Konifelenisi Lahi
Tokonaki ha Fakavaʻe Lelei ki he Kuonga ʻe Hoko Maí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Tokonaki ha Fakavaʻe Lelei ki he Kuonga ʻe Hoko Maí

Fakatauange te tau fakaʻatā e ngaahi fakaleleiʻi kuo fai ki he Temipale Sōlekí ʻi he ngaahi taʻu ka hokó, ke ne ueʻi mo fakaʻaiʻai kitautolu.

Hisitōlia ʻo e Temipale Sōlekí

Tau fakakaukau muʻa ki ha hoʻatā vevela ʻo e ʻaho 24 ʻo Siulai 1847 ʻi he taimi 2:00 efiafi nai. Hili ha fononga faingataʻa ʻi ha ʻaho e 111 mo ha kāingalotu ʻe toko 148 ʻo e Siasí ʻa ia ne hoko ko e fuofua kulupu ke fononga fakahahaké, ne hū atu ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Teleʻa Sōlekí, naʻá ne hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea naʻá ne fokoutua pea mo tāvaivaia mei he mofí.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, lolotonga ʻene fakaakeake mei hono fokoutuá, ne taki ʻe Pilikihami ʻIongi ha niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ha niʻihi kehe ʻi ha fononga ʻo fai ha fekumi. Ne tohi ʻe Uiliami Keleitoni ʻo pehē: “ʻI ha kilomita nai ʻe 1.2 ki he fakatokelau ʻo e ʻapitangá, ne mau aʻu atu ki feituʻu fakaʻofoʻofa, ne tokalelei pea tahifo lelei ki he hihifó.”1

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi ʻi he tuʻuʻanga ʻo e temipalé
ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi ʻokú ne fakaʻilongaʻi e potu ki he temipalé
ʻĪmisi
Ko hono fakaʻilongaʻi ʻo e potu ki he temipalé

Lolotonga hono saveaʻi e feituʻú ʻe he kulupú, ne tuʻu fakafokifā ʻa Pilikihami ʻIongi pea hunuki ʻa hono tokotokó ʻi he kelekelé, ʻo pehē, “Ko e feituʻu ʻeni ʻe tuʻu ai e temipale hotau ʻOtuá.” Ne pehē ʻe ʻEletā Utalafi ko e taha hono kaungā fonongá, ne hangē e leá “kuo taaʻi [ia] ʻe ha fatulisí,” pea naʻá ne hunuki ha vaʻakau ʻi he feituʻu ne fakaʻilongaʻi ʻe he tokotoko ʻo Palesiteni ʻIongí. Naʻe fili ha ʻeka ʻe fāngofulu (16 ha) ki he temipalé, pea naʻe fakapapauʻi ko e koló ʻe tapafā tatau mei heʻene ʻalu mei he Tokelaú & ki he tongá, pea mei he hahaké & ki he hihifó” pea tuʻu ʻa e temipalé ʻi lotomālie.2

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1851, ne loto taha ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke poupouʻi ha fokotuʻu ke langa ha temipale “ki he huafa ʻo e ʻEikí.”3 Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ne fakatāpui ʻa e feituʻú ʻe Hiipa C. Kimipolo ʻi he ʻaho 14 Fēpueli 1853, ʻi ha kātoanga ne ʻi ai ha Kāingalotu ʻe laui afe, pea fakahoko e tanupou ki he fakavaʻe ʻo e Temipale Sōlekí. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne fokotuʻu ʻa e ngaahi fuʻu maka tuliki ʻo e temipalé ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí pea fakatāpui ʻi ha kātoanga lahi ne kau ai ha kulupu ne nau tui teunga mo ha kau ifi pea mo ha laka ne taki ʻe he kau taki ʻo e Siasí mei he tāpanekale motuʻá ki he tuʻuʻanga ʻo e temipalé, ʻa ia ne fakahoko ai ha ngaahi lea mo e lotu ʻi he maka takitaha ʻe faá.4

ʻĪmisi
Fakaleleiʻi ʻo e Temipale Sōlekí
ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

