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻi.

Ngaahi ʻEkitivitī Ke Ako Mei Aí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Hivaʻi mo e fānaú ʻa e “Fāmili Fiefiá” (Children’s Songbook, p. 198).

ʻOfa ki siʻi faʻeé.

Pea mo e tamaí maʻu pē;

ʻOfa eé fai tuʻungá,

He fāmili fiefiá.

ʻA siʻoku tuofefiné,

Mo e tokoua ko eé;

ʻOfa eé fai tuʻungá,

He fāmili fiefiá.

(Mei he Merrily We Sing, © 1948, 1975 ʻe he Pioneer Music Press, Inc. [ko e konga ʻo e Jackman Music]. Ke fakaʻaongaʻi ʻo ka fakangofua.)

Tukuange ki he fānaú ke nau talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe honau ngaahi fāmilí ʻi he uike kuo hilí. ʻAi ke tala mai ʻe he fānaú taki taha ha hingoa ʻo ha taha ʻi hono fāmilí ʻo hangē ko e tamaí, faʻeé, tokouá, tuongaʻané pe tuofefiné.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

  • Ko hai mo ha toe taha kehe ko ha konga ʻo homou fāmilí?

Ko e ngaahi kuí, ngaahi mehikitangá, ngaahi tuʻasiná, mo kinautolu ʻoku tokoua pe tuofāfine ʻakí ʻoku nau hoko ko e konga mahuʻinga ʻo hotau ngaahi fāmilí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–7, Ko Ha Fāmili Fiefia.

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e fāmili ko ʻení mo ho fāmilí?

  • ʻOku faikehekehe fēfē ʻa e fāmili ko ʻení mo ho fāmilí?

  • Ko hai ʻa e ngaahi kui fefine mo e ngaahi kui tangata ʻi he fakatātaá ni?

Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi kuí ʻa e ngaahi mātuʻa ko ia ʻa ʻetau ngaahi tamaí mo ʻetau ngaahi faʻeé. ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi kui, neongo pē ʻoku ʻikai ke tau faʻa ʻilo lelei kinautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí kuo nau ʻosi mālōlō pe ʻoku nau nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo.

  • Ko e toko fiha ʻiate kimoutolu ʻoku mou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi kuí?

  • ʻOku nofo ofi atu pe mamaʻo hoʻomou ngaahi kuí?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku ke manako ke fai mo kinautolú?

Ekitivitií

Lau ʻa e ngaahi lea ki he ongo ʻuluaki veesi ʻo e “Kui Fefiné” (Children’s Songbook, p.200), mo fakaʻaongaʻi hono fakatātāʻí. Toe fai pē ia ʻo ka fiemaʻu kae fetongiʻaki ʻa e kui tangatá ʻa e konga ko ia ʻoku pehē kui fefiné ʻi he ʻotu fakaʻosi ʻo e veesi kotoa pē.

ʻUma mai kiate au (ʻai ho ʻuluʻulutuhú ki ho loungutú, pea toki toʻo mei ai).

Fāʻofua kiate au (Fekolosiʻaki ho ongo nimá ʻi ho fatafatá ʻo kuku ho sinó).

ʻOku ke malimali ʻi hoʻo sio mai kiate aú, foki (malimali).

ʻOku ou fakaʻamua ʻa e fānau kotoa pē ʻi he funga māmaní (folahi atu ho ongo nimá ki he tafaʻakí)

Ke ʻi ai haʻanau kui fefine hangē pē ko koé (tuhu ki ha taha).

ʻOku ke lau mai ha tohi (ʻai ke hangē ʻoku ke pukepuke ha tohí)

ʻOku ke hiva mai ha hiva (fakaava ho ngutú ʻo hangē ʻoku ke hivá)

Naʻá ke fanafana mai ʻoku ke ʻofa foki ʻiate au (ʻai ho nimá ki he tafaʻaki ho ngutú)

ʻOku ou fakaʻamu ko e fānau kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní (tā ʻaki ho nimá ha siakale ʻi muʻa ʻiate koe)

ʻOku ʻi ai haʻaku kui fefine hangē pe ko koé (tuhu ki ha taha).

Ekitivitií

  • Ko hai mo ha toe taha kehe ʻi ho fāmilí? (Ngaahi mehikitangá, ngaahi tuʻasiná, mo kinautolu ʻoku tokoua, tuofāfine mo tuongaʻane ʻakí.)

