Konifelenisi Lahi
Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá

ʻI he taimi ʻoku fakafeʻātungiaʻi ai hotau hala fonongá ʻe he ngaahi faingataʻa fakatāutahá pe ngaahi tūkunga fakamāmani ʻoku ʻikai ke tau pule ki aí, ʻoku hoko e ngaahi manatu melie fakalaumālie fakangalongataʻa ʻi heʻetau moʻuí ko ha ngaahi maka ulo ʻoku nau fakamaama e halá.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā valu mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, naʻe hiki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakamatala fakaikiiki ʻo ʻene aʻusiá. Naʻá ne fehangahangai mo e fakafepakí, fakatangá, ngaohikoviá, fakamanamaná, mo e ngaahi ʻohofi fakalilifú.1 ʻIo naʻá ne hoko atu ke fakamoʻoni loto toʻa ki heʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí: “Kuó u mamata moʻoni ki ha maama, pea naʻá ku mamata ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá ki ha Tangata ʻe toko ua, pea naʻá na folofola moʻoni mai kiate au; pea neongo naʻe fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi au koeʻuhí ko ʻeku taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa-hā-maí, ka naʻe moʻoni ia. … Naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.”2

ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ʻi he moʻui ʻa Siosefá, naʻá ne manatu ai ki ha taʻu nai ʻe uofulu kimuʻa, ki he ʻofa moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻiate iá mo e ngaahi meʻa ne hoko naʻe talitali lelei ai hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ne fuoloa taʻu hono tomuʻa kikiteʻí. ʻI he fakakaukauloto ʻa Siosefa ki heʻene fononga fakalaumālié, naʻá ne pehē ai: “ʻOku ʻikai ke u tukuakiʻi ha taha ʻoku ʻikai ke tui ki hoku hisitōliá. Kapau naʻe ʻikai ke u aʻusia ia, naʻe ʻikai ke u mei tui mo au ki ai.”3

Ka naʻe moʻoni ʻa e ngaahi aʻusiá, pea naʻe ʻikai teitei ngalo pe te ne fakaʻikaiʻi kinautolu, ʻo fakapapauʻi fakalongolongo ʻene fakamoʻoní ʻi heʻene fononga ki Kātesí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi; ka ʻoku nonga hoku lotó ʻo hangē ko e pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná; ʻoku ou maʻu ʻa e konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he fai hala ki he ʻOtuá pea ki he kakai kotoa pē.”4

Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá

ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ke tau ako mei he sīpinga ʻa e Palōfita ko Siosefá. ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá, fakataha mo e fakahinohino fakanonga ʻoku tau maʻu he taimi ki he taimi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakapapauʻi mālohi mo fakataautaha mai ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu pea ʻokú Ne tāpuekina pau mo tauʻatāina kitautolu. Pea ʻi he ngaahi taimi ʻo ʻetau faingataʻaʻiá, ʻoku fakamanatu mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi aʻusiá ni.

Fakakaukau ki hoʻo moʻuí. Kuó u fanongo he ngaahi taʻu kuo maliu atú ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie makehe ʻe lau afe ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní he funga ʻo e māmaní, ʻo fakamoʻoniʻi taʻetoe veiveiua mai ai kiate au ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu takitaha ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne vēkeveke ke fakahā mai Ia kiate kitautolu. ʻE lava ke hoko mai ʻa e ngaahi aʻusiá ni ʻi ha ngaahi taimi mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí, pe ʻe tomuʻa hā ngali siʻisiʻi, ka ʻoku hoko fakataha maʻu pē ia mo ha fakamoʻoni fakalaumālie mālohi makehe ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻI hono manatua e ngaahi aʻusia fakalaumālie fakangalongataʻá ni ʻoku tau ongoʻi ai ke tau lotu, ʻo fakahā hangē ko e Palofita ko Siosefá: “Ko e meʻa naʻá ku maʻú naʻe ʻomi ia mei he langí. Naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá.”5

Ngaahi Sīpinga ʻe Fā

Fakakaukauloto ki hoʻo ngaahi manatu melie fakalaumālie fakangalongataʻá, ʻi heʻeku vahevahe ha ngaahi sīpinga mei ha niʻihi kehe.

