Konifelenisi Lahi
Ko hono Vahevahe e Pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Toetuʻú
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ko hono Vahevahe e Pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Toetuʻú

ʻOku maʻá e māmaní ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku tautautefito hono fie maʻu fakavavevave hono pōpoakí ki he kuongá ni.

Kuo tau hiva mo lea fiefia ʻi he konifelenisi lahí ni fekauʻaki mo e hoko ʻa e kikite faka‑kuongamuʻa ʻo e “liliu ʻo e meʻa kotoa peé,”1fekauʻaki mo hono “tānaki fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisí,”2 fekauʻaki mo hono fakafoki mai ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí, lakanga fakataulaʻeikí, mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní, ʻa ia ʻoku tau maʻu kotoa ʻi he tefito ko hono “Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.”

Ka ko e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku ʻikai maʻa kinautolu pē ia ʻoku fiefia ai ʻi he ʻaho ní. Naʻe ʻikai maʻa Siosefa Sāmita pē e ngaahi fakahā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ka ko ha foaki ia ʻo e māmá mo e moʻoní kiate kinautolu “ʻoku masiva ʻi he potó.”3 Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e koloa ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe teuteuʻi e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e hakeakiʻí maʻá e tokotaha kotoa pē, kau ai mo kinautolu kuo mamaʻo atu mei he moʻui fakamatelié. ʻOku fakataumuʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní maʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau fie maʻu iá. ʻOku fakataumuʻa ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá e tokotaha kotoa pē. ʻOku maʻá e māmaní ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku tautautefito hono fie maʻu fakavavevave hono pōpoakí ki he kuongá ni .

“Ko ia, ʻoku mahuʻinga lahi ke fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kakai ʻoku nofo ʻi he māmaní, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe tuku hifo ʻa ʻene moʻuí ʻo fakatatau ki he kakanó, pea toe toʻo hake ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, koeʻuhí ke ne fakahoko ʻa e toetuʻu ʻo e maté.”4

Talu mei he ʻaho ne fakafonu ai ʻe he tehina ʻo e Palōfitá, Samuela Sāmita, ʻene kató ʻaki ha ngaahi tatau foʻou ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea fai fononga atu ke vahevahe e folofola foʻoú, kuo ngāue taʻetūkua e Kāingalotú ke “fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kakai ʻoku nofo ʻi he māmaní.”

ʻI he 1920, ne kamata-ʻe ʻEletā Tēvita O. Makei ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, he taimi ko iá ha ʻaʻahi fakamisiona ʻi ha taʻu kakato ʻe taha ki he ngaahi misiona ʻo e Siasí. ʻI Mē ʻo e 1921, naʻá ne tuʻu ai ʻi ha kiʻi faʻitoka ʻi Fangaliʻi, Haʻamoa, ʻi muʻa he fanga kiʻi faʻitoka fakaʻofoʻofa ʻe tolu ʻo ha kiʻi fānau iiki, ko e ʻofefine mo e ongo foha ʻo Tōmasi mo Sela Hilitoní. Naʻe pekia e kiʻi fānaú ni—naʻe taʻu ua e lahi tahá—lolotonga ngāue fakafaifekau ʻa Tōmasi mo Sela ko ha ongo mātuʻa mali faifekau kei talavou ʻi he konga kimui ʻo e 1800 tupú.

Kimuʻa pea mavahe ʻa ʻEletā Makei mei ʻIutaá, naʻá ne palōmesi kia Sela, ʻa ia kuo hoko he taimí ni ko ha uitou, te ne ʻaʻahi ki he faʻitoka ʻo ʻene fānaú ʻi Haʻamoá he kuo teʻeki pē ke ne toe faingamālie ke foki ki ai. Naʻe tohi mai ʻa ʻa ʻEletā Makei kiate ia ʻo pehē, “ʻE Sisitā Hilitoni ʻoku hokohoko atu ʻe hoʻo fānau iiki ʻe toko tolú, ʻa e ngāue fakafaifekau fakaʻeiʻeiki naʻá ke kamataʻi ʻi he meimei taʻu ʻe tolungofulu kuo hilí ʻi he founga fakalongolongo mo lelei tahá … .” Naʻá ne tānaki atu ki ai ha veesi ʻo ha taʻanga naʻá ne faʻu:

ʻI ha nima ʻofa ne kuikui honau fofongá,

ʻI ha nima ʻofa ne fakatoka hifo ai kinautolu,

ʻI ha nima muli ne fakamatamataleleiʻi ai honau fungá,

Ne fakalangilangiʻi ʻe he solá, pea fie kaungāmamahi ʻa e solá.5

Ko ha taha ʻeni ʻo e ngaahi talanoa ʻe lauafe mo laukilu ʻoku fakamatala fekauʻaki mo e taimi, koloa, mo e ngaahi moʻui ne feilaulauʻi ʻi he ngaahi taʻu ʻe 200 kuohilí ke vahevahe e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku taʻetūkua ʻetau fāifeinga he ʻahó ni ke aʻu ki he puleʻanga, faʻahinga, lea fakafonua mo e kakai kotoa peé ʻi hano fakamoʻoniʻi ʻe ha kau talavou, kau finemui mo ha ngaahi hoa mali ʻe laui afe ʻoku nau lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato; ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku nau fakaongo atu e fakaafe ʻa Filipe ke haʻu ʻo mamatá;6 pea mo e paʻanga ʻe laumiliona ʻoku fakaʻaongaʻi fakataʻu ke paotoloaki ʻaki e ngāue ko ʻení ʻi he funga ʻo e māmaní.

Neongo ʻoku ʻikai fakamālohi ʻemau ngaahi fakaafé, ka ʻoku mau ʻamanaki ʻe toʻo mamafa ia ʻe he kakaí. Ke hoko iá, ʻoku ou tui ʻoku fie maʻu ha meʻa ʻe tolu: ʻuluakí, ko hoʻo ʻofá; uá, ko hoʻo sīpingá; pea tolú, ko hoʻo fakaʻaongaʻi ko ia e Tohi ʻa Molomoná.

Kuo pau ke ʻoua naʻa fakatefito pē ʻiate kitautolu ʻetau ngaahi fakaafé; ka, kuo pau ke hoko ia ko hano fakahaaʻi ʻo e ʻofa taʻesiokitá.7 ʻOku ʻiloa e faʻahinga ʻofá ni ko e manavaʻofá, ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, kapau te tau kolea ia. ʻOku fakaafeʻi mo fekauʻi kitautolu ke tau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kitautolu ʻaki ʻa e ʻofá ni.”8

Te u vahevahe atu ha sīpinga ʻa ia ko ha aʻusia ne talanoa mai ʻe Sisitā Lēneti Hou Singi, ʻa ia ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau mo hono husepānití, Palesiteni Falanisesi Hou Singi, ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi e Misiona Samoa Apia. Ne pehē ʻe Sisitā Hou Singi:

“ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ne hiki homau fāmilí ki ha kiʻi ʻapi siʻisiʻi ʻi Laʻie, Hauaiʻi. Ne liliu e tauʻanga meʻalele ʻi homau ʻapí ko ha loki nofo totongi, ʻa ia ne nofo ai ha tangata ko Sonatane. Ne hoko ʻa Sonatane ko hamau kaungaʻapi ʻi ha feituʻu ʻe taha. ʻI heʻemau ongoʻi ne ʻikai hoko noa pē hono toe fakatahaʻi kimautolu ʻe he ʻEikí, ne mau pehē ke mau toe tauʻatāina ange ʻi heʻemau ngaahi ʻekitivitií mo ʻemau talanoa ki heʻemau tui fakalotú. Ne fiefia ʻaupito ʻa Sonatane ʻi homau vā fakakaumeʻá mo ʻene feohi mo homau fāmilí. Naʻá ne manako ke ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ka ne ʻikai ke loto ia ke kau ki he Siasí.

“ʻI ha ʻosi atu ha vahaʻa-taimi, ne fakahingoa fakatenetene heʻema fānuú ʻa Sonatane ko ‘Faʻētangata Sonatané’. ʻI he tupulaki homau fāmilí, ne tupulaki mo e tokanga ʻa Sonatane ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi homau fāmilí. Ne iku ʻemau ngaahi fakaafe fakafiefia ʻaho mālōloó, faiʻahó, polokalama fakaakó mo e ngaahi ʻekitivitī fakasiasí ki ha ngaahi efiafi fakafāmili mo e ngaahi ouau papitaiso ʻa e fānaú.

“ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u maʻu ha fetuʻutaki telefoni meia Sonatane. Naʻá ne fie maʻu ha tokoni. Naʻá ne fefaʻuhi mo e suká pea kuo fuʻu uesia hono vaʻé ʻo fie maʻu ai ke tuʻusi. Ne tokonia ia ʻe homau fāmilí mo e kau mēmipa nofo ofi mai ʻo homau uōtí he taimi faingataʻa ko iá. Ne mau taufetongi ki he falemahakí, pea fakahoko kiate ia mo ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. ʻI he kei fakaakeake ʻa Sonatané, fakataha mo e tokoni ʻa e Kau Fineʻofá, ne mau fakamaʻa hono loki nofo totongí. Ne langa ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ha foʻi hakeʻanga ki hono matapaá mo ha ngaahi meʻa pikiʻanga ʻi he falemālōloó. ʻI he foki mai ʻa Sonatane ki ʻapí, naʻá ne mātuʻaki ongoʻi fiefia ʻaupito.

“Ne kamata ke toe fanongo ʻa Sonatane ki he ngaahi lēsoni fakafaifekaú. ʻI he uike kimuʻa he Taʻu Foʻoú, naʻá ne tā telefoni mai mo fehuʻi mai, ‘Ko e hā hoʻomou meʻa ʻe fai he efiafi kimuʻa he Taʻu Foʻoú?’ Ne u fakamanatu ange ʻemau paati fakataʻú. Ka naʻá ne tali mai ʻo pehē, ‘ʻOku ou loto ke mou omi ki hoku papitaisó! ʻOku ou loto ke kamataʻi totonu e taʻú ni.’ Hili ha taʻu ʻe 20 ʻo e ‘haʻu ʻo mamatá,’ ‘haʻu ʻo tokoní,’ mo e ‘haʻu ʻo nofó,’ naʻe mateuteu e laumālie pelepelengesí ni ke papitaiso.”

ʻI he 2018, ʻi hono uiuiʻi kimaua ke ma hoko ko ha palesiteni misiona mo ha hoa ngāué, ne hōloa e tuʻunga moʻui lelei ʻa Sonatané. Ne ma kole ange ke feinga pē ke mālohi ʻo tatali mai ki heʻema foki atú. Naʻá ne moʻui pē ʻo mei lava ha taʻu ʻe taha, ka ne teuteuʻi ia ʻe he ʻEikí ke foki ange ki ʻapi. Naʻá ne mālōlō ʻi he nonga ʻi ʻEpeleli ʻo e 2019. Ne kau atu hoku ngaahi ʻofefiné ki he meʻafakaʻeiki honau faʻētangata ko Sonatané mo hivaʻi e foʻi hiva tatau ne mau hiva ʻi hono papitaisó.”

ʻOku ou fakafeʻiloaki atu ai ʻa e fie maʻu hono ua ki hono vahevahe lelei ʻo e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he fehuʻi ko ʻení: ko e hā te ne ʻai hoʻo fakaafé ke fakamānako ki ha tahá? ʻIkai ko koe, ko e sīpinga ʻo hoʻo moʻuí? Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau fanongo mo maʻu e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ne ʻuluaki tohoakiʻi ʻenau tokangá ʻe ha meʻa ne nau mamata ai ʻi ha mēmipa pe kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Mahalo ko e founga ne nau fakafeohi ʻaki ki he niʻihi kehé, ngaahi meʻa ne nau lea ʻaki mo ʻikai lea ʻakí, ko e loto fakapapau ne nau fakahaaʻi ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá, pe ko honau fōtungá pē.10

ʻE tatau ai pē pe ko e hā, he ʻikai ke tau lava ʻo kalo mei he foʻi moʻoni ʻoku fie mau ke mahino kiate kitautolu mo tau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he lelei taha te tau ala lavá ke fakamānako ʻetau ngaahi fakaafé. Ko ha meʻa ia ʻoku faʻa ui he ngaahi ʻahó ni ko e moʻoní (authenticity). Kapau ʻoku tau maʻu e ʻofa ʻa Kalaisí, ʻe ʻiloʻi leva ʻe he niʻihi kehé ʻoku fakamaatoato ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Kapau ʻoku ulo e maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻiate kitautolu, te ne fakaulo e Maama ʻo Kalaisí ʻiate kinautolu.11 ʻOku hanga ho tuʻungá ʻo ʻai ke fakamaatoato hoʻo fakaafe ke haʻu ʻo aʻusia e fiefia he kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e fie maʻu hono tolú ko hono fakaʻaongaʻi tauʻatāina ʻo e meʻangāue ʻo e fakauluí ʻa ia naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ki he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ʻo e ongoongolelei ko ʻení, ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha fakamoʻoni mālohi ia ki he uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá mo ha fakamoʻoni pau ki hono fakalangí mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku taʻe-hano-tatau ʻene fakamatala ki he palani ʻo e huhuʻi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI hoʻo vahevahe e Tohi ʻa Molomoná, ʻokú ke vahevahe ai ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻI he kei talavou siʻi ʻa Seisoni ʻOlosoní, naʻe toutou fakatokanga kiate ia e kau mēmipa hono fāmilí mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻene hoko ko ha Kalisitiané. Ka neongo iá, naʻá ne maʻu ha kaungāmeʻa lelei ʻe toko ua, ʻa ia ko ha ongo mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ne nau faʻa talanoa fekauʻaki mo e tui fakalotú. Ne mātā tonu ʻe hono ongo kaungāmeʻá, Sei mo Teivi, ha ngaahi fakafekiki ʻa e niʻihi kehé mo Seisoni fekauʻaki mo e tui kia Sīsū Kalaisí. Ne faifai peá na ʻoange kiate ia ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo pehē ange, “ʻE tali ʻe he tohí ni hoʻo ngaahi fehuʻí. Kātaki ʻo lau ia.” Naʻá ne momou ke tali e tohí peá ne faʻo ia ki heʻene kató, ʻa ia ne tuku ai ʻi ha ngaahi māhina lahi. Ne ʻikai te ne loto ke tuku ʻi ʻapi naʻa sio ai hono fāmilí, pea ne ʻikai loto ke ne fakamamahiʻi ʻa Sei mo Teivi ʻi haʻane fakafoki ange ia. Naʻe faifai peá ne pehē ke tutu e tohí.

ʻI ha pō ʻe taha, naá ne puke ha masi ʻi he nima ʻe tahá pea mo e Tohi ʻa Molomoná he nima ʻe tahá, mo fakakaukau ke ne tutu e tohí ka naʻá ne fanongo ki ha leʻo ʻi hono ʻatamaí ne pehē, “ʻOua naʻá ke tutu ʻeku tohí.” Naʻá ne ʻohovale, ʻo kiʻi moʻutuʻua. Naʻá ne fakakaukau mahalo ne ʻikai ke tonu ʻene fanongó, peá ne toe feinga ke kamosi e masí. Naʻá ne toe fanongo pē ʻi hono ʻatamaí ki he leʻó: “ʻAlu ki ho lokí ʻo lau ʻeku tohí.” Ne tuku ʻe Seisoni e masí ki lalo, pea lue ki hono lokí, ʻo fakaava e Tohi ʻa Molomoná, pea kamata ke ne lau ia. Ne hokohoko atu ʻene laú ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻo faʻa aʻu ki he ngaahi houa pongipongí. ʻI he aʻu ʻa Seisoni ki he fakaʻosinga ʻo e tohí naʻá ne lotu, pea naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ne nofoʻia au ʻe he Laumālié mei he tumuʻaki ʻo hoku ʻulú ki hoku ʻaofi vaʻé. … Ne u ongoʻi pito ʻi he māmá. … Ko e aʻusia fakafiefia taha ia ʻi heʻeku moʻuí.” Naʻá ne loto ke papitaiso pea hoko kimui ange ko ha faifekau.

ʻOku mātuʻaki mahino moʻoni neongo hono fakahaaʻi ʻo ha ʻofa lahi mo ha loto fakamātoató, ʻe kei fakasītuaʻi pē ʻe ha niʻihi tokolahi ʻetau ngaahi fakaafe ke vahevahe e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka mou manatuʻi ʻeni: ʻoku taau mo e tokotaha kotoa pē ha fakaafe pehē—“ʻoku tau tatau kotoa ki he ʻOtuá”;11ʻoku hoifua mai e ʻEikí ki heʻetau ngaahi feinga kotoa pē ʻoku tau faí, neongo pe ko e hā hono olá; ʻoku ʻikai ʻuhinga hono fakasītuʻaʻi ha fakaafé ko e ngataʻanga ia ʻetau fakafeohí; pea ʻe lava e taʻetokanga he ʻaho ní ʻo liliu ia ko etokanga ʻi he ʻapongipongí. Neongo ai pē pe ko e hā hono olá, ʻe kei tatau pē ʻetau ʻofá.

ʻOua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ne hoko mai hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, mei ha ngāue mo ha feilaulau faingataʻa. Ka ko ha kaveinga ia ki ha ʻaho kehe. ʻOku tau fiefia ʻi he ʻahó ni ʻi he ngaahi fua ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa maʻongoonga tahá ko hono toe maʻu ʻo e mālohi ko ia ke silaʻi ʻi he māmaní pea ʻi he langí foki.12 Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, “Kapau ne ʻikai mo ha toe meʻa ne maʻu mei he kotoa ʻo e tengihia mo e faingataʻa mo e mamahi ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ka ko e mālohi faisila pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke silaʻi fakataha e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá, kuo taau mo feʻunga ʻānoa pē ia mo hono ngaahi totongí.”13

Ko e talaʻofa taupotu taha ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻa e huhuʻi ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e fakamoʻoni ko Ia, ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke huhuʻi ʻa kinautolu kotoa ʻe haʻu kiate Iá—ʻo huhuʻi kinautolu mei he mamahí, fakamaau taʻetotonú, fakaʻiseʻisá, angahalá, naʻa mo e maté. Ko e Sāpate Pāmé ʻeni; ʻe hokosia e Toetuʻú ʻi ha uike ʻe taha mei he ʻahó ni. ʻOku tau manatuʻi, ʻoku tau manatuʻi maʻu pē, ʻa e mamahi mo e pekia ʻa Kalaisi ke huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá, pea ʻoku tau fakamanatua e Sāpate māʻongoʻonga taha ko iá, ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne toe tuʻu ai mei he pekiá. Koeʻuhí ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai e ʻuhinga ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku ʻi ai e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, ka ko e meʻa tēpuú ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻomi ʻe Siosefa Sāmita, ko e palōfita maʻongoʻonga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻa e fakamoʻoni tuʻuloa ki hotau kuongá fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa Kalaisí:, “ʻOkú ne mouʻi! He naʻá ma mamata kiate ia, ʻio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá.”14 ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ʻi he loto-fakatōkilalo ki he fakamoʻoni ʻa Siosefá pea mo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita kimuʻa aí pea mo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ne muiaki mai aí, ko Sīsū ʻo Nasaletí ʻa e Mīsaia ne talaʻofa maí, ko e ʻalo Tofu Pē Taha ʻo e ʻOtuá Naʻe Fakatupú, pea mo e Huhuʻi toetuʻu ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá.

“ʻOku mau fakamoʻoni ko kinautolu ʻoku nau ako ʻi he faʻa lotu ʻa e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea ngāue ʻi he tuí, ʻe tāpuekina kinautolu ke nau maʻu haʻanau fakamoʻoni ki hono fakalangí pea ki hono taumuʻa ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he talaʻofa ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”15 ʻOku fakapapauʻi ʻe he Toetuʻu ʻa Kalaisí ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.