ʻI he kātoanga tanupoú, ne manatuʻi ʻe Palesiteni ʻIongi naʻá ne maʻu ha mata-meʻa-hā-mai ʻi he taimi ne fuofua tuʻu ai ʻi he kelekelé ʻi heʻenau saveaʻi ʻa e teleʻá ʻo ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi he taimi [ko iá] ʻo hangē ko ia ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ní, ko e kelekele ʻeni ke langa ai ha temipale—naʻe ʻi muʻa ia ʻiate au.”5

Hili ha taʻu ʻe hongofulu, ne ʻomi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e fakakaukau fakaepalōfita ko ʻení ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1863: “ʻOku ou fie mamata ʻoku langa [ʻa e] temipalé ʻi ha founga ʻe tuʻuloa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe afé. ʻOku ʻikai ko e temipale pē ʻeni te tau langá; ʻe langa ha laungeau ʻo kinautolu pea fakatāpui ki he ʻEikí. ʻE ʻiloa ʻa e temipalé ni ko e fuofua temipale ne langa ʻi he ʻotu moʻungá ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ʻOku ou fie maʻu e temipale ko iá … ke hoko ko ha maka fakamanatu ʻo e tui, faʻa kātaki mo e faʻa ngāue ʻa e kāingalotu ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻotu moʻungá.”6

ʻĪmisi
Temipale Sōlekí ʻoku kei langa
ʻĪmisi
Temipale Sōlekí ʻoku kei langa

ʻI hono toe vakaiʻi e hisitōlia nounou ko ʻení, ʻoku ou ofo ʻi he maʻu fakahā ʻa Pilikihami ʻIongí—ʻuluakí, ʻa ʻene fakapapauʻi ʻi he lahi taha ʻe ala lavá, ke fakaʻaongaʻi e ngaahi founga langa ne maʻu he taimi mo e feituʻu ko iá, ʻe langa ʻa e Temipale Sōlekí ʻi ha founga ʻe tuʻuloa ʻi he Nofotuʻí pea uá, ko ʻene kikiteʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi temipale ʻi he kahaʻú ʻi he funga ʻo māmaní, ʻo aʻu ki he laungeaú.

Fakaleleiʻi ʻo e Temipale Salt Lake

Hangē ko Pilikihami ʻIongí, ʻoku vakai hifo e palōfita ʻo e ʻaho ní ki he Temipale Sōlekí mo e ngaahi temipale kehe kotoa pē. ʻI he fakalau mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo toutou hanga ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí—ʻo faleʻi e Kau Pīsopeliki Pulé ke fakapapauʻi ʻoku mālohi ʻa e fakavaʻe ko ia ʻo e Temipale Sōlekí. ʻI he taimi ne u ngāue ai ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, ne mau fai hano toe vakaiʻi fakalukufua ʻo e Temipale Sōlekí ʻi ha kole ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kau ai hano vakaiʻi ʻo e fakalakalaka fakamuimuitaha ʻi he ngaahi palani ke matuʻuaki e mofuiké pea mo e ngaahi founga langá.

Ko ha ngaahi konga ʻeni ʻo e fakamatala vakaiʻi ne ʻoatu ki he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e taimi ko iá: “Ne fakaʻaongaʻi ʻa e kau ngāue lelei tahá, kau ngāue taukei, naunau langa, ngaahi naunau fale mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni lelei taha ʻo e taimi ko iá ʻi hono palani mo langa ʻo e Temipale Sōlekí. Talu mei hono fakatapui ʻi he 1893, kuo tuʻu mālohi e temipalé pea hoko ko ha fakaʻilonga ʻo e tuí [mo e] ʻamanaki leleí pea mo ha maama ki he kakaí. Kuo fai ha tokanga lahi ke ngāue, fakamaʻa, pea tauhi e temipalé ʻi ha tuʻunga lelei. ʻOku ʻi he tuʻunga lelei ʻa e maka kalānite ʻi tuʻá pea mo e ngaahi papa poupou ʻi he lalo falikí. ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi fakatotolo kimuí ni maí ko e feituʻu ko ia ne fili ʻe Pilikihami ʻIongi maʻá e temipalé ʻoku kelekele lelei pea lelei ʻaupito ʻa e tuʻunga matuʻuaki ko ia ʻe he kelekelé ʻa e falé.”7