Fakamatalaʻi mahino ngofua ʻa e fekāingaʻaki mo e ngaahi mehikitangá, ngaahi faʻē tangatá, mo kinautolu ʻoku tokoua, tuofāfine, pe tuongaʻane ʻakí (hangē ko ʻení, ko hoʻo faʻē tangatá ʻa e tuongaʻane hoʻo faʻeé. Tukuange ki he fānaú ke nau fakamatala fekauʻaki mo honau ngaahi mehikitangá, ngaahi faʻē tangatá, pea mo kinautolu ʻoku nau tokoua, tuofāfine pe tuongaʻane ʻakí.

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e Tohi Tapú pea fakamanatuʻi ki he fānaú te tau lava ʻo lau fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsuú ʻi he tohí ni. Fakaava ki he tohi ʻa Luke 1:36–44, 56 pea fakamatalaʻi ange ko e ki muʻa ko ia pea toki ʻaloʻi ʻa Sīsuú, naʻe ʻalu ʻa Mele ʻo ʻaʻahi kia ʻIlisapeti ʻa ia naʻá ne tokoua ʻaki, pea naʻe feitama foki mo ia. Naʻe fakahingoa ʻa e tama ʻa ʻIlisapetí ko Sione, pea naʻe tokoua ʻaki ia ʻe Sīsū pea ko hono kaumeʻa foki. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–18, Ko Hono Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú, pea tuku ange ki he fānaú ke nau tuhuʻi mai ʻa Sione Papitaiso pea mo Sīsū.

Ko hotau ngaahi kaumeʻa leleí ʻa e kau mēmipa ʻi he fāmilí

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke hoko ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ko hotau ngaahi kaumeʻa lelei. Kapau ʻoku ʻi ai hao kāinga ʻokú ke ofi ki ai peá ke fakahā ange ki he fānaú ʻa hoʻo faʻahinga ongoʻi fekauʻaki mo iá.

  • Ko e hā ʻoku ke saiʻia ai ke nofo fakataha mo ho fāmilí?

Hivá

Toe hivaʻi mo e fānaú ʻa e “Fāmili Fiefiá”. Ka ʻi he taimi ko ʻení fakakau mai ʻa e veesi ki he mehikitangá, faʻē tangatá, ngaahi kuí, mo kinautolu ʻoku tokoua, tuongaʻane pe tuofāfine ʻakí.

Hivá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mou fai mo homou ngaahi mehikitangá, ngaahi faʻē tangatá, ngaahi kuí, mo kinautolu ʻoku mou tokoua, tuongaʻane pe tuofāfine ʻakí?

Fakahā ange ki he fānaú fekauʻaki mo haʻamou fakataha fakafāmili pe ko ha taimi ne fakataha fakakātoa ai homou fāmilí ki ha meʻa lahi ne hoko. Tuku ange ki he fānaú ke nau fakamatala fekauʻaki mo haʻanau ngaahi fakafiefia fakafāmili pe ko haʻanau ʻeva ʻoku nau kei manatuʻi.

Fakamatalaʻi ange naʻe palani ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau nofo fakataha mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–54, Ko e Temipale Sōlekí, pe ko ha fakatātā ʻo ha temipale ʻi homou feituʻú. Fakamatalaʻi mahinongofua ange kapau te tau mali ʻi he temipalé, pea mo moʻui māʻoniʻoni, ʻe lava ke tau nofo fakataha mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata.

Fakamoʻoní

Fakahā ange ki he fānaú ʻa hoʻo ʻofa ki he kau mēmipa ho fāmilí. Fakamamafaʻi ange ko e tāpuaki ʻa hotau ngaahi fāmilí kiate kitautolu.

Ngaahi Ekitivitií Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní.

  1. Kole ki ha kui ʻa ha taha ʻo e fānaú, pe ko ha taha ʻi he uōtí ʻokú ne ʻi he tuʻunga fakakuí, ʻi hano fakangofua ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí, ke ne ʻaʻahi mai ki he kalasí. Tuku ange ki he taha ʻaʻahí ni ke ne fakamatala ki he fānaú fekauʻaki mo ʻene ʻofa ki hono makapuná. (Pe ko haʻo fakaafeʻi ha mehikitanga, faʻē tangata, pe taha ʻoku tokoua pe tuofefine ʻaki ʻe ha taha ʻo e fānaú ke ne fakamatala fekauʻaki mo e ʻofa ki he mēmipa kotoa ʻi he fāmilí.)

