Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 36: ʻE Lava Ke u Hoko Ko Ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei


Lēsoni 36

ʻE Lava Ke u Hoko Ko Ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānau taki taha ke nau tā ha sīpinga lelei ki ha niʻihi kehe ʻaki ʻenau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 4: 19; Luke 19: 1–10; Sione 13: 15; 3 Nīfai 17: 11–24.

  2. Ngaahi nāunau ʻoku fiemaʻú:

    1. Ha Tohi Tapu mo ha Tohi Molomona.

    2. Mo ha ngaahi fakatātā ʻo ha laʻi vaʻe ʻoku kosi mei ha pepa.

    3. Fakatātā 1–3, Ko Sīsū Ko e Kalaisí (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240; 62572); fakatātā 1–63, Ko Sākeasi ʻi he Funga ʻAkaú; fakatātā 1–64, Ko e Lotu ʻa Sīsū mo e Kau Nīfaí (62542).

  3. Fai mo e ngaahi teuteu ʻe fiemaʻu ki ha ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulaki te ke fie fakaʻaongaʻi.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke taki ʻaki e tokangá

Lau fakataha mo e fānaú ʻa e ngaahi lea ʻo e “Faʻifaʻitaki” (Children’s Songbook, p.276). ʻAi ʻa e fānaú ke nau muimui ʻi ha faʻahinga tuʻunga fakatātaaʻi pē te ke fai, ʻo hangē ko hono takai ho ongo nimá, pasipasi ho ongo nimá, pe ko hoʻo fakatātaaʻi ha puna ʻa ha manupuna.

Faʻifaʻitaki

Pea muimui

Faʻifaʻitaki;

Muimui ʻiate au!

Sio pe koe ki hono faí,

Sīpinga ke ke fou aí,

Faʻifaʻitaki;

Muimui ʻiate au!

Faʻifaʻitaki;

Muimui ʻiate au.

(Copyright © 1963 by D.C. Heath and Company. Ke toe pulusi ʻi hano fakangofua.)

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ko e taimi ko ia naʻa nau fai ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke faí, naʻa nau muimui ai kiate koe. ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai ki ha sīpinga ʻa ha toko taha kehe, ʻoku tau fai ʻa ia ʻokú ne faí. Tala ange ki he fānaú naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Muimui ʻIate Au” (vakai ki he Mātiu 4:9).

Naʻe fekau ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū ke Ne hāʻele mai ki he māmaní ʻo hoko ko ha sīpinga kiate kitautolu

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–3, Ko Sīsū ko e Kalaisí. Fakamatalaʻi ange ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū ki māmaní ke ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu mo fakahā kiate kitautolu ʻa e founga ʻo e moʻuí. Naʻe haohaoa ʻa Sīsū. Ko hono ʻuhingá naʻá Ne fai ʻa e meʻa kotoa pē he founga totonú. Ko ʻEne tōʻonga moʻui ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani aí, ko e tōʻonga ia ke tau feinga ke moʻuiʻakí.

Fakaava ʻa e Tohi Tapú pea ke lau ki he fānaú ʻa e Sione 13: 15. Fakahā ange ki he fānaú ko e ngaahi folofola ʻeni ʻa Sīsuú. Fakamamafaʻi kiate kinautolu ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo tatau pē mo Sīsū pea muimui ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí.

Hivá

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ki he konga ʻuluaki ʻo e “ʻOku ou Feinga Ke Hangē ko Sīsuú” (Children’s Songbook, p. 78).

ʻOku ou feinga ke u hangē ko Sīsuú;

ʻO u muimui hono ngaahi halá.

ʻO u feinga ke ʻofa tatau mo Iá,

He kotoa ʻete ngāué mo e leá.

(Copyright © 1980 by Janice Kapp Perry. Ke fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofuaʻi.)

Hivá

  • Ko e hā fua ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau feinga ko ia ke tau hangē ko Sīsuú?