Naʻe aofangatuku e vakai ko ʻení ne fie maʻu ha ngaahi monomono mo e fakalelei angamaheni ke fakafoʻou pea fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo e temipalé, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fale mo e ngaahi taila kulokula takatakaí, ngaahi maʻuʻanga vai mo e ʻuhila ʻoku ʻikai toe ʻaongá, mo e ngaahi feituʻu faiʻanga papitaisó. Ka neongo ia, naʻe fai ha fokotuʻu ke fakakaukau ki ha fakalelei kehe lahi ange ki hono matuʻuaki ko ia ʻo e mofuiké ʻo kamata mei he fakavaʻe ʻo e temipalé ki ʻolungá.

Ko e Fakavaʻe ʻo e Temipalé

Mahalo te mou manatuʻi ne kau tonu atu ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki hono fakatoka ʻo e fakavaʻe ʻo e temipalé, ʻa ia kuo ngāue lelei talu mei he ʻosi hono langá ʻi he taʻu ʻe 127 kuohilí. Ko e fokotuʻu foʻou ki hono fakaleleiʻi ʻo e temipalé ki he tuʻunga matuʻuaki e mofuiké ʻo fakaʻaongaʻi e founga fakatekinolosia ke ʻoua ʻe uesia e temipalé, ʻa ia ne teʻeki fakakaukauʻi ʻi he taimi ne langa aí. ʻOku pehē ko e founga maluʻi fakatekinolosia lelei taha mo fakamuimuitaha ʻeni ki he malu mei he mofuiké.

ʻĪmisi
Palani ki hono fakaleleiʻi ʻo e temipalé
ʻĪmisi
Palani ki hono fakaleleiʻi ʻo e temipalé

ʻOku kamata ʻa e tekinolosiá ni, ʻa ia ne toki fakalakalakaʻí, mei he fakavaʻe tonu ʻo e temipalé, ʻo ʻi ai ha maluʻi mālohi mei he maumau ʻo ha mofuiké. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakamālohia ʻa e faʻunga ʻo e temipalé ke tuʻu taʻeueʻia, neongo e ngalulu ʻa e kelekelé mo hono ʻātakaí ʻi ha hoko ha mofuike.

Ne fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taʻu kuoʻosí ʻe fakaʻaongaʻi e tekinolosiá ni ʻi hono fakaleleiʻi ʻo e temipalé. Ne kamata ʻa e langá ʻi Sanuali 2020 ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo ʻosí, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Pīsopeliki Pulé. ʻOku fakafuofua ʻe ʻosi ʻa e langá ʻi ha taʻu ʻe fā.

Fakapapauʻi Hoʻo Fakavaʻe Fakataautahá

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he taʻu ʻe fā ka hoko maí ʻi hono fakaleleiʻi ʻo e Temipale Sōleki fakaʻofoʻofa, fakaʻeiʻeiki, molumalu, mo fakaofó ni, ʻoku ou fakakaukauloto atu ko ha taimi ia ʻo e fakafoʻou kae ʻikai ko ha taimi kuo tāpuni aí! Te tau lava ʻo fehuʻi pē kiate kitautolu ʻi ha founga tatau, “ʻE lava fēfē ke ueʻi kitautolu ʻe he fakafoʻou lahi ko ʻeni ʻo e Temipale Sōlekí ke tau fakahoko ha fakafoʻou, toe langa, fanauʻi foʻou, toe fakaivia pe fakafoki fakalaumālie ʻa kitautolu pē?”

ʻE lava ke tau ʻilo ʻi hono vakavakaiʻi kitautolú, ʻe lava ke tau maʻu mo hotau fāmilí ha lelei mei haʻatau fakahoko ha ngaahi fakaleleiʻi lahi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu fie maʻú, naʻa mo ha ngaahi fakaleleiʻi lahi! ʻE ala lava ke kamata ha founga pehē ʻaki haʻo fehuʻi:

“ʻOku fōtunga fēfē nai ʻa hoku fakavaʻé?”

“Ko e hā nai ʻa e ngaahi makatuliki matolu, taʻeueʻia, mo mālohi ʻoku nau hoko ko e konga ʻo hoku fakavaʻe fakataautaha ʻoku makatuʻunga ai ʻeku fakamoʻoní?”

