Konifelenisi Lahi
He ʻIkai Koā Ke Tau Fai Atu ʻi Ha Ngāue Mahuʻinga Pehē?
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


He ʻIkai Koā Ke Tau Fai Atu ʻi Ha Ngāue Mahuʻinga Pehē?

ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e feilaulau naʻe fai ʻe Siosefa mo Hailame Sāmitá, fakataha mo e kau tangata, kau fafine, mo e fānau faivelenga kehe tokolahi ke fokotuʻu ʻa e Siasí.

Fakamālō lahi atu Palesiteni, ki ha kamataʻanga fakaʻofoʻofa pehē. Kāinga, ʻi he taʻu ʻe 215 kuo hilí, naʻe fāʻeleʻi ha kiʻi tamasiʻi kia Siosefa mo Lusi Meki Sāmita ʻi Veamonitī ʻi ha feituʻu ko Niu ʻIngilani ʻi he fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe tui ʻa Siosefa mo Lusi Meki kia Sīsū Kalaisi, naʻá na ako e ngaahi folofola māʻoniʻoní, lotu fakamātoato, mo ʻaʻeva ʻi he tui ki he ʻOtuá.

Naʻá na ui ʻena pēpē tangata ne toki fāʻeleʻí ko Siosefa Sāmita ko e Siʻi.

Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi fekauʻaki mo e fāmili Sāmitá: “Naʻe ʻafioʻi … ʻe he ʻEikí [ʻa Siosefa Sāmita], pea mo ʻene tamaí, pea mo honau ngaahi hakó ʻo aʻu kia ʻĒpalahame, pea meia ʻĒpalahame ki he lōmakí, pea mei he lōmakí kia ʻĪnoke, pea meia ʻĪnoke kia ʻĀtama. Naʻá Ne [ʻafio] hifo ʻo fakatokangaʻi ʻa e fāmili mo e toto ko iá ʻi heʻene tafe mei hono kamataʻangá ki hono fāʻeleʻi ʻo e tangata ko iá. Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa [Siosefa Sāmita] ʻi he langí.”1

Naʻe ʻofaʻi ʻa Siosefa ko e Siʻí ʻe hono fāmilí, pea naʻá ne vāofi ʻaupito mo hono taʻokete ko Hailamé, ʻa ia naʻá ne mei taʻu ono ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefá.

ʻI ʻOkatopa taʻu kuo ʻosí, naʻá ku tangutu ai ʻi he lauʻimaka tofunanga naʻe ʻi he kiʻi ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻi Seiloni, Veamonitī, ʻa ia ne fāʻeleʻi ai ʻa Siosefá. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa Hailame ʻia Siosefá mo fakakaukau ki heʻene fua hono kiʻi tehiná mo akoʻi ia ke ne lué.

Naʻe foua ʻe Tangataʻeiki mo Fineʻeiki Sāmita ha ngaahi faingataʻa fakataautaha, ʻo pau ai ke hikihiki holo tuʻo lahi honau fāmilí kimuʻa pea faifai kuo nau foʻi he nofo Niu ʻIngilaní pea nau loto-toʻa ʻo fili ke hiki mamaʻo atu ki he fakahihifo ʻo e Siteiti Niu ʻIoké.

Koeʻuhí ne uouangataha ʻa e fāmilí, naʻa nau ikunaʻi ai e ngaahi faingataʻá ni mo fehangahangai fakataha mo e ngāue fakafoʻi ʻo e kamakamata foʻou ʻi ha kelekele ʻeka ʻe teau (0.4 km2) ʻuluʻakaua ʻi Manisesitā, ofi ki Palemaila, Niu ʻIoke.

ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻoku ʻilo ʻe hotau tokolahi ʻa e ngaahi pole fakatuʻasino mo fakaeloto ʻo e kamakamata foʻoú ne fehangahangai mo e fāmili Sāmitá—ʻa hono tā e ʻuluʻakau he konga kelekelé, tō e ʻakau fuá mo e ngoué, langa ha kiʻi fale ʻakau mo ha ʻū fale kehe ʻi he fāmá, ngāue totongi ʻi he ʻahó, mo ngaohi ha koloa ʻi ʻapi ke fakatau atu ʻi he koló.