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–63, Ko Sākeasi ʻi he Funga ʻAkaú, peá ke fai ange ʻa e talanoa ʻo Sīsū mo Sākeasí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Luke 19: 1–10. Fakamatalaʻi ange naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo tā ha sīpinga maʻa kitautolu ʻi he taimi naʻá Ne fakahā ai ʻa e anga-ʻofá pe angalelei kia Sākeasí. Neongo pē naʻe ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke nau saiʻia ʻia Sākeasi, naʻe fiemaʻu ʻe Sīsū ke Ne ʻalu ki he fale ʻo Sākeasí pea ke hoko ko hano kaumeʻa.

Talanoá

  • Naʻe fai lelei fēfē ʻa Sīsū kia Sākeasí? (Vakai ki he Luke 19: 5.)

  • ʻOkú ke pehē naʻe fēfē ʻa e ongo ʻa Sākeasí ʻi he taimi naʻe fai lelei ange ai ʻa Sīsū kiate iá?

Hivá

Lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Sīsū Kuó ne Pehē Feʻofaʻaki” (Children’s Songbook, p.61), pea ke fakaʻaongaʻi mo e fānaú ʻa e founga fakatātā ʻoku hā atu ʻi laló:

Naʻe pehē ʻe Sīsū ke mou feʻofaʻaki (fakamafola atu e ongo nimá ki he tafaʻakí);

Ngaahi lelei kinautolu foki (kamokamo ho ʻulú).

ʻO ka fonu ho lotó he ʻofá (hili ho nimá ʻi ho fatafata hemá),

ʻE ʻofa atu ʻa e taha kotoa (fakafehauaki ho ongo nimá ʻi ho fatafatá).

Talanoá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 1–64, Ko e Lotu ʻa Sīsū mo e Kau Nīfaí, peá ke fai ange ʻa e talanoa ʻo e founga naʻe lotu ai ʻa Sīsū maʻá e fānau ʻa e kau Nīfaí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he 3 Nīfai 17: 11–24. Fakamatalaʻi ange naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻaki ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e fiemaʻu ko ia ke tau lotu maʻá e niʻihi kehé.

Talanoá

  • Ko hai naʻe lotu ʻa Sīsū ke tāpuakiʻí? (vakai ki he 3 Nīfai 17: 21.)

  • ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē ʻa e fānaú ʻi he taimi naʻe lotu ai ʻa Sīsū maʻa nautolú?

  • Ko hai te tau lava ʻo lotu maʻa nautolú?

Aleaʻi ʻa e faʻahinga kakai te tau lava ʻo fai ha lotu maʻanautolú, ʻo hangē ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kakai ʻoku puké, ko e kau faifekaú, pea mo e kau taki ʻo e Siasí.

ʻEkitivitií

Fakapipiki ʻa e fakatātā 1–63, Ko Sākeasi ʻi he Funga ʻAkaú, mo e fakatātā 1–64, Ko e Lotu ʻa Sīsū mo e Kau Nīfaí, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí, pea ke fokotuʻu ʻa e fakatātā ʻo e laʻi vaʻe ʻa ia kuo ʻosi kosikosí ʻo fakahokohoko ʻi he falikí kae ʻoua leva kuo aʻu ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ongo fakatātaá.

ʻAi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ki he konga ʻuluaki ʻo e “ʻOku ou Feinga Ke u Hangē Ko Sīsū” ʻo hivaʻi lolotonga ʻa ʻenau molomolo muiʻi vaʻe atu ʻi he ngaahi laʻi vaʻe kuo ʻosi fakapipikí kae ʻoua kuo nau aʻu ki he ngaahi fakatātaá. Tuʻu siʻi ʻi he fakatātā taki taha pea ʻai ʻa e fānaú ke nau hanga ʻo toe fakahā mai ʻa e talanoa ʻo fekauʻaki mo e fakatātā ko iá ki he lahi taha te nau lavá. Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakakaukauʻi ha ngaahi founga lahi te nau hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he tuʻunga taki taha. Hangē ko ení, ʻe lava ke nau fevahevaheʻaki ʻenau meʻa vaʻingá pe te nau vaʻinga mo ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻokú ne fiemaʻu ha kaungā-meʻa (Sākeasi), pea ʻe lava foki ke nau lotu maʻa ha taha ʻokú ne puke pe te ne fiemaʻu ha tokoni makehe (lotu maʻa e fānau ʻa e kau Nīfaí).