  2. ʻOmai ha laʻi tā ʻe taha pe lahi ange ʻo ho fāmilí, kae tautautefito ki he ngaahi tā ʻoku hā ai ʻa e ngaahi kuí, ngaahi mehikitangá, ngaahi faʻē tangatá, pe ko kinautolu ʻoku tokoua, tuongaʻane pe tuofāfine ʻakí. ʻAi e fānaú ke nau tuhuʻi pe ko e fē koe he taá pea mo ha toe taha pē ʻoku nau ʻiloʻi ʻi he taá (hangē ko ho hoá pe fānaú).

  3. Tufa ki he fānaú taki taha ha kiʻi tikite fakaʻilonga ʻa ia kuo ʻosi tohiʻi ai ha hingoa ʻo e mēmipa ʻi he fāmilí, hangē ko e “Faʻeé,” “Tamaí,” “Tokouá,” “Tuongaʻané,” “Tuofefiné,” “Kui Fefiné,” “Kui Tangatá,” “Faʻē Tangatá,” “Mehikitangá,” pe taha ʻokú ke “Tokoua, Tuongaʻane pe Tuofefine ʻaki.” (Kapau ʻoku tokosiʻi ʻa e fānau ʻi hoʻo kalasí peá ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi pē ʻo e ngaahi hingoá ni; kapau ʻoku tokolahi e fānau ʻi hoʻo kalasí, ʻe ala maʻu ʻe he tokoua pe lahi ange ha hingoa tatau.) ʻAi ke haʻu ʻa e fānaú taki taha ki muʻa ʻi he kalasí ʻi hoʻo lau atu ʻa e hingoa ʻoku ʻi heʻene tikite fakaʻilongá. Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi fāmilí ʻoku mahuʻinga pea naʻe fakataumuʻa ia ke nau nofo fakataha. ʻAi ke tuʻu takatakai ʻa e fānaú pea nau piki nimá. Kole ange ke nau fai ha fanga kiʻi ngāue ʻi he lolotonga ʻenau piki nimá, ʻo hangē ko e liaki honau ngaahi nimá, luelue takai ʻi ha fuopotopoto, pe hivaʻi ʻa e “Fāmili Fiefiá.”

  4. ʻAi ke tā fakatātaaʻi ʻe he fānaú taki taha ʻa ʻene ongo kuí pe kāinga kehé. Fakahingoa ʻa e fakatātaá Ko ʻEku Ongo Kuí pe ko ha hingoa pē ʻe feʻunga mo iá.

Ngaahi Ekitivitií Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angē

  1. Tā ha foʻi haati pe mafu ʻi he tafaʻaki ʻo ha puha pe kato ke ne fakafofongaʻi ʻa e ʻofá. Kosiʻi ha fanga kiʻi fakatātā ʻilo ngofua pe fakatātā naʻe tā, te ne fakafofongaʻi ʻa e kau mēmipa mo e kāinga ʻi he fāmilí. ʻEke ange ki he fānaú, “Ko hai ʻoku ʻofa ʻiate koé?” ʻI he lolotonga tali mai ʻa e fānaú, faʻo tahataha ʻa e fanga kiʻi fakatātā totonú ki he puhá pe tangaí. ʻI he taimi kuo ʻi loto kotoa ai ʻa e ngaahi fakatātaá ʻi he puhá pe tangaí, hiki ia ki ʻolunga mo ke talaange ki he fānaú, “ʻOku ʻofa lahi ʻa e kakai kotoa ko ʻení ʻiate kimoutolu.”

  2. Tuku e ngaahi fakatātā ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia ne kosikosí (vakai ki he ʻekitivitī 1, ʻi ʻolungá) ki ha funga tēpile pe falikí. ʻAi e fānaú ke nau sītuʻa pe kuikui honau matá ka ke toʻo ha taha ʻo e ngaahi fakatātaá. Tuku ke mateʻi ʻe he fānaú pe ko e fakatātā ʻo hai ʻoku puliá. Toutou fai pē ia ʻo fakatatau ki hoʻo fiemaʻú. Fakafoki ʻa e ngaahi fakatātaá pea ke tala ange ki he fānaú ʻoku fiemaʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fāmilí ke nau toe nofo fakataha mo Ia, ʻo ʻikai mole ha taha.

  3. Hivaʻi ʻa e “ʻOku Tau Fiefia Ke Tokoni” (Children’s Songbook, p.198), mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kāinga mamaʻo atú ʻi he foʻi lea ko e faʻeé. Tuku ke fakatātaaʻi fakalongolongo ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa te nau lava ʻo fai ke tokoni ai ki he ngaahi mēmipa ko ʻeni ʻo e fāmilí.