“Ko e hā ʻa e konga mahuʻinga ʻo hoku ʻulungaanga fakalaumālié mo fakaelotó te ne fakaʻatā au mo hoku fāmilí ke mau kei tuʻu mālohi mo taʻeueʻia, ʻo aʻu ki hono matuʻuaki e ngaahi faingataʻa lahi kuo pau ke hoko ʻi heʻetau moʻuí?”

Hangē ko e mofuiké, ʻoku faʻa faingataʻa ke tala pea ʻoku nau hoko mai ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe—ʻa e fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi pe veiveiua, fehangahangai mo e ʻahiʻahí pe faingataʻá, ngāue mo e kau taki ʻo e Siasí ki he ngaahi mamahi fakataautahá, kāingalotú, tokāteline, pe tuʻutuʻuni. Ko e maluʻi lelei taha ki he ngaahi loí ni ʻa ʻetau fakavaʻe fakalaumālié.

Ko e hā nai ha ngaahi makatuliki fakalaumālie ʻo ʻetau moʻui fakatāutahá pea mo hotau fāmilí? Mahalo ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua, mahinongofua mo mahuʻinga ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí—ʻa e lotu fakafāmilí, ako folofolá, ʻalu ki he temipalé, Tohi ʻa Molomoná, mo hono ako e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻE lava ke kau atu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ke fakamālohia ho fakavaʻe fakalaumālié ʻo hangē ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, fanongonongo ki he fāmilí, mo e “Ko e Kalaisi Moʻuí.”

Kiate au, ʻoku hoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku aleaʻi ki hono maʻu ʻo ha lekomeni temipalé, ko ha makatuʻunga mālohi ki ha fakavaʻe fakalaumālie—tautautefito ki he ngaahi ʻuluaki fehuʻi ʻe faá. ʻOku ou pehē ko ha ngaahi makatuliki fakalaumālie kinautolu.

ʻOku tau ʻosi maheni pē mo e ngaahi fehuʻí ni, ʻi hono lau tahataha mai kinautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi kuo ʻosí.

  1. ʻOkú ke tui pea ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá; Mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní?

    ʻĪmisi
    Ko e Toluʻi ʻOtuá
  2. ʻOku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono fatongia ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻí?

    ʻĪmisi
    Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí
  3. ʻOku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki Hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

    ʻĪmisi
    Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
  4. ʻOkú ke poupouʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā pea ko e tangata pē ia ʻe taha he māmaní ʻoku fakamafaiʻi ke ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?8

    ʻĪmisi
    Kau palōfitá

ʻOkú ke lava ʻo vakai ki he founga te ke fakakaukau ai ki he ngaahi fehuʻí ni ko ha ngaahi konga mahuʻinga ia ʻi hoʻo fakavaʻe fakataautahá ke tokoni atu ke langa mo fakamālohia ia? Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻa e kau ʻEfesoó fekauʻaki mo ha siasi naʻe “fokotuʻu ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē; ʻa ia ʻoku fehokotaki lelei ai ʻa e fale kotoa, pea tupu ia ko e fale māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”9

ʻĪmisi
Ko e temipalé mo ha fakavaʻe mālohi

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻo ʻeku moʻuí ko e lava ke maheni pea ueʻi fakalaumālie au ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku nau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai honau ngaahi fakavaʻe mālohi fakataautaha ke nau malava ʻo matuʻuaki e ngaahi faingataʻa lahí ʻaki ʻa e mahino mo e fiefia lahi ʻoku tuʻuloá, neongo ʻenau loto-mamahi mo kafó.