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ko e taimi ko ia ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofá maʻá e niʻihi kehé ʻaki ʻenau angaleleí mo ʻenau lotu maʻanautolú, ʻoku nau muimui ai ki he ngaahi sīpinga mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻOku nau tā foki ai ha sīpinga lelei maʻá e niʻihi kehé.

Hivá

Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi leá ki he tau ʻo e “ʻOku ou Feinga Ke u Hangē Ko Sīsuú” (Children’s Songbook, p.78), mo fakatātaaʻi ʻa hono founga fakatātāʻí ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatala atu ʻi laló:

Feʻofoʻofani hangē pē ko Iá (fakafehauaki ho ongo nimá ʻi ho fatafatá).

Fai lelei ʻi he meʻa kotoá (lulululu mo ha taha kehe).

Tau feʻofoʻofani mo anga lelei (pehē ko e kiʻi manu ho nima hemá peá ke amoamo ʻaki ia ho nima mataʻú),

He ko e finangalo ʻo Sīsū (fakamafola ho ongo ʻaofinimá ho fungá ʻo hangē ha tohí).

(Copyright © 1980 by Janice Kapp Perry. Fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofuaʻi.)

ʻE lava ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku muimui ai ʻa e fānaú ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku siofi ai kinautolu ʻe he kakai kehé mo muimui ki heʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻangá.

ʻEkitivitií

ʻAi ha taha ʻo e fānaú ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí peá ne hoko ko ha taki. ʻAi ʻa e toko taha ko iá ke ne tataki ʻa e fānaú ʻi he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻo hangē ko e pasipasi ʻo e ngaahi nimá, tafoki takaí, puna ki ʻolungá pe tangutu ki laló. Fai ʻa e ʻekitivitī ko ení koeʻuhí ke maʻu ai ha faingamālie ʻo e fānau kehé ke nau hoko ko ha taki.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai mo ha toe founga mahuʻinga ange ʻoku tau toe hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo makehe ia mei he tōʻonga ngāue hotau sinó. Tala ange ki he fānaú ʻe lava pē ke nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaki haʻanau fai ʻa e meʻa pe ngāue ʻoku leleí, ʻo hangē ko e tala ʻa e moʻoní, talangofua ki heʻenau ngaahi tamaí mo ʻenau ngaahi faʻeé, fevahevaheʻaki ʻa ʻenau ngaahi meʻa vaʻingá, pe ʻapasia ʻi he taimi lotú, mo tokoni ki honau ngaahi fāmilí.

ʻEkitivitií

  • Ko e hā ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke ke hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé?

ʻAi ʻa e fānaú taki taha ke nau fakakaukau ki ha meʻa te nau lava ʻo fai ke hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei peá ke fakahā ange ki he kalasí ʻa e meʻa ke fai ʻe he tokotaha ko iá.

Fakamoʻoní

Fakamatala ange ʻo fekauʻaki mo ha taimi ʻa ia naʻá ke muimui ai ki ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha taha. Fevahevaheʻaki ʻa hoʻo ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo ʻete muimui ki he tā sīpinga ʻa Sīsuú. Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha ngaahi sīpinga lelei maʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻenau fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi lolotonga ʻa e lēsoní.

  1. Ngaahi ha kiʻi kalauni pe tatā mei ha pepa maʻá e fānaú taki taha. Tohiʻi ʻi he kalauní ʻa e, ʻE lava ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Aleaʻi mo e fānaú ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he lolotonga ʻa e uiké.

  2. Hivaʻi ʻa e “Ko Sīsū Pē Naʻá ne Hangē Ha Kiʻi Tamasiʻí” (Children’s Songbook, p.55), “ʻOku Fiemaʻu ʻe Sīsū” (Children’s Songbook, p.60) pe “ʻOku ou Hangē ha Fetuʻú” (Children’s Songbook, p.163).