ʻĪmisi
Dr. Russell M. Nelson

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe kole ai ʻe ha pēteliake fakasiteiki toulekeleka ne palopalema hono mafú, ʻa e tokoni ʻa Toketā Lāsolo M. Nalesoni he taimi ko iá, neongo naʻe teʻeki ʻi ai ha tafa faitoʻo ki he foʻi kālava hono ua ne uesiá. Naʻe faifai pē ʻo tali ʻe Toketā Nalesoni ke fakahoko ʻa e tafá. Ko e fakamatala ʻeni ʻa Palesiteni Nalesoní:

“Hili hono fakaleleiʻi e palopalema ki he kālava ʻuluakí, ne mau ngāue leva ki he kālava hono uá. Ne mau ʻilo ai ʻoku kei kakato pē ka kuo fuʻu fōlahi ia ʻo ʻikai toe lava ia ʻo ngāue lelei ʻi hono tuʻunga totonú. Lolotonga hono vakaiʻi ʻa e foʻi kālava ko ʻení, naʻe haʻu ha pōpoaki mahino ki heʻeku fakakaukaú: Fakasiʻisiʻi e fuolahi ʻo e foʻi kālavá.. Ne u fakahoko ange ʻa e pōpoaki ko iá ki hoku tokoní. ‘ʻE feʻunga pē ʻa e kakano ʻo e foʻi kālavá kapau te tau fakasiʻisiʻi fakalelei ki hono fuolahi totonú.’

“Ka ʻe founga fēfē? … Naʻe hā mahino mai ki heʻeku fakakaukaú ha fakatātā, ʻo e founga ʻe lava ke fakahoko ʻaki e tuituí—ke fakasiʻisiʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe. … ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e ʻīmisi ko iá ʻi hoku ʻatamaí—fakataha mo e ngaahi laine motumotu ʻe fakahoko ai ʻa e tuituí. Naʻe fakahoko e faitoʻo ko ʻení ʻo hangē pē ko e ʻīmisi ʻi hoku ʻatamaí. Ne mau sivi ʻa e foʻi kālavá pea ʻiloʻi ne holo ʻaupito ʻa e mamá. Naʻe pehē ʻe hoku tokoní, ‘Ko ha mana ia.’”6 Naʻe moʻui ʻa e pēteliaké ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻa Toketā Nalesoni. Pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻe fakahinohinoʻi ia.

ʻĪmisi
Petulisi Makilī

Ne u fuofua fetaulaki mo Kefi pea mo Petulisi Makilī ʻi Falanisē he taʻu ʻe 30 kuo hilí. Naʻe toki vahevahe mai ʻe Petulisi kimuí ni ha aʻusia naʻe tokoni lahi ki heʻene moʻui fakalaumālié hili ha taimi nounou mei hono papitaiso ia ʻi hono taʻu hongofulu tupú. Ko ʻene fakamatalá ʻeni:

“Naʻe fononga e toʻu tupu homau koló mo honau kau takí ki he Matātahi Lakanú, naʻe houa ʻe taha mo e konga mei Pōtou.

“Kimuʻa pea mau foki ki ʻapí, ne fakakaukau ha taha ʻo e kau takí ke kakau fakaʻosi peá ne uku hifo he peaú mo hono matasioʻatá. ʻI heʻene māpuna haké, naʻe pulia hono matasioʻatá. … Naʻe mole ia ʻi he tahí.

“He ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻuli ʻi heʻene kaá ʻi he mole hono matasioʻatá. Te mau moʻunofoa ai ʻo mamaʻo mei ʻapi.

“Naʻe fokotuʻu mai ʻe ha taʻahine ne lahi ʻene tuí ke mau lotu.

“Ne u lāunga he ʻikai maʻu ha meʻa ia ʻi he lotú, pea ne u kau taʻe-fiekau atu ki he kulupú ke lotu lolotonga ʻemau tuʻu ʻi he loto vai fakapōpōʻuli ne aʻu hake ki homau kongalotó.