Ke fakahaaʻi ʻeni ʻi ha founga fakataautaha ange, ne u lea kimuí ni mai ʻi ha meʻafakaʻeiki ʻo ha uaifi ka ko ha faʻē kei talavou mo longomoʻui (pea ko ha kaungāmeʻa homau fāmilí). Naʻá ne hoko ko ha tokotaha vaʻinga soka longomoʻui ʻi he feʻauhi faka-ʻunivēsití ʻi he taimi ne fetaulaki ai pea mali mo hono husepāniti ako toketā nifó. Naʻe tāpuekina kinaua ʻaki ha ʻofefine fakaʻofoʻofa mo ʻatamai poto ʻaupito. Naʻe fepaki loto-toʻa moʻoni ʻa e faʻē ko ʻení mo e faʻahinga kehekehe ʻo e kanisaá ʻi ha taʻu faingataʻa ʻe ono. Neongo e ngaahi faingataʻa fakaeloto lōloa mo fakaesino naʻá ne aʻusiá, ka naʻá ne falala ki heʻene Tamai Hēvani ʻofá pea faʻa fakaʻaongaʻi foki ʻe heʻene kau muimui[follower] ʻi he mītia fakasōsialé ʻa ʻene lea ʻiloa: “ʻOku ʻi he ngaahi fakaikiikí ʻa e ʻEikí.”

Naʻá ne tohi ʻi he mītia fakasōsialé ne tohi ange ha taha ʻo ʻeke ange, “ʻOku anga fēfē hoʻo kei maʻu e tuí lolotonga ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻokú ne ʻākilotoa koe?” Naʻá ne tali mālohi ange ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: “Koeʻuhí ko e tuí ʻoku malava ai ke u kātekina e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. ʻOku ʻikai ʻuhinga e maʻu e tuí he ʻikai hoko ha meʻa ʻoku kovi. ʻI heʻeku tuí ʻoku ou malava ai ʻo ʻamanaki ʻe toe ʻi ai ha ngaahi tāpuaki. Pea ʻe toe mahulu ange ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá he kuó u foua ha ngaahi taimi faingataʻa. Neongo kuó u aʻusia ha ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi taʻu lahi, ka kuo lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki kuó u mātaá. Kuó u mātā ha ngaahi mana. Kuó u ongoʻi ha kau ʻāngelo. Kuó u ʻiloʻi naʻe poupouʻi hake au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní. Ne ʻikai ke u mei aʻusia ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ʻo kapau ne faingofua ʻa e moʻuí. Mahalo ʻoku teʻeki mahino ʻa e kahaʻu ʻo e moʻuí ni, ka ʻoku mahino ʻa ʻeku tuí. Kapau te u fili ke ʻoua ʻe tui, ta ʻoku ou fili au ke ʻaʻeva pē ʻi he faingataʻá. He ka ʻikai ha tui, ko e meʻa pē ʻoku toé ko e faingataʻa.”10

Ne hoko ʻene fakamoʻoni taʻeueʻia ʻo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻi heʻene ngaahi leá mo e ngāué—ko ha ueʻi fakalaumālie maʻá e niʻihi kehé. Neongo e vaivai hono sinó, ka naʻá ne hiki hake e niʻihi kehé ke mālohi ange.

ʻOku ou fakakaukau ki he fefiné ni ʻo hangē ko e kāingalotu taʻefaʻalaua ʻo e Siasí, ko e kautau ʻo hangē hangē ko e fefine ko ʻení, ʻa ia ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he tui he ʻaho kotoa, mo feinga ke hoko ko e kau ākonga moʻoni mo loto-toʻa ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku nau ako kia Kalaisi. ‘Oku nau malanga ‘aki ‘a Kalaisi. ʻOku nau faifeinga ke hangē ko Iá. Neongo pe ʻoku faingofua pe faingataʻa e tūkunga ʻo ʻenau moʻuí, ka ʻoku mālohi mo maʻu honau fakavaʻé.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumālie ʻosikiavelenga ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga mahuʻinga ʻo e fakalea ʻo e “ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga pea mo “kinautolu ʻoku [kumi hūfanga ki he Fakamoʻuí]”11 ʻOku ou houngaʻia moʻoni ke ʻaʻeva ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu kuo nau teuteu ha fakavaʻe fakalaumālie ʻoku nau taau mo e hingoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní pea mālohi mo malu feʻunga ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻa lahi ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻikai ke u tui ʻe lahi feʻunga ʻemau fakamamafaʻi atu ʻa e mahuʻinga ʻo ha fakavaʻe mālohi pehē ʻi heʻetau moʻui fakataautahá. Naʻa mo e kei iiki ʻetau fānau Palaimelí, ʻoku akoʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau hivaʻi ai ʻa e moʻoni pau ko ʻení:

Fale ʻo e potó langa he funga maká,

Pea kamata tō e ʻuhá. …

Ne tō e ʻuhá, hoko mo e lōmakí

Tuʻu maʻu e fale he funga maká12

ʻOku fakamālohia ʻe he folofolá ʻa e tefitoʻi tokāteline ko ʻení. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai ʻo e Ongo ʻAmeliká:

“Pea kapau te mou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻá ni ʻoku mou monūʻia, he kuo mou langa ʻi heʻeku maká.