  3. Fakaʻaliʻali ha kiʻi meʻa hulu pe ko ha kiʻi maama siʻisiʻi. Fakaulo ia pea mou aleaʻi ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he maama mei he kiʻi meʻa hulu ko ení ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku ulo aí. Lau leʻo lahi ʻa e ʻuluaki konga sētesi ʻo e 3 Nīfai 12:16. Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ʻoku nau hangē tofu pē ko e kiʻi maama ko ení ʻi he taimi ʻoku nau tā ai ha sīpinga ʻoku leleí, koeʻuhí ʻoku siofi kinautolu ʻe he kakai kehé ʻo muimui kiate kinautolu. Tuku ke hanga ʻe ha taha ʻo puke ʻa e kiʻi meʻa hulú pea tuku ke ne hanga ʻo tataki ʻa e toenga ʻo e fānaú takai ʻi he lokí. Toe fai pē ia kae ʻoua kuo maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻi pe taʻahine taki taha ha faingamālie ke ne hoko ai ko ha taki.

  4. ʻAi ʻa e fānaú ke nau tuʻu ki ʻolunga ʻo fakatātaaʻi ʻa e veesi ʻekitivitī ko ení:

    ʻOku ʻOfa ʻa Sīsū ʻi he Longaʻi Fānau Īkí

    Naʻe lele hifo ha fānau ʻi ha hala efua (lele tuʻu maʻu),

    Mo fakavavevave honau fanga kiʻi vaʻé (tuhu ki ho ongo vaʻé),

    Tutui atu he kakaí ke maʻu hanau tuʻuʻanga (ʻai ke hangē ʻoku ke tutui atu ʻi ha kakai)

    Ofi kia Sīsū, ke nau mātā hono fofongá (tuʻu ʻete mo fakasio takai).

    “Tuli kinautolu ke mamaʻo”, ko e kakai lalahi ange ia (mafao atu ho nimá ʻo hangē ʻoku ke pehē “ʻOua”).

    He ʻikai Hano faingamālie maʻá e longaʻi fānau he ʻahó ni

    Kae folofola mai ʻa Sīsū “Tuku pē ʻa e fānaú ke nau haʻu kiate au” (kamo ʻaki ho nimá).

    “ʻOku nau mahuʻinga peá u ʻofeina kinautolu (fakafehauaki ho ongo nimá ʻi ho fatafatá).

    (Toʻo mei he Margaretta Harmon ʻi he Bible Story Finger Plays and Action Rhymes [Cincinnati, Ohio: Standard Publishing, 1964], p.27.)

Ngaahi ʻEkitivitī Kehe Maʻá e Fānau Iiki Angé

  1. Kole ange ki he fānaú ke nau angi mui ʻi he foʻi lea ko e faʻifaʻitakiʻanga leleí. Fakahā ange kiate kinautolu ko e faʻifaʻitakiʻanga leleí ko ha taha ʻokú ke loto ke ke tupu hake ʻo tatau mo ia. ʻE lava ke hoko ʻa ʻetau mātuʻá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kitautolu. Kole ange ki he fānaú ke nau hanga ʻo tala mai ha ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe heʻenau mātuʻá ke tokangaekina mo ngaohi kinautolu ke nau fiefia ai.

  2. ʻAi ʻa e fānaú ke nau fepiki-nima ʻo luelue takai ʻi ha fuopotopoto lolotonga iá ʻoku ke hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “ʻOku Tau Fiefia ke Tokoni” (Children’s Songbook, p.198). Toutou fai ʻa e hiva ko iá ʻi he tuʻo lahi te ke fiemaʻú, fetongi ʻa e faʻeé mo e tamaí, tuongaʻané, tuofefiné, kui fefiné, pe kui tangatá.

  3. Vaʻinga mo e fānaú ʻi he foʻi vaʻinga ko e “Muimui ʻi he Takí”. ʻAi ʻa e fānaú ke nau tuʻu laine taha. Ko e toko taha ʻo e fānaú ʻoku tuʻu muʻomuʻa ʻi he lainí te ne lele, puna, tāfue pe fai ha faʻahinga meʻa pē kae ʻoua kuó ne aʻu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Ko e toenga ʻo e fānaú te nau muimui ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he tokotaha fika ʻuluakí. ʻE foki leva ʻa e taha fika ʻuluakí ki he ngataʻanga ʻo e lainé, pea hoko leva ʻa e tokotaha naʻe fika uá ko e taki foʻou. Hokohoko atu pē kae ʻoua leva ke maʻu ʻe he fānaú taki taha ha faingamālie ke ne hoko ko ha taki.