ʻI he taimi ne tūʻuta ai e fāmilí ki he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké, naʻe mafola lahi e tui fakalotú ʻi he feituʻú—ʻo ʻiloa ko e Fakaakeake Lahi hono Uá.

Lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e fakakikihi mo e moveuveu ʻi he ngaahi kulupu fakalotú, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha mata- meʻa-hā-mai fakaofo, ʻoku ʻiloa he kuongá ni ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. ʻOku tau monūʻia ke maʻu ha fakamatala totonu ʻe fā ʻa ia te u fakaʻaongaʻi.2

Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē: “ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e fuʻu ngaue ʻa e lotó [ʻi he lotú], naʻe ueʻi hake ʻeku fakakaukaú ke fifili fakamātoato pea hohaʻa lahi; ka neongo ʻa e fuʻu ongo kiate au pea faʻa fakamamahi ʻa e ngaahi ongo ʻa hoku lotó, ka naʻá ku kei fakaʻehiʻehi pē mei he ngaahi faʻahí ni kotoa pē, ka naʻá ku faʻa maʻu ʻenau ngaahi feinga lotu kehekehe ʻi he faingamālie kotoa pē ne u lavá. … Ka naʻe [kei] hulu pehē fau ʻa e moveuveú mo e fekeʻikeʻí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kautaha lotu kehekehé, naʻe faingataʻa ai ki ha tokotaha naʻe kei siʻi ʻo hangē ko aú, pea ʻikai maheni mo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi meʻa, ke ʻiloʻi pau pe ko hai ʻoku totonú pea ko hai ʻoku halá.”3

Naʻe lau ʻe Siosefa ʻa e Tohi Tapú ke kumi e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí peá ne lau e Sēmisi 1:5: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”4

Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai.”5

Naʻe ako ʻe Siosefa ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e tali kotoa pē ki he ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí; ka, naʻá ne akoʻi ki he houʻeiki tangatá mo fafiné ʻa e founga te nau lava ai ʻo maʻu e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí ʻaki ʻenau fetuʻutaki fakahangatonu mo e ʻOtuá ʻi he lotú.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ko ia, naʻá ku fai ʻo fakatatau ki ai, pea ko ʻeku fakapapaú ke fehuʻi ki he ʻOtuá, ko ia naʻá ku ʻalu ki he vaoʻakaú ke ʻahiʻahi. Ko e pongipongi ia ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa, mo langi maʻa, ʻi he kamataʻanga ʻo e tō-taʻu ʻo hono tahaafe valungeau uofulu ʻo e taʻú.”6

Naʻe pehē ʻe Siosefa ne ʻikai fuoloa mei ai naʻe “nofo mai [ha pou] maama ʻiate au [pea] naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—[Siosefa,] Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!7

Naʻe folofola leva ʻa e Fakamoʻuí, “Siosefa ko hoku foha, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. ʻAlu ʻi ho halá, ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú. Vakai, ko au ko e ʻEiki nāunauʻiá. Naʻe tutuki au maʻá e māmaní ke lava ʻe kinautolu kotoa ʻe tui ki hoku hingoá ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”8

Naʻe hoko atu ʻa Siosefa ʻo pehē, “Ko ia, ʻi he hili leva ʻeku toe maʻu ʻa e fakakaukau lelei, ʻo u lava ke leá, ko ia naʻá ku ʻeke ki he ongo Tangata ʻa ia naʻá na tuʻu ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he māmá, pe ko e fē ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasi kotoa pē ʻoku moʻoní.”9

Na‘á ne manatuʻi: “Naʻá na fakahā mai kiate au ʻoku tui ʻa e ngaahi kautaha lotú kotoa ki ha ngaahi tokāteline ʻoku hala, pea ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ha taha ʻo kinautolu ko hano siasi mo hano puleʻanga. Pea … ʻi he taimi tatau [ne u] maʻu ha talaʻofa ʻoku totonu ke fakahā mai kiate au ʻi ha taimi ʻi he kahaʻú ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.”10

Na‘e toe pehē foki ʻe Siosefa, “Na‘á ku mamata ki ha kau ʻāngelo tokolahi ‘i he mata-meʻa-hā-mai ko ʻení.”5

Hili e mata-meʻa-hā-mai nāunauʻiá ni, naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē: “Naʻe fonu hoku laumālié ʻi he ʻofa, pea ne u fiefia ai ʻi he nēkeneka moʻoni ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Naʻá ku feʻao mo e ʻEikí.”12

Naʻá ne ʻalu atu mei he Vaoʻakau Tapú ʻo kamata ʻene teuteu ke hoko ko ha palōfita ʻo e ʻOtuá.

Naʻe kamata foki ke foua ʻe Siosefa e meʻa naʻe aʻusia ʻe he kau palōfita he kuongamuʻá—ʻa e fakafisingaʻí, fakafepakí, mo e fakatangá. Naʻe manatu ʻa Siosefa ki heʻene vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne mātā mo fanongoá mo ha taha ʻo e kau faifekau ne kau ʻi hono fokotuʻu e tui fakalotú:

“Naʻá ku ʻohovale lahi ʻi he meʻa naʻá ne faí; naʻe ʻikai ngata ʻi heʻene lau ko e meʻa maʻamaʻa ʻa e meʻa naʻá ku fakahā angé, ka naʻá ne manukiʻi lahi ia, ʻo ne pehē ko e tupu kotoa ia mei he tēvoló, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko ha ngaahi meʻa-hā-mai pe ha ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻahó ni; pea naʻe ngata ʻa e ngaahi meʻa peheé kotoa pē fakataha mo e kau ʻaposetoló, pea ʻe ʻikai pē ke toe ʻi ai ha ngaahi meʻa pehē ia.

“Ka neongo iá, naʻe vave ʻeku ʻiloʻi, kuo hanga ʻe heʻeku fai ʻa e talanoá ʻo fakatupu ʻa e fuʻu fehiʻa lahi kiate au ʻi he kakai kuo nau fakahā ʻa e tui ki he lotú, pea naʻe tupu ai ʻa e fakatanga lahi, ʻa ia naʻe fakaʻau pē ke lahi ange; … pea naʻe hoko ʻeni ʻi he ngaahi siasí kotoa pē—naʻa nau kau fakataha kotoa ke fakatangaʻi au.”13

ʻI he 1823, hili ia ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe toe fakaava ʻa e ngaahi langí ko e hokohoko atu hono Fakafoki Mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe hā mai kiate ia ha ʻāngelo ko Molonai ʻo ne pehē “ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke u fai … [pea ʻoku] ʻi ai ha tohi kuo tanu, ʻa ia kuo tongitongi ki ha ʻū lauʻi peleti koula” ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻa “hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá … ʻo hangē ko ia naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai naʻa nau nofoʻi [e ongo ʻAmeliká] ʻi he kuongamuʻá .”14

Ne faifai pea maʻu, liliu, mo pulusi ʻe Siosefa ʻa e lekooti fakakuongamuʻa ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe hoko hono taʻokete ko Hailamé, ʻa ia kuó ne hoko maʻu pē ko hono tokoni ofi, tautautefito ʻi he hili e tafa fakamamahi mo fakatuʻutāmaki hono vaʻé ʻi he 1813, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne hoko foki ko ha taha ʻo e kau mēmipa ʻe toko ono ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻi he 1830.

Lolotonga e moʻui ʻa Siosefa mo Hailamé, naʻá na fehangahangai fakataha mo e kau fakamamahí mo e fakatangá. Hangē ko ʻení, naʻá na faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tūkunga kovi ʻaupito ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻi Mīsulí ʻi he māhina ʻe nima lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39.

ʻI ʻEpeleli 1839, naʻe tohi ʻa Siosefa ki hono uaifi ko ʻEmá ʻo fakamatalaʻi ki ai honau tūkunga ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, “ʻOku ou tui ko e ʻalu ʻeni ke māhina ʻe nima mo e ʻaho ʻe ono talu ʻeku ʻi he malumalu ʻo ha tangata leʻo mataʻita ʻi he ʻaho mo e pō, pea ʻi loto he ngaahi holisi mo e matapā ukamea ngaiʻi mo longoaʻa ʻo ha fale fakapōpula fakataʻelata, fakapoʻuli, mo ʻuli. … Ka ʻe ʻave ʻa kimaua mei he [feituʻú] ni pea ʻokú ma fiefia ai mo tali ha meʻa pē ʻe hoko kiate kimaua. He ʻikai ha toe feituʻu ʻe kovi ange heni. … ʻOku ʻikai te ma teitei fakaʻamu ke foki ki Lipetī ʻi he Vahefonua Keleí ʻi Mīsuli. Kuo feʻunga ʻema ngaahi aʻusiá ke aʻu ʻo taʻengata.”15

Lolotonga e fehangahangai ʻa Hailame mo e fakatangá, naʻá ne fakahā e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, kau ai ha fakapapau ke hola mei hono ngaahi filí ʻo kapau naʻá ne loto ki ai. ʻI ha tāpuaki naʻe tuku ʻe Siosefa Sāmita kia Hailame ʻi he 1835, naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kiate ia, “Te ke maʻu ʻa e mālohi ke hola mei he nima ʻo ho ngaahi filí. ʻE taʻetūkua hono kumi ke toʻo ʻa hoʻo moʻuí, ka te ke hao koe.. Kapau te ke fiemālie, mo loto ki ai, te ke maʻu ʻa e mālohi ke foaki loto-fiemālie ʻa hoʻo moʻuí ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.”16

ʻI Sune 1844, naʻe pau ai ke fili ʻa Hailame ke ne moʻui pe foaki ʻene moʻuí ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá pea ke “fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó”—fakataha mo hono tehina ʻofeina ko Siosefá.17

ʻI ha uike ʻe taha kimuʻa ʻi he fononga fakamamahi ki Kātesí ʻa ia ne fakapoongi fakalilifu ai kinaua ʻe ha kau fakatanga vaipalo kuo fakamahafu ne vali honau matá ke fakapuli ai, naʻe tohi ai ʻe Siosefa ʻo pehē “Naʻá ku faleʻi hoku taʻokete ko Hailamé ke ʻave hono fāmilí ki Sinisinati ʻi he vaka sitima hono hokó.”

ʻOku kei ongo ʻaupito kiate au ʻi heʻeku manatu ki he tali ʻa Hailamé: “Siosefa, he ʻikai ke u lava ʻo liʻaki koe.’’18

Ko ia naʻe fononga ʻa Siosefa mo Hailame ki Kātesi, ʻa ia naʻe fakapoongi ai ʻa kinaua koeʻuhí ko e ngāue mo e huafa ʻo Kalaisí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fanongonongo fakaʻofisiale ʻo e fakapoó ʻo pehē, “Kuo [ʻomai] ʻe Siosefa Sāmita, ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí, … ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻá ne liliu ʻi he foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea kuo fou ʻiate ia ʻa hono pulusi ia ʻi he ongo fuʻu fonua lalahi ʻe ua; kuó ne ʻoatu ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi aí, ki he ngaahi potu ʻe fā ʻo e māmaní; kuó ne ʻomai ʻa e ngaahi fakahā mo e ngaahi fekau ʻa ia ʻoku kau ʻi he tohí ni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo ha ngaahi tohi lahi mo e ngaahi akonaki kehe ʻoku ngali potó koeʻuhí ke ʻaonga ki he fānau ʻa e tangatá; kuó ne tānaki ʻa e lau afe ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mo fokotuʻu ha fuʻu kolo lahi, pea tuku ha ongoongo lelei mo e hingoa ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tamateʻi. … Pea hangē ko e tokolahi ʻo e kau pani ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi taimi ʻo e kuongamuʻá, [kuo] fakamaʻu [ʻe Siosefa] hono tufakangá mo ʻene ngaahi ngāué ʻaki hono toto ʻoʻoná; pea kuo pehē foki mo hono tokoua ko Hailamé. Naʻe ʻikai te na mavahevahe ʻi he moʻuí, pea naʻe ʻikai fakamāvaeʻi ʻa kinaua ʻi he maté!19

Hili e fakapoó, naʻe fakafoki e sino ʻo Siosefa mo Hailamé ki Nāvū, kuo fakamaʻa mo teuteuʻi ke lava ʻa e fāmili Sāmitá ʻo vakai ki honau ʻofaʻangá. Naʻe manatu ʻenau faʻē maʻongoʻongá, “Ne u ʻosi tokateu fuoloa hoku sinó mo tātānaki e ivi kotoa pē hoku laumālié, pea ui ki he ʻOtuá ke fakamālohia au; ka ʻi heʻeku hū atu ki he lokí, peá u sio ki hoku ongo foha kuo fakapōngí, kuó na tākoto fakatouʻosi ʻi muʻa ʻiate au; peá u fanongo ki he tangi halotulotu mo e toʻe ʻa hoku fāmilí … pea mo e tangi ʻa hona ongo uaifí, fānaú, fanga tokouá, mo e tuofāfiné, naʻe ʻikai te u lavaʻi ia. Naʻá ku tō hifo ʻo tangi ki he ʻEikí, ʻi he mamahi ʻa hoku laumālié, ‘E hoku ʻOtua! ʻE hoku ʻOtua! Ko e hā kuó Ke liʻaki ai e fāmilí ni?’”20

ʻI he momeniti ko ia ʻo e mamahí mo e loto-tāngiá, naʻá ne manatu ki heʻena lea ʻo pehē, “ʻE faʻē, ʻoua te ke tangi koeʻuhí ko kimaua, he kuó ma ikuʻi ʻa māmani ʻi he ʻofa.”21

Naʻá na ikuʻi moʻoni ʻa e māmaní. Ne tatau ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita mo e Kāingalotu faivelenga ko ia ne fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa Fakahaá, ʻa ia “naʻe haʻu mei he mamahi lahi, pea kuo nau fō ke hinehina honau kofu tōtōlofá ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí [pea] ʻoku nau … ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻo tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono fale tapú: pea ko ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeikí, ʻe nofo ia ʻiate kinautolu.

“ʻE ʻikai te nau toe fiekaia, pe toe fieinua; pea ʻe ʻikai te nau laʻāina, pe puhengia.

“He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e nofoʻa fakaʻeiʻeikí, te Ne fafangaʻi ʻa kinautolu, pea tataki ʻa kinautolu ki he ngaahi matavai moʻuí; pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá.”22

ʻI heʻetau fakamanatua e meʻa fakafiefia ko ʻeni naʻe hokó, ʻa e taʻu ʻe 200 ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, ʻoku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e feilaulau naʻe fai ʻe Siosefa mo Hailame Sāmitá, fakataha mo ha kau tangata, kau fafine, mo e fānau faivelenga kehe tokolahi, ke fokotuʻu ʻa e Siasí ka tau lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki lahi mo e ngaahi moʻoni ne fakahā mai ʻoku tau maʻu he ʻaho ní. ʻOku ʻikai totonu ke teitei ngalo ʻenau faivelengá!

Kuó u faʻa fifili ki he ʻuhinga naʻe pau ai ke foua ʻe Siosefa mo Hailame mo hona ongo fāmilí ha faingataʻa lahi pehē. Mahalo pē naʻa nau ako ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau faingataʻaʻiá ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai mei lava ʻo hoko ka ne taʻeʻoua ia. Naʻa nau fakakaukauloto ai ki Ketisemani mo hono tutuki ʻo e Fakamoʻuí. Hangē ko e akonaki ʻa Paulá, “He kuo tuku kiate kimoutolu koeʻuhí ko Kalaisi, ke ʻoua naʻa ngata ʻi he tui pē kiate iá, ka ke mou mamahi foki koeʻuhí ko ia.”23

Kimuʻa pea pekia ʻa Siosefa ʻi he 1844, naʻá ne fai ha tohi vēkeveke ki he Kāingalotú. Ko ha ui ke ngāue, ʻa ia ʻoku hokohoko atu ʻi he Siasí he ʻahó ni:

“ʻE kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Ke mou loto-toʻa, ʻe kāinga; pea fai atu, fai atu ki he ikuna! …

“… Ko ia, tuku ke tau fai, ko e siasi mo e kakai pea ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni.”24

ʻI heʻetau fakafanongo ki he Laumālié lolotonga e fakamanatua ko ʻeni ʻo e taʻu 200 ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ní, fakakaukau ki he feilaulau te ke foaki ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni he ngaahi ʻaho ka hoko maí. Ke mou loto-toʻa—ʻo vahevahe ia mo ha taha ʻokú ke falala ki ai, pea mahulu hake aí, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakahoko ia!

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku hōifua mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau foaki kiate Ia ha feilaulau mei hotau lotó ʻi he māʻoniʻoní, ʻo hangē pē ko ʻEne hōifua ki he feilaulau faivelenga ʻa e ongo tautehina fakaofo ko iá, ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita, mo e Kāingalotu faivelenga kehe kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoni molumalu ki ai ʻi he huafa toputapu ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.