“Ka ko ia ia ʻiate kimoutolu te ne fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo ʻi he ngaahi meʻa ní, ʻoku ʻikai ke langa ia ʻi heʻeku maká, ka ʻoku langa ia ʻi ha makatuʻunga ʻoneʻone; pea ka tō ʻa e ʻuhá, pea ʻoho mai e vaí, pea angi ʻa e matangí ʻo faʻaki ki ai, te nau hinga.”13

Ko e fakaʻamu lahi ia ʻa e kau taki ʻo e Siasí, ke tokoni ʻa e fakaleleiʻi mahuʻinga ʻo e Temipale Sōlekí ki hono fakahoko ʻo e fakaʻānau ko ia ʻa Pilikihami ʻIongi ke mamata “ʻoku langa ʻa e temipalé ʻi ha founga ʻe tuʻuloa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe afé.” Fakatauange te tau fakaʻatā e ngaahi fakalelei ko ia ʻoku fai ki he Temipale Sōlekí ʻi he ngaahi taʻu ka hokó, ke ne fakaʻaiʻai mo ueʻi kitautolu, ko e niʻi hi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili, ke tau— ʻi hono fakalea fakaheliakí—ʻe “langa ʻi ha founga ʻe tuʻuloa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe afé.”

Te tau fai ia ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai e fekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ke “[fakatoka] [maʻatautolu] ʻa e tuʻunga lelei ki he kuonga ʻe hokó, koeʻuhi ke [tau] puke ki he moʻui taʻengatá.”14 Ko ʻeku lotu fakamaatoató ke pau mo taʻeueʻia ʻa hotau fakavaʻe fakalaumālié, ke hoko ʻa ʻetau fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono fatongia ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ko hotau makatulikí, ʻa ia ʻoku ou fakamoʻoni ki aí ʻi Hono huafá, naʻa mo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. William Clayton journal, July 26, 1847, Church History Library, Salt Lake City.

  2. Vakai, “At the Tabernacle, Presidents Woodruff and Smith Address the Saints Yesterday Afternoon,” Deseret Evening News, Aug. 30, 1897, 5; “Pioneers’ Day,” Deseret Evening News, July 26, 1880, 2; Wilford Woodruff journal, July 28, 1847, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti.

  3. “Minutes of the General Conference of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, held at Great Salt Lake City, State of Deseret, April 6, 1851,” Deseret News, Apr. 19, 1851, 241.

  4. Vakai, “The Temple,” Deseret News, Feb. 19, 1853, 130; “Minutes of the General Conference,” Deseret News, Apr. 16, 1853, 146; “Minutes of the General Conference,” Deseret News, Apr. 30, 1853, 150.

  5. “Address by President Brigham Young,” Millennial Star, Apr. 22, 1854, 241.

  6. “Remarks by President Brigham Young,” Deseret News, Oct. 14, 1863, 97.

  7. Ko e fakamatala ʻa e Kau Pīsope Pulé fekauʻaki mo e Temipale Sōlekí ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻOkatopa 2015.

  8. Vakai, Russell M. Nelson, “Lea Tukú,” Liahona, Nōvema. 2019, 121.

  9. ʻEfesō 2:20–21.

  10. Ko e fakamatala ʻa Kim Olsen White ʻi he mītia fakasōsialé.

  11. “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37.

  12. “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé,” Children’s Songbook, 132; naʻe toʻo e fakamamafa ʻi he tatau mo ʻení mei hono fakaʻaongaʻi ko ʻení.

  13. 3 Nīfai 18:12–13; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  14. 1 Tīmote 6:19; tānaki atu hono fakamamafaʻí.