“Hili ʻa e lotú, ne u fakamafao atu hoku nimá ke taaʻi ʻa e vaí ke nau viviku kotoa. ʻI heʻeku taʻalo holo he fukahi tahí, ne u maʻu ai hono matasioʻatá. Ne u ongoʻi mālohi ʻi hoku lotó ʻoku fanongo moʻoni mai ʻa e ʻOtuá ki heʻemau lotú.”7

Hili ha taʻu ʻe fāngofulu-mā-nima mei ai, naʻá ne manatu ki ai ʻo hangē pē naʻe toki hoko ʻaneafí. Naʻe faitāpuekina ʻa Petulisi, pea naʻá ne ʻilo naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻá ne ʻiloʻi ne tāpuekina ia.

Naʻe faikehekehe ʻaupito ʻa e aʻusia ʻa Palesiteni Nalesoni mo Sisitā Makilií, ka naʻe tohitongi ʻi hona lotó fakatouʻosi ha manatu melie fakalaumālie fakangalongataʻa ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku faʻa hoko ʻa e ngaahi meʻa fakangalongataʻa ko ʻení ʻi he ako ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pe ʻi hono vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Floripes Luzia Damasio mo Neil L. Andersen

Naʻe faitaaʻi ʻeni ʻi Sao Paulo, Palāsila, ʻi he 2004. Naʻe taʻu 114 ʻa Fololipesi Lūsia Tamasiō ʻo e Siteiki ʻAipatinga Palāsilá. Naʻe talanoa ʻa Sisitā Tamasiō fekauʻaki mo ʻene uluí, ʻo pehē naʻe faingāue ʻa e ongo faifekau ʻi hono koló ki ha pēpē naʻe puke lahi pea naʻe fakaofo ʻa ʻene saí. Naʻá ne fie ʻilo lahi ange. ʻI heʻene lotua ʻena pōpoakí, naʻe ʻikai lava ʻo fakaʻikaiʻi e fakamoʻoni ʻa e Laumālié kiate ia ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 103, pea maʻu ʻenitaumeni ʻi hono taʻu 104. Hili iá, naʻá ne heka pasi houa ʻe 14 he taʻu takitaha ʻo nofo ʻi ha uike ʻe taha ʻi he temipalé. Naʻe maʻu ʻe Sisitā Tamasiō ha fakamoʻoni fakalangi pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e fakamoʻoní.

Ko ha manatu melie fakalaumālie ʻeni mei heʻeku fuofua ngāue fakafaifekau ki Falanisē ʻi he taʻu ʻe 48 kuo hilí.

Lolotonga ʻema tukituki mo hoku hoá, naʻá ma ʻoange ha Tohi ʻa Molomona ki ha fefine toulekeleka. Hili ha uike ʻe taha nai mei ai naʻá ma foki ki he ʻapi nofoʻanga ʻo e fefiné, pea naʻá ne fakaava mai ʻa e matapaá. Kimuʻa pea fai ha feleaʻakí, ne u ongoʻi moʻoni ha mālohi fakalaumālie. Naʻe hokohoko atu ʻa e ongo mālohí ʻi hono fakaafeʻi kimaua ʻe Sisitā ʻĀlisi ʻĀtiupeti ki lotó pea fakahoko mai kuó ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ʻiloʻi naʻe moʻoni ia. ʻI heʻema mavahe mei hono ʻapi nofoʻangá he ʻaho ko iá, ne u lotu ʻo pehē, “Tamai Hēvani, kātaki ʻo tokoni mai ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate au ʻa e ongo ne u toki maʻú.” Kuo teʻeki ai pē ke ngalo ia.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā ʻEnitasoni ko ha faifekau

ʻI ha momeniti ngali angamaheni, ʻi ha matapā tatau mo ha ngaahi matapā kehe ʻe laungeau, ne u ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo e langí. Pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻá ku ʻiloʻi naʻe fakaava ha matapā ʻo e langí.

Fakafoʻituitui mo ʻIkai Lava ke Fakaʻikaiʻi

ʻOku hoko ʻa e ngaahi momeniti fakalaumālie fakangalongataʻa ko ʻení ʻi ha taimi mo e founga kehekehe, ʻo fakafoʻituitui kiate kitautolu takitaha.

Fakakaukau ki he sīpinga ʻi he folofolá ʻokú ke saiʻia taha aí. Ko kinautolu naʻe fakafanongo ki he ʻAposetolo ko Paulá naʻe “mahuhuhuhu honau lotó.”8Naʻe tui ʻa e fefine Leimana ko ʻĀpisí ki he “meʻa-hā-mai fakaofo naʻe hā ki heʻene tamaí.”9 Naʻe ongo mai ha leʻo kia ʻĪnosi.10

Naʻe fakamatalaʻi ʻe hoku kaungāmeʻa ko Keleitoni Kulisitenisení ha aʻusia ʻi he foungá ni lolotonga hono lau fakamātoato e Tohi ʻa Molomoná: “[Naʻe] ʻi he lokí ha Laumālie fakaʻofoʻofa, māfana mo ʻofa ʻo ne ʻākilotoa au pea naʻe ongo ia ki hoku laumālié ʻo ne ʻōʻōfaki au ʻaki ha ongo ʻofa ne ʻikai te u fakakaukau ʻe lava ke u ongoʻi, [pea naʻe hokohoko atu ʻa e ngaahi ongo ko ʻení mei he pō ki he pō].”11

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié ʻo hangē ha afi ʻokú ne fakamaama hotau lotó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku tau maʻu he taimi ʻe niʻihi ha “ngaahi fakakaukau fakafokifā” pea taimi pē ʻe niʻihi “[ko] e ʻilo haohaoa ʻoku taumalingi.”12

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko e tali ki ha tangata fakamātoato naʻá ne pehē kuo teʻeki ke ne aʻusia ha meʻa pehē, “Mahalo kuo toutou tali mai ʻa hoʻo lotú, ka kuo nofotaha hoʻo tokangá ʻi ha fakaʻilonga lahi pe ko ha leʻo ʻoku ongo leʻolahi peá ke pehē ai kuo teʻeki ke ke maʻu ha tali.”13 Naʻe lea ʻa e Fakamoʻuí ki he tui lahi ʻa ha kakai “naʻe [tāpuekina] ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoni, [ka] naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia.”14

ʻOkú ke Fanongo Fēfē Nai Kiate Iá?

Kuo tau fanongo kimuí ni ki he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke faʻa fakakaukau loloto ki he fehuʻi mahuʻingá ni: ʻOkú ke fanongo fēfē kiate Iá? ʻOku ou fakaafeʻi foki kimoutolu ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku fie maʻú kae lava ke mou toutou fanongo lelei ange ai kiate Ia.”15 Naʻá ne toe fakaongo mai ʻa e fanongonongo ko iá he pongipongí ni.

ʻOku tau fanongo kiate Ia ʻi heʻetau ngaahi lotú, ʻi hotau ʻapí, ʻi he folofolá, ʻi heʻetau ngaahi himí, ʻi heʻetau maʻu moʻui taau ʻa e sākalamēnití, ʻi heʻetau fakahā ʻetau tuí, ʻi heʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, pea ʻi heʻetau ʻalu ki he temipalé mo e niʻihi ʻoku tau tui tataú. ʻOku hoko ʻa e ngaahi momeniti fakalaumālie fakangalongataʻá ʻi heʻetau fanongo ʻi he faʻa lotu ki he konifelenisi lahí pea ʻi he lelei ange ʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Pea ʻoku mou lava foki fānau ʻo maʻu e ngaahi aʻusiá ni. Manatuʻi, naʻe “akoʻi mo tauhi [ʻa Sīsū] ki he fānaú … pea [naʻe] lea [ʻa e fānaú] … ʻaki ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo.”16 Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē:

“[Ko e ʻilo ko ʻení] ʻoku ʻoatu ia ʻi hoku Laumālié kiate kimoutolu, … pea ka ne taʻeʻoua hoku mālohí ʻe ʻikai te mou lava ʻo maʻu ia;

“Ko ia, te mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kuo mou fanongo ki hoku leʻó, mo ʻiloʻi ʻa ʻeku ngaahi leá.”17

Te tau lava ʻo “fanongo kiate Ia” koeʻuhí ko e tāpuaki ʻo e Fakalelei taʻemafakatataua ʻa e Fakamoʻuí.

Neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fili ʻa e taimi ke hoko ai e ngaahi momeniti fakangalongataʻa ko ʻení, ka naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e faleʻi ko ʻení ki heʻetau teuteú ʻo pehē: “Te ke lava ʻo lotu mo fakalaulauloto he pooni mo e pō ʻapongipongí, pea fehuʻi: Naʻe ʻomi nai ʻe he ʻOtuá ha pōpoaki maʻaku toko taha pē? Naʻá ku mātā nai ʻEne tākiekina ʻeku moʻuí pe ko e moʻui ʻa hoku [fāmilí]?”18 ʻOku fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻi he tuí, talangofuá, loto-fakatōkilaló mo e loto-moʻoní.19

Ko ha Fakatātā

ʻĪmisi
Ko e foua e moʻuí
ʻĪmisi
ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi manatu melie fakalaumālié ʻa e māmá
ʻĪmisi
Ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau toe ʻilo ʻa e maama fakalaumālié

Te ke lava ʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi manatu melie fakalaumālié ʻi he foungá ni. ʻOku tau fononga atu ʻi he moʻuí ʻo lotu maʻu ai pē, mo loto-fakapapau ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi ʻoku fakafeʻātungiaʻi ai hotau hala fonongá ʻe he faingataʻa fakatāutahá, veiveiuá, pe loto-foʻí, pe taimi ʻoku fakatupu ai ʻe he ngaahi tūkunga ʻo e māmaní ʻoku ʻikai ke tau pule ki aí, ke tau fifili ki he kahaʻú, ʻoku hoko e ngaahi manatu melie fakalaumālie fakangalongataʻa ʻi heʻetau moʻuí ko ha ngaahi maka ulo ʻokú ne fakamaama e halá, ʻo fakapapauʻi mai ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea kuó Ne tuku mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi kitautolu ke tau foki ki ʻapi. Pea ʻi he taimi ʻoku ngalo ai ʻi ha taha ʻene ngaahi manatu melie fakangalongataʻá pea hē pe puputuʻú, ʻoku tau tataki kinautolu ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau vahevahe mo kinautolu ʻetau tuí mo e ngaahi manatu melié, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau toe manatu ki he ngaahi momeniti fakalaumālie mahuʻinga ko ia ne nau mataʻikoloa ʻakí.

ʻOku fuʻu toputapu fau ha ngaahi aʻusia ʻe niʻihi pea ʻoku tau tauhi malu kinautolu ʻi heʻetau manatu fakalaumālié ʻo ʻikai vahevahe.20

“ʻOku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí.”21

“Kuo ʻikai foki ngata ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ki he fānau ʻa e tangatá.

“He vakai, ʻoku nau fakaongoongo [kia Kalaisi], ke ngāue ʻo fakatatau ki [heʻene] … fekaú, ʻo fakahā ʻa kinautolu ki he faʻahinga ʻoku maʻu ʻa e tui mālohí pea fakapapau honau ʻatamaí ki he anga faka-ʻOtua kotoa pē.”22

Pea “ko e Fakafiemālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, … te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē.”23

Manatuʻi maʻu pē hoʻo ngaahi manatu melie toputapú. Tui ki ai. Hanga ʻo tohi ia. Vahevahe ia mo ho fāmilí. Falala naʻe ʻomi ia mei hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.24 Tuku ke nau ʻomi ʻa e faʻa kātakí ki hoʻo veiveiuá mo e mahinó ki hoʻo faingataʻaʻiá.25 ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakahā loto-fiemālie mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie fakangalongataʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí, ʻe lahi ange ʻa ʻene hoko mai kiate koé. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe!

Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, kuo fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí, pea ʻi he hokohoko atu ʻetau faivelengá, ʻoku ou fakamoʻoni te Ne maʻu kitautolu ʻo taʻengata, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vol. 1, The Standard of Truth, 1815–1846 (2018), 150–53; vakai foki, Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 205–9, josephsmithpapers.org; Saints, 1:365–66.

  2. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita2007), 57.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:4.

  5. Kuo ongo maʻu pē kiate au ʻa e ngaahi lea ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia: “Kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25). Kuo pau ke ne tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea fakahā naʻe hoko moʻoni ʻi heʻene moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hoko ʻi he Vaoʻakau Tapú pea naʻe ʻikai toe tatau ʻene moʻuí koeʻuhí ko ia. ʻI he taʻu ʻe 25 nai kuo hilí, naʻá ku fuofua fanongo ai ʻi hono fakalea kehe ʻa e kupuʻi leá ni ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele. Naʻá ne ʻomai ʻa e sīpinga ko ʻení: “ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi Mē 1945, naʻá ku aʻusia ai ha momeniti pehē ʻi he motu ko ʻOkinauá ʻi hoku taʻu hongofulu mā valú. Naʻe ʻikai ke u hoko ko ha moʻungaʻi tangata ka naʻe tāpuekina ai au mo ha niʻihi kehe lolotonga hono laku pomuʻi homau feituʻú ʻe he kongakau ʻa Siapaní. Hili ha laku pomu hokohoko ʻo mamaʻo mei he feituʻu ne mau ʻi aí, naʻe faifai pea aʻu mai ʻa e laku pomu ʻa e filí. Naʻe ʻosi totonu ke nau fakahoko mai ʻa e faná, ka naʻe ʻi ai ha tali fakalangi ki ha lotu ilifia mo siokita. Naʻe tuʻu ʻa e laku pomú. … Naʻe tāpuekina au, pea ne u ʻilo naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻá ku ʻiloʻi” (“Becoming a Disciple,” Ensign,June 1996, 19).

    Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Mekisuele ʻo pehē, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻiloʻí, pea ʻikai ngata pe ʻi hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻá ne ʻiloʻi ne tāpuekina ia. Ko e fakatātā ʻeni kiate au ke toe māʻolunga ange ʻa e tuʻunga ʻo e tali-uí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻomai fakataha ʻe he Tamai Hēvaní ha tāpuaki mo ha fakamoʻoni fakalaumālie mālohi ʻoku tokoniʻi kitautolu mei langi. ʻOku ʻikai hano toe fakaʻikaiʻi. Te tau manatuʻi maʻu pē ia, pea kapau te tau faitotonu mo faivelenga, te ne tataki ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí. “Naʻe tāpuekina au, pea ne u ʻilo naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku ou ʻilo naʻe tāpuekina au.”

  6. Russell M. Nelson, “Sweet Power of Prayer,” Liahona, May 2003, 8.

  7. Ne vahevahe ha talanoa fakatāutaha meia Petulisi Makilī mo ʻEletā ʻEnitasoni ʻi he ʻaho 29 ʻOkatopa 2019; toe vakaiʻi ʻi he ʻīmeilí ʻi he ʻaho 24 Sānuali 2020.

  8. Ngāue 2:37.

  9. ʻAlamā 19:16.

  10. Vakai, ʻĪnosi 1:5.

  11. Clayton M. Christensen, “The Most Useful Piece of Knowledge,” New Era,Jan. 2009, 23.

  12. Vakai, Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita,239.

  13. Dallin H. Oaks, Life’s Lessons Learned: Personal Reflections2011), 68–69.

  14. 3 Nīfai 9:20.

  15. Russell M. Nelson, “‘How Do You #HearHim?’ A Special Invitation,” Feb. 26, 2020, blog.ChurchofJesusChrist.org.

  16. 3 Nīfai 26:14.

  17. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:35–36. ʻOku ʻalu fakataha maʻu pē ʻa e ngaahi ongó mo e ʻilo fakalaumālié. “ʻOkú mo vave ki he fai angahalá, kae tuai ki he manatuʻi ʻo e ʻEiki ko homo ʻOtuá. Kuó mo mamata ki ha ʻāngelo, pea naʻe lea ia kiate kimoua; ʻio, kuó mo fanongo ki hono leʻó mei he taimi ki he taimi; pea kuó ne lea kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo-siʻí, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá” (1 Nīfai 17:45).

  18. Henry B. Eyring, “O Remember, Remember,Liahona, Nov. 2007, 69.

  19. Vakai, 2 Nīfai 31:13; Molonai 10:4. Naʻe ʻaʻahi ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ki homau misioná ʻi Pōtou, Falanisē, ʻi he 1991. Naʻá ne fakamatalaʻi ki heʻemau kau faifekaú ʻoku ʻuhinga ʻa e loto-moʻoní, naʻe lea peheni ʻa e tokotaha lotú ki he ʻEikí: “ʻOku ʻikai ke u fehuʻi ʻi he fieʻilo, ka ʻi he loto-fakamātoato moʻoni ke ngāueʻi ʻa e tali ki heʻeku lotú. Kapau ʻe ʻomi ʻe he ʻAfioná ʻa e talí ni, te u liliu ʻeku moʻuí. Te u fai ha meʻa.”

  20. “ʻOku tuku ki ha tokolahi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá; ka neongo iá kuo fai kiate kinautolu ha fekau mamafa ke ʻoua naʻa nau fakahā kae fakatatau pē ki he konga ʻo ʻene folofolá ʻa ia ʻokú ne fakangofua ki he fānau ʻa e tangatá, ʻo fakatatau ki he tokanga mo e faivelenga ʻoku nau fai kiate iá” ( ʻAlamā 12:9).

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “ʻOku fie maʻu ha ueʻi fakalaumālie ke ʻilo ʻa e taimi ke vahevahe ai ʻa e [ngaahi aʻusia fakalaumālié]. ʻOku ou manatu ki he lea ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī, ʻi heʻene fakatahaʻi ʻa e fakahuá mo e ʻiló ʻo pehē, ‘Ne mei lahi ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié kapau naʻe ʻikai ke tau fuʻu talanoaʻi kinautolu’” (“Called to Serve” [Brigham Young University devotional, Mar. 27, 1994] 9, speeches.byu.edu.

  21. 2 Nīfai 32:3.

  22. Molonai 7:29–30.

  23. Sione 14:26.

  24. ʻOku ʻatā e ngaahi tāpuaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he tokotaha kotoa pē. ʻI he uike ʻe taha kimuʻa ʻi he konifelenisí, hili hono fakakakato ʻeku leá, ne takiekina fakalaumālie au ki ha tohi naʻe ui ko e Divine Signatures: The Confirming Hand of God (2010), naʻe faʻu ʻe Gerald N. Lund, ʻa ia naʻe hoko ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga mei he 2002 ki he 2008. Ki heʻeku fiefiá, naʻe hoko e lea ʻa Misa Laní ko ha fakamoʻoni hono ua fakaʻofoʻofa ia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe vahevahe ʻi he lea konifelenisí pea ʻe fiefia ai ha taha pē ʻoku fakaʻamu ke ne ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi manatu melie fakalaumālie fakangalongataʻá.

  25. ʻOku maʻu ʻa e taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea manako ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní mei he punake Sikotilani ko Sēmisi M. Peli: “Naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e manatú ke tau manatuʻi e ngaahi aʻusia leleí ʻi heʻetau fepaki mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí” (vakai, Thomas S. Monson, “Think to Thank,” Liahona, Jan. 1999, 22). ʻOku tatau tofu pē ia mo e ngaahi manatu melie fakalaumālié. ʻE ʻaonga taha ia ʻi he ngaahi taimi faingataʻa mo momoko ʻi heʻetau moʻuí, ʻi he taimi te tau fie maʻu ai e ngaahi manatu melie fakalaumālie ko ia ʻo “